OTKRIVENA MRAČNA ISTINA Američki fond dao despotu 100 milijuna dolara da kupi izbore i tako nastavi krvavi pokolj

U ožujku 2008., James McGee, američki veleposlanik u Zimbabveu, potajno se susreo s jednim od ljudi iz političke mašinerije Roberta Mugabea.

Predsjednik Mugabe (90), jedan od najdugovječnijih afričkih despota, na vlasti u toj zemlji bio je još od 1980., nakon pobjede na izborima. Godinu dana prije predvodio je jednu od dvije gerilske frakcije koje su oslobodile zemlju od bjelačke vlasti. Nakon izbora, odmah je krenuo u učvršćivanje svoje pozicije. Obračunao se s rivalskom gerilom, a u sukobima je ubijeno oko 20.000 ljudi, među kojima tisuće civila. Međunarodna je zajednica bila spora, i tek mu je 2003. SAD nametnuo sankcije, upozoravajući pritom američke tvrtke da ne posluju s njima.

Tijekom idućih godina, sve do 2008., kad je McGee bio na funkciji veleposlanika, Mugabe i njegovi ljudi uništili su gospodarstvo. Pritom je, prvi put dosad, pod upitnik došao i njihov ostanak na vlasti.

Pripreme za rat

McGee je, piše Bloomberg, bio skeptičan prema svom informatoru. No jedna stvar koju mu je rekao činila se vrlo izglednom - Mugabe će izgubiti u prvom krugu izbora i on to zna. Režimu je opako falilo novca, valuta je izgubila vrijednost, središnja je banka tiskala novac 24 sata na dan, a inflacija je dosegla 500.000 posto. Izbori su bili za samo pet dana, a rezultati su pokazali da je informator imao pravo - Mugabe je u prvom krugu izgubio od Morgana Tsvangiraija. Za dva tjedna McGee se ponovno našao sa svojim čovjekom.

- Rekao nam je da se režim priprema za rat - sjeća se McGee. Mugabeovi ljudi uspostavljali su ‘zapovjedne centre’ za mučenja i ubijanja u opozicijskim područjima, a lokalni su stranački vođe, uključujući i njega, trebali napraviti popis ‘nepoćudnih’. No McGee je doznao još jednu stvar - to da se vlada, samo nekoliko dana nakon izbora, uspjela domoći 100 milijuna dolara pa je imala novca za kupnju vozila kojima su se, u obračunu s opozicijom, trebali služiti pripadnici njihove milicije.

Vijesti o nasilju slijevale su se u ambasadu. Mugabeovi borci terorizirali su oponente, tjerali njihove pristaše iz kuća i zastrašivali ostatak birača da glasaju za Mugabea u drugom krugu. McGee je krenuo u akciju. Posjeo je svog vrtlara u limuzinu i poslao ga na put. Mugabeovi obavještajci su zazgrizli, a on je sam, sat vremena kasnije, sjeo u drugi automobil i susreo se s britanskim i europskim diplomatima. Otišli su u jedan od Mugabeovih centara za mučenje i pričali sa žrtvama i fotografirali ih. Na putu natrag, zaustavila ih je policija i u jednom trenu prijetila da će ih žive spaliti u automobilima.

Ono što je McGee vidio bio je djelić nasilne kampanje koja se provodila uoči drugog kruga izbora 27. lipnja 2008. No ono što nije znao bilo je iduće - da je u tom trenutku, kad su se množili izvještaji o nasilju, a on s Washingtonom radio na financijskoj izolaciji Mugabea, konzorcij s Wall Streeta opskrbio režim sa 100 milijuna dolara. Tim su novcem osigurana prava na iskapanje platine na području središnjeg Zimbabvea. U investiciju je bilo uključeno nekoliko tvrtki, primjerice BlackRock, GLG Partners i Credit Suisse, no ključni je igrač bio Och-Ziff Capital Management, jedan od najvećih hedge fondova na Wall Streetu, koji se trenutno, zbog nekih svojih investicija, nalazi pod istragom.

Trgovci dijamantima

Och-Ziff, hedge fond koji raspolaže s oko 45,7 milijardi dolara, 1994. osnovao je Daniel Och. On pak je 2000. u London poslao svog štićenika, Michaela Cohena, koji će osam godina kasnije, dakle u proljeće 2008., biti njegov glavni “čovjek za europske i afričke investicije”. London je bio pravo mjesto za to.

Na tamošnjoj AIM burzi trgovalo je 140 rudarskih kompanija iz cijelog svijeta, među njima Central African Mining & Exploration Co. ili Camec, koji se nije bojao poslovati na riskantnim područjima.

U toj tvrtki je do veljače 2008. najveći udio (oko 40 posto) stekao izraelski trgovac dijamantima Dan Gertler, koji je održavao veze s Josephom Kabilom, predsjednikom DR Konga (države koja je u poslovima s Gertlerom, iako on negira da je učinio nešto loše, izgubila 1,4 milijarde dolara).

Nedugo nakon što se Gertler dokopao svog udjela u Camecu, Cohen i Och-Ziff su vidjeli svoju priliku. Za Camec su ih navodno zainteresirala njegova ulaganja u DR Kongu, koja je vodio Gertler.

