Finska je uspješno testirala svoje sposobnosti vođenja ratne ekonomije i počela je skladištiti vojnu opremu izvan svojih državnih granica u trenucima kada se ova nova članica NATO-a, na glasu po visokoj razini borbene pripravnosti, suočava sa sve agresivnijim ruskim susjedom.
General-pukovnik Mikko Heiskanen, zamjenik načelnika stožera za naoružanje i logistiku u finskim obrambenim snagama, otkriva da je Finska nedavno provjerila više od 1000 ugovora koje zemlja ima s privatnim tvrtkama za proizvodnju vojne i druge opreme te pružanje usluga u ratnim uvjetima.
"Moramo biti spremni na dugoročnu krizu. . . Nešto smo od toga aktivirali, provjerili smo sve ugovore, testirali smo nabavu ne samo streljiva nego i drugog materijala. Testiramo planove i spremnost naših strateških partnera", rekao je za Financial Times Heiskanen, čiji je posao, prevedeno s finskog, funkcija šefa ratne ekonomije.
Finska, koja ima najdužu granicu s Rusijom od bilo koje druge zemlje članice NATO-a ili Europske unije, dobro je poznata po svojem višedesetljetnom fokusiranju na mogući napad Rusije, što je zemlju dovelo na razine pripravnosti koje su možda nedostižne bilo kojoj zemlji zapadnog svijeta.
Zalihe goriva i žitarica, skloništa za cijelu populaciju
Finci su se mnogo puta borili protiv Rusije, a najpoznatiji sukob dvaju susjeda bio je tzv. Zimski rat od 1939. do 1940. godine, u kojem je ta nordijska zemlja nanijela stotine tisuća žrtava osvajačkoj sovjetskoj vojsci.
Finska raspolaže zalihama ključnih goriva i žitarica za najmanje šest mjeseci i kapacitete skloništa dovoljne za cjelokupno stanovništvo. Gotovo trećina odraslog stanovništva su rezervisti, što znači da zemlja od tek 5,6 milijuna ljudi ima jednu od najvećih vojski u Europi i raspolaže najvećim količinama topničkih resursa.
"To nam je u DNK. Rusija poštuje moć. Moć se sastoji od volje i od sposobnosti. A volje imamo. Volja naroda za obranom zemlje vjerojatno je najveća na svijetu. Kapaciteti - potrebni resursi - su na vjerodostojnoj razini. Za izgradnju ovih kapaciteta potrebne su godine. Ne možete to učiniti za godinu ili dvije", dodaje Heiskanen. Iako odbija ulaