Viktor Orban, premijer Mađarske i glavni troublemaker u Europskoj uniji u četvrtak je popustio tako da su lideri svih 27 država članica EU-a napokon na izvanrednom samitu u Bruxellesu postigli dogovor o paketu pomoći Ukrajini u iznosu od 50 milijardi eura, potvrdio je predsjednik EUropskog vijeća Charles Michel.
“Imamo dogovor. Svih 27 čelnika složilo se o dodatnom paketu podrške od 50 milijardi eura za Ukrajinu unutar proračuna EU-a. To osigurava postojano, dugoročno, predvidljivo financiranje za Ukrajinu”, objavio je Michel na društvenoj mreži X.
Na zadnjem samitu, sredinom prosinca prošle godine, 26 zemalja podržalo je pregovarački okvir koji je predložio Charles Michel, no izostao je Orbanov pristanak zbog čega odluka nije donesena jer je za nju potreban konsenzus svih država članica. A za Ukrajinu je to „biti ili ne biti“, a iznosi 50 milijardi eura, od čega su 17 milijardi bespovratna sredstva, a 33 zajmovi.
Osim paketa pomoći za Ukrajinu, u prijedlogu revizije proračuna predviđene su 2 milijarde eura za migracije i upravljanje granicama, 7,6 milijardi eura za susjedstvo i svijet, 1,5 milijardi eura za Europski fond za obranu u okviru novog instrumenta STEP (Platforme za strateške tehnologije za Europu), 2 milijarde eura za instrument fleksibilnosti, 1,5 milijardi eura za pričuvu za solidarnost i pomoć u nuždi. Orban je zbog protivljenja pomoći Ukrajini blokirao cijeli paket. Za svoj pristanak tražio je zauzvrat odmrzavanje svih europskih sredstava namijenjenih Mađarskoj. Komisija je prije prosinačkog samita odmrznula 10,2 milijarde eura mađarskih sredstava, no ostalo je još oko 21 milijarda koje su i dalje blokirane.
Financial Times objavio je, pozivajući se na jedan radni dokument, da je 26 zemalja članica spremno, ako Orban ustraje pri svom stajalištu, javno zaprijetiti Mađarskoj da će ostati bez svih sredstava iz europskog proračuna, što bi Budimpeštu financijski osakatilo. Uostalom, već nakon članka objavljenog u Financial Timesu vrijednost forinte je ponovo pala. Orbanova sljedbenica Judith Varga, koja glavna kandidatkinja stranke Fidesz za europske izbore objavila je kako je „Mađarska od početka bila samo u kmetovskom položaju u EU-u.“
Ubrzo je uslijedila i Orbanova poruka, koja je glasila: „Bruxelles godinama vodi ideološki rat protiv Mađarske i stalno nas ucenjuje. Sada imamo članak o ovome. Briselski priručnik za ucjenu objavljen je na stranicama Financial Timesa. Bruxelles nas ucjenjuje jer ako se ponašamo kao suverena država, povezat će ukrajinsko pitanje s vladavinom prava i odvesti Mađarsku pod zapadnu financijsku blokadu. Ovo bi bio Armagedon, kojeg nećemo pustiti. Zaštitit ćemo interese Mađarske. Ne mogu nas ucjenjivati!“
Orbanova Mađarska je jedini otvoreni saveznik Rusije i Vladimira Putina, nakon napada na Ukrajinu, iako treba vidjeti hoće li im se pridružiti Slovačka pod novim premijerom Robertom Ficom. Iako verbalno podržavaju teritorijalni integritet ukrajinske države, Orban odbija kritizirati Putina, protivi se naoružavanju Ukrajine, a neki tamošnji političari izjavljuju da regiju Zakarpatje treba „vratiti“ Mađarskoj (kao i Rijeku, Baranju ili zapadni dio Rumunjske).
Ali tek treba vidjeti što je uspio iskamčiti na noćnom sastanku s Ursulom von der Leyen, Charesom Michelom, Giorgiom Meloni, Olafom Scholzom i Emmanuelom Macronom. Po svemu sudeći, dobio je njihovo obećanje da će način na koji će Europska komisija ocjenjivati vladavinu prava u Mađarskoj biti „pošten i objektivan“. Kako napominje Politico, ustupci se u Bruxellesu smatraju malima, budući da su čelnici izbjegli scenarij u kojem bi Orbán imao mogućnost godišnjeg veta na financijski spas za Ukrajinu. A ovako, Orbán može proglasiti pobjedu kod kuće govoreći da je Mađarska dobila reviziju.
Početkom prosinca Politico je također saznao da najveće zemlje EU-a pružaju ruku pomoći mađarskoj vladi u njezinoj svađi s Bruxellesom oko kršenja vladavine prava. Kao i da Francuska i Njemačka, zajedno s Italijom, predvode skupinu od oko 12 vlada koje pozivaju Europsku komisiju da preispita svoju odluku o zamrzavanju 7,5 milijardi eura sredstava za Budimpeštu, tvrdeći da je država postigla veći napredak u antikorupcijskim mjerama nego što Bruxelles priznaje.
Kao dosljedni populist on se u srijedu spustio među belgijske farmere koji su prosvjedovali u Bruxellesu, pa na Facebooku objavio dušebrižničku poruku: U Bruxellesu je već vruća atmosfera. Vrijeme je da i birokrati čuju glasove naroda!
U Bruxellesu ga ovaj tjedan nisu dočekali s laudama, a posebno žestoki bili su neki od čelnika država koje čine antiruski blok: "Mislim, nema problema sa takozvanim zamorom od ‘Ukrajine‘. Naravno, imamo zamor od Orbana sada ovdje u Bruxellesu. Ne mogu razumjeti ili prihvatiti ovu veoma čudnu i veoma egoističnu igru Viktora Orbana", rekao je poljski premijer Donald Tusk po dolasku na samit pa dodao "Moramo igrati čvrsto i pošteno, ali nema mjesta za kompromis. Ne postoji srednji put: ili ste na ukrajinskoj ili na ruskoj strani.
Kaja Kallas, premijerka Estonie napomenula je da ne želi upotrijebiti riječ ucjena kada govori o Orbanu, ali da ne zna koji termin bi bio podesniji.
Iz Kijeva su zahvale uputili predsjednik Volodimir Zelenski i premijer Denis Šmihal, dok su iz Kremlja optužili SAD da pokušava prebaciti teret potpore Ukrajini na pleća europskih poreznih obveznika. Rusija je dodala da će Kijev i Zapad i dalje ‘imati problema‘, kao i da Zapad pokušava demonizirati Rusiju kako bi izgledala kao neprijatelj.