RAT JE SVE PROMIJENIO

‘Otoci mira‘ više ne žele neutralnost: ‘Dovedite nam vojsku, hoćemo izgon Rusa!‘

Dosad su se ponosili time što su jedina autonomna regija u svijetu koja je neutralna i demilitarizirana

Alandski otoci i zastava Alandskih otoka (Ilustracija)

 Profimedia

Ruska invazija na Ukrajinu utjecala je na promjenu mišljenja stanovnika Ålandskih otoka, koji su se dosad ponosili time što su jedina autonomna regija u svijetu koja je neutralna i demilitarizirana. Prošlogodišnja anketa pokazala je da 58 posto Finaca želi vojnu prisutnost na Ålandu, a nedavna peticija za zatvaranje ruskog konzulata u Mariehamnu, gradu u kojem živi polovica stanovništva otočja, prikupila je više od 35.000 potpisnika.

Mještani su svjesni da je njihov "arhipelag mira" strateški smješten u Baltičkom moru i da je kroz povijest privlačio pozornost obližnjih vojnih sila.

Ålandski otoci i Finska su do 1809. bili dio Švedske, koja ih je sporazumom u Hamini ustupila Ruskom Carstvu. U godinama koje su uslijedile Rusija je nastojala ojačati svoju kontrolu nad Ålandom izgradnjom tvrđave u Bomarsundu, istočno od Mariehamna. Ali tijekom Krimskog rata otočje je zauzela britansko-francuska flota te su mirovnim ugovorom 1856. Ålandski otoci demilitarizirani.

Nakon što je Finska proglasila neovisnost od Ruskog Carstva 1917., stanovnici Ålanda tražili su priključenje Švedskoj. Pitanje suvereniteta su Švedska i Finska naposljetku dogovorile 1921. godine odlukama Lige naroda. Ålandski otoci su dodijeljeni Finskoj pod uvjetom da na otocima službeni jezik bude švedski te da im se osigura politička autonomija. Ålandski otoci od tada imaju poseban parlament i samoupravu na čelu s guvernerom, kojega postavlja finski predsjednik ili predsjednica.

Krajem 1980-ih godina skovan je izraz "duh Ålanda" kako bi se ukazalo na to da je borba lokalne zajednice za očuvanje mira dio otočnog identiteta. Ideja "otoka mira" prvi je put nakon dugo vremena poljuljana nakon što je Putin napao Ukrajinu u veljači prošle godine.

Kada bi Kremlj odlučio napasti svoje skandinavske susjede, Ålandski otoci i švedski otok Gotland bili bi ključni strateški punkt. Baltičko more važan je plovni put za države NATO-a - Latviju, Litvu i Estoniju - ali i za Rusiju i njenu pomorsku bazu Kalinjingrad.

Na Gotlandu, najvećem švedskom otoku u Baltičkom moru, nova vojna pukovnija je već postavljena, a flota tenkova stoji pripravna u novoizgrađenim garažama blizu zapadne obale. Ali, na finskom arhipelagu od oko 7000 otoka nema trupa ni vojnih postrojba te vojnici na tom području ne mogu trenirati ili patrolirati.

"To je Ahilova peta finske obrane", rekao je za AFP Alpo Rusi, profesor i savjetnik bivšeg predsjednika Marttija Ahtisaarija.

Finska, koja s Rusijom dijeli kopnenu granicu dugu 1340 kilometara, postala je trn u oku Kremlju kada je prošle godine sa Švedskom predala zahtjev za članstvo u NATO-u.

Za novu finsku vladu, koju vodi konzervativac Petteri Orpo nakon pobjede njegove stranke Nacionalne koalicije (NCP) na općim izborima u travnju, pitanje Ålanda postalo je jedan od prioriteta finske sigurnosne politike. Orpo dosad nije komentirao pitanje demilitarizacije Ålanda, ali pojedini članovi njegove stranke doveli su u pitanje status quo otočja.

Pekka Toveri, bivši šef finske vojne obavještajne službe, rekao je da bi demilitarizacija Ålanda trebala završiti. "To bi nam olakšalo reakciju kada je to potrebno i povećalo sigurnost Ålandanaca i nas ostalih ako se situacija pogorša", rekao je finskom listu Hufvudstadsbladet.

Finski predsjednik Sauli Niinistö, na konferenciji za novinare prije nekoliko dana, rekao je kako bi zatvaranje ruskog konzulata na Ålandu zahtijevalo sudjelovanje više zemalja, a ne samo Finske i Rusije.

"Tražio sam pojašnjenje pravnog statusa konzulata unutar postojećih ugovornih struktura. Ovo je mnogo šire pitanje i povezano je s demilitarizacijom Ålanda. Ako se dogovor održi, onda ćemo morati razmotriti je li konzulat na bilo koji način povezan s glavnim sporazumom", rekao je Niinistö, pozivajući se na Pariški mirovni ugovor iz 1947. godine.

Ruski konzulat, odnosno tadašnji sovjetski konzulat, osnovan je na Ålandskim otocima 1940. nakon potpisivanja Moskovskog mirovnog ugovora, prema kojem je Sovjetski Savez nametnuo Finskoj određene uvjete, među ostalim predaju dijelova svog teritorija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 17:51