U to vrijeme Zimbabveu je išlo loše, no u ožujku 2008. ispostavilo se da sjedi na škrinji s blagom. Unca platine dosegla je rekordnih 2301 dolar, a neka od najvrednijih i najvećih nalazišta na svijetu, što platine što drugih plemenitih metala, bila su smještena upravo u njegovu stotinama kilometara dugačkom gorju Great Dyke.

Dijela tog bogatstva samo nekoliko tjedana prije prvog kruga izbora u ožujku 2008. dokopala se Mugabeova vlada koja je prezela kontrolu nad nerazvijenim nalazištima platine u Great Dykeu, a koja je dotad držao Anglo American Platinum, najveći proizvođač tog metala na svijetu. Nakon što se domogao prava, Mugabeu se žurilo da ih proda. A Camec je bio spreman kupiti. Jedino što mu je trebalo bio je novac, koje je planirao prikupiti prodajom dioničarskih udjela. Kad je krenula rasprodaja, ustvrdili su da će sredstva iskoristiti za ganjanje “višestrukih investicijskih mogućnosti u Africi”, uz već postojeće poslove u DR Kongu.

Iskop platine

Oko 150 milijuna dolara, to jest 75 posto željenih sredstava, dobili su od Och-Ziffa, koji je kupnjom postao četvrti najveći dioničar te tvrtke. Ostatak su skupili prodajom udjela BlackRocku i još 10 drugih tvrtki, a zatim je 11. travnja 2008. Camec obznanio da će taj novac iskoristiti za kupnju i zajednički posao sa ZMDC-om (Zimbabwe Mining Development Corp.), rudarskom kompanijom u vlasništvu zimbabveanske države.

U sklopu tog poslovnog pohvata, rekli su, raspolagat će donedavnim pravima Anglo Americana. Cijena je bila 5 milijuna dolara u gotovini i 100 milijuna dolara za Mugabeovu vladu. Camec je objasnio da su ti milijuni pozajmica “kojom se pridržava ugovornih obveza s vladom” po pitanju prava na iskopavanje platine.

Na dan kad je Camec objavio dogovor s Mugabeovom vladom, dva McGeeova suradnika na terenu skupljala su informcije o Mugabeovim zlodjelima. Od doušnika iz vojske su doznali da vojnici, pripadnici milicije i Mugabeovi lojalisti, provode obuku za takozvanu “reorijentacijsku kampanju”. Da bi je proveli, trebali su dobiti 400 vozila. U svibnju nasilje se intenziviralo. Iz svojih domova potjerano je više od 30.000 ljudi, od kojih su neki molili za pomoć pred vratima američke ambasade. Iza njih, McGee je dobivao vijesti o ubojstvima opozicijskih aktivista. Istodobno, Mugabe je negirao optužbe, tvrdeći da se radi o “prokletoj laži”. Na kraju, drugi krug izbora nije održan. Lider opozicije se povukao, pokušavajući zaustaviti nasilje, tijekom kojeg je ubijeno 289 ljudi, a 22.000 su ozlijeđene.

Jedan od McGeeovih zadataka bilo je otkriti izvor financiranja koji je pomogao režimu da ostane na vlasti, a s ciljem nametanja specifičnih sankcija. Kopali su po ugovorima oko platine i, u diplomatskoj depeši, obavijestili Washington da je došlo do tajnih dogovora o promjeni vlasništva nad pravima za iskapanje platine. Nisu znali odakle je Camec dobio novac, no 25. srpnja Camecov je partner, ZMDC, stavljen pod sankcije. Tri dana kasnije, Camec je priznao da je 75 posto sredstava došlo od Och-Ziffa.

Vozila za ubojice

Do listopada 2008. McGeeovi su ljudi istraživali informaciju da je dioničar Cameca pod imenom Muller Conrad Billy Rautenbach pomogao Mugabeovoj vladi da kupi vozila korištena u kampanji zastrašivanja. Biznismen iz Zimbabvea, Raymond Tendai Chamba, šef lokalnog ureda namibijske tvrtke za izvoz i uvoz, tvrdi da su Rautenbach i šef središnje banke Zimbabvea Gideo Gono od njega naručili čak 642 vozila, među ostalim, mini kombije, Toyotine SUV-ove i Isuzu pickupove. Narudžbe su krenule u doba izbora, a za svako je vozilo dobio 65.000 dolara.

Nakon što se doznalo za narudžbu, Rautenbach je stavljen na listu za sankcije.

Dana 18. ožujka 2013. Och-Ziff je priopćio, bez objašnjenja, da Cohen odlazi iz tvrtke.

Godinu dana kasnije Och-Ziff pak je obavijestio svoje dioničare da se tvrtka nalazi pod istragom zbog “investicija, što direktnih što indirektnih, u određenom broju kompanija u Africi”. Istraga se vodi, dodali su, oko optužbi za potkupljivanje stranih dužnosnika i uz to “povezane” zakone. Navodno su pod istragom i zbog investicija vezanih uz libijski državni fond u Gadafijevo vrijeme.

Težak suživot opozicije i Mugabea završio je lani, kad je dobio izbore. SAD i saveznici su ih proglasili namještenima, a sankcije su proširene. Mugabe je još uvijek na vlasti, a čovjek koji ga je pokušao obuzdati u mirovini. Och-Ziff je navodno izgubio novac investiranjem u Camec.