Zimbabve je otvorio svoje trezore koji sadrže 135 tona bjelokosti i rogova nosoroga pozivajući na prodaju tih čuvanih zaliha, kako bi se financiralo očuvanje te rastuće i "opasne" populacije slonova, ali i cijelog sustava upravljanja divljim životinjama i resursima.
"Jednokratnom prodajom" sadržaja skladišta, zaplijenjenog od krijumčara i krivolovaca te prikupljenih od leševa pronađenih u nacionalnim parkovima te zemlje, prikupilo bi se gotovo 600 milijuna eura, a sav prihod bi išao u svrhu upravljanja divljim životinjama, njihovom zaštitom i resursima potrebnim za to, priopćila je tamošnja vlada, kako prenosi The Times.
Cites, međunarodno tijelo koje prati i nadgleda situaciju s ugroženim vrstama, zabranilo je prodaju bjelokosti od 1989. godine. Vlada Zimbabvea upozorava da bi mogla pribjeći odstrelu svoje populacije od 100.000 slonova, za koju tvrde da je dvostruko veća od kapaciteta njihovih ionako pretrpanih parkova.
"Odakle nam novac da se brinemo o resursima?", zapitao se Fulton Mangwanya, voditelj agencije za parkove i divlje životinje, dok je skupini veleposlanika u posjetu pokazivao visoke gomile bjelokosti. Poručio im je kako postoji "veliko tržište" za bjelokost.
Zabrana kretanja tijekom pandemije covida-19 i zabrana međunarodnih putovanja ugrozile su turističku industriju Zimbabvea, rekao je voditelj sustava parkova, ostavljajući mali proračun za troškove borbe protiv krivolova i potporu zajednicama koje "snose teret" života u blizini destruktivnih slonova.
"Trebamo pomoć. Ti se slonovi množe opasnom brzinom od 5 posto godišnje", rekao je Mangwanya, pokušavajući uvjeriti diplomate iz Velike Britanije i Europe da podrže ublažavanje ograničenja.
Dodao je da svaki odrasli slon pojede gotovo 140 kilograma voća, trave i kore stabala dnevno, a njihova rastuća populacija otežava drugim životinjama da pronađu hranu.
Zimbabve će ovog mjeseca biti domaćin "summita slonova" za dužnosnike iz 14 afričkih zemalja te Kine i Japana, na kojima će se raspravljati o strategijama upravljanja divljim životinjama i lobirati za kontinentalnu podršku, kako bi se zaradio novac od zaliha bjelokosti.
Susjedna Bocvana, u kojoj je odnedavno dozvoljen povratak lovaca na trofeje od slonova, također tvrdi kako je prenaseljena slonovima te da je prodaja njihovih zaliha bjelokosti neophodna za očuvanje stanja. Te dvije zemlje su dom 230.000 slonova, odnosno više od polovice ukupne afričke populacije.
Unatoč zabranama, ilegalna trgovina bjelokosti i rogovima nosoroga se nastavlja, uglavnom zbog potražnje u Aziji, gdje se kljove pretvaraju u nakit, a rog nosoroga koristi u proizvodnji čitavog niza lijekova.
Procjenjuje se da je ilegalna trgovina odgovorna za ubijanje oko 50 slonova dnevno. Rastuće siromaštvo, gubitak radnih mjesta te prihoda u turizmu, olakšali su međunarodnim krijumčarskim bandama novačenje lokalnih krivolovaca, kažu zaštitari prirode.
Prethodni pokušaj poništenja Citesove zabrane trgovine nije uspio, što je na vidjelo iznijelo razlike u mišljenjima između afričkih država u kojima žive slonovi.
Gabon, Mali i Kenija su među mnogim neistomišljenicima na kontinentu, a odluka Kenije 2016. da spali zalihe slonovače i rogova, prikupljene od 6.000 slonova i 343 nosoroga, bila je pokušaj da pokaže kako samo kljove koje nosi živi slon imaju vrijednost.