Francuskog Predsjednika Emanuela Macrona je očito razljutila još jedna odluka Europskog parlamenta o otkazivanju plenarnog zasjedanja u Strasbourgu tijekom Listopada. Poslao je pismo „dragom Davidu“, Predsjedniku Europskog Parlamenta Davidu Sasolliju, kojim traži na hitni povratak na „institucionalnu normalnost“. Macron time misli na održavanje plenarnog zasjedanja Europskog Parlamenta u Strasbourgum, kako nalaže i temeljni Ugovor Europske unije. Pravilo je da su pripremne aktivnosti, zasjedanja odbora i delegacija u Bruxellesu a plenarna zajedanja barem jednom mjesečno u Strasbourgu.
Ovog puta je virus Covid-19 razlog što se od travnja zastupnici ne okupljaju u Strasbourgu, Francuskom gradu na granici s Njemačkom, simbolu Njemačko-Francuskog pomirenja, gradu čija ekonomija snažno ovisi i od tih jednomjesečnih okupljanja zastupnika Europskog Parlamenta. U taj grad u tom tjednu obično dođe preko 4000 ljudi, uglavnom iz Bruxellesa. Zastupnici, njihovi asistenti, prevoditelji, lobisti, predstavnici Europske komisije, novinari. Puni su hoteli i restorani. Grad Strasbourg je snažno pogođen posljedicama pandemije a neodržavanje zasjedanja Europskog parlamenta je dodati udarac uzdrmanom sektoru ugostiteljstva.
Međutim svakom odgodom održavanja sastanka Europskog Parlamenta u Strasbourgu je ova tema pretvara u političku. Sada se pretvorilo u polemiku oko toga da li je uopće Bruxelles sigurniji od Strasbourga. Vjerojatno nije. Bruxelles ima jednu od najvećih stopa zaraze po glavni stanovnika u Europi. Bruxelles se nalazi visoki na crvenoj listi gradova po tome. Ali Belgijska vlada je stavila sada i Strasbourg na listi „crvenih zona“ što znači da, svi koji bi putovali iz Bruxellesa u Strasbourg, i po povratku morali biti testirani i ući u samoizolaciju. Iako bi sami zastupnici Europskog parlamenta vjerojatno bili izuzeti iz te obveze, to ne bi važilo za tisuće drugih koji ubično putuju u Strasbourg tijekom plenarnog zasjedanja.
Macron je u pismu Sasoliu, koje je prenio Politico, napisao kako je „zdravstvena situacija svakako teška u Strasbourgu ali je isto tako i u Bruxellesu“. Podsjetio je na stroge mjere koje je Strasbourg poduzeo kako bi bilo spreman za doček karavana od preko 4000 ljudi iz Bruxellesa. „U ovim okolnostima vaša je dužnost da bez odgode omogućite povratak u insitucionalnu normalnost i vratite plenarno zasjedanje tijekom listopada u Strasbourg“ napisao je Macron Sasolliu. Napisao je kako je poštivanje Temeljnih ugovora EU „neophodno, pogotovo u ovom razdoblju kroz koje prolazimo“.
No samo dan kasnije predsjednik Europskog parlamenta je poslao pismo zastupnicima gdje ih informira da će se i ova plenarna početkom listopada održati u Bruxellesu.
Nije lako Sasolliju i službama Europskog parlamenta odlučiti o povratku plenarnih zajsedanja u Strasbourg. Osim interesa i zakonskuih obveza moraju imati na umu i zdravje građana. To što epidemiološka situacija u Bruxellesu nije ništa bolja nego u Strasborgu ne znači da bi putovanje tolikog broja ljudi bilo bez rizika. Od institucija Europske unije+, a pogotovo od čelnika, se očekuje da svojim primjerom pokažu građanima da se mjere za zaustavljanje širenja virusa poštuju. Zbog toga je već jedan povjerenik trebao otići iz Europske komisije jer je sudjelovao na jednoj večeri u Irskoj gdje je bilo više ljudi. Tražiti poštivanje mjera od građana i održavati velike skupove u Strasbourgu, ako to nije nužno, su u Europskom parlamentu smatrali ovog puta prevelikim rizikom. Ali i uprava Europskog Parlamenta mora računati na to da Francuska neće ostati mirna što dokazuje dizanje ovog pitanja na najvišu političku razinu jer se u kampanji za vraćanje plenarnog zajedanja u Strasbourg sada uključio osobno i Predsjednik Republike.
Francuze vjerojatno brine i stalna priča, koja je pristupna već više od deset godina, za potpuno ukidanje Strasbourga kao glavnog sjedišta Europskog parlamenta. To se pitanje stalno povlačilo i vremenom dobivalo sve više potpore. Neki su upozoravali da se za to troši preko 200 milijuna eura poreznih obveznika, drugi da putovanja iz Bruxellesa u Strasbourg tolikog broja ljudi, a tu treba dodati i prijevoz dokumentacije i drugog materijala, utječe i na onečišćenje okoliša.
Kako god bila ideja o ukidanju Strasbourga kao glavnog sjedišta Europskog parlamenta je osuđena na propast, bez obzira na argumente. Za to bi trebalo mijenjanje Temeljnog Ugovora EU, za što je potrebno suglasje svih država članica. Francuska na to neće nikada pristati i za to će, gotovo sigurno, imati i potporu Njemačke. A kada su te države protiv nečega onda se to ne može niti dogoditi. Stanovnici Strasbourga, gradonačelnik, vlasnici hotela i Restorana, taksisti i drugi koji žive od imućnih gostiju koji stižu jednom mjesečno na tjedan dana u njihovom gradu se dugoročno ne trebaju brinuti. Za povratak plenarnog zajedanja Europskog parlamenta u Strasbougu se neće čekati niti kraj pandemije već je pitanje dana kada će se to dogoditi. A Francuska već traži načina i za nadoknadu gubitka tom gradu.
