Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Krim je ključna baza moskovskih snaga. No, prošlotjedna serija eksplozija i napada dronova na poluotoku, pokazuje da se otvorila nova fronta u ratu, a povratak Krima postao je jedan od jasnih ukrajinskih ratnih ciljeva.
Kad su Rusi anektirali Krim 2014. godine, predsjednik Vladimir Putin obećao je da će poluotok uvijek ostati u rukama Rusije. Koliko je važan pokazalo se već na samom početku rata u Ukrajini, kad su njegove luke postale ključne za opskrbu vojske oružjem za potporu okupaciji južne Ukrajine, gdje su gradovi padali u ruske ruke u roku od nekoliko dana. Odatle je Rusija ispaljivala krstareće projektile na ukrajinska mjesta, gradove i vojna postrojenja. Krim se također smatrao ključnim elementom u planovima Moskve da se probije dalje na zapad do Odese i stvori kopneni most prema Moldaviji.
No, nedavni napadi bespilotnih letjelica na sjedište ruske Crnomorske flote u Sevastopolju i eksplozije u skladištu streljiva, natjerali su brojne Ruse da pobjegnu s Krima. Eksplozije u zračnoj bazi Saki na Krimu ranije ovog mjeseca izvan funkcije su stavili više od polovice borbenih aviona Crnomorske flote ruske ratne mornarice.
Crnomorska flota u obrambenom položaju
Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva priopćilo je da su eksplozije, s ranijim gubitkom moskovskog ratnog broda Moskva, stavile Crnomorsku flotu u obrambeni položaj.
Rusija bi sada mogla privremeno premjestiti preostale brodove flote negdje drugdje, potencijalno stvarajući nove logističke probleme za Moskvu. Ukrajinski dužnosnici nisu komentirali incident u Crnom moru, ali su nagovijestili umiješanost u niz prethodnih eksplozija.
"Ukrajina je posljednjih tjedana rasporedila bespilotne letjelice u razne baze diljem poluotoka, aktivirajući sustave protuzračne obrane u mjestima kao što je Jevpatorija", kazao je guverner Krima Sergej Aksjonov.
Vojni analitičari ističu kako udari na Krim pokazuju da Ukrajina stječe bolje razumijevanje o tome kako funkcionira ruska protuzračna obrana i sada može učinkovito koristiti obavještajne podatke i snažno oružje koje joj je isporučio Zapad.
"Konačno pokazuju da isporuke oružja imaju smisla i da čine razliku na bojnom polju", rekla je za WSJ Velina Čakarova, ravnateljica Austrijskog instituta za europsku i sigurnosnu politiku. Čakorova je dodala kako ovi udari ne znače da je Ukrajina krenula u veliku protuofenzivu, ali bi mogli biti dio učinkovite politike potkopavanja ruskih snaga.
"U nedostatku ukrajinskih sposobnosti da provede veliku protuofenzivu, Ukrajina degradira ruske sposobnosti i osjećaj sigurnosti na najbolji mogući način. To je situacija korozije", dodala je.
Sličnog je razmišljanja i John Spencer, voditelj odjela urbanog ratovanja u njujorškom think-tanku Madison Policy Forum, koji ističe kako su nedavne eksplozije ruske crnomorske flote poništile sve planove koje je Rusija imala da pokrene amfibijski napad na Odesu.
Ukrajinci daleko od ofenzive, ali...
"Mijenja se situacija ako se Saki i Sevastopolj mogu pogoditi", rekao je Spencer, "Ovi udari smanjuju logistiku, zapovijedanje i kontrolu te u konačnosti sposobnosti Crnomorske flote".
Iako je vlada ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog daleko od pokretanja ofenzive na Krim, priznaje da želi vratiti poluotok. Dio Ukrajine od sovjetske ere, Krim je oduvijek bio strateški važan teritorij za Moskvu, koja je ondje imala bazu još tijekom Ruskog Carstva u 18. stoljeću.
"U zraku Krima se doslovno može osjetiti da je tamošnja okupacija privremena i da se Ukrajina vraća", rekao je predsjednik Zelenski u subotu.
Neposredni cilj Kijeva je potisnuti ruske trupe iz Hersona, jednog od rijetkih teritorija koje je Moskva okupirala zapadno od rijeke Dnjepar. Ukrajinske snage usredotočile su se na udare na opskrbne linije i mostove preko rijeke kako bi izolirale ruske trupe u nadi da će se povući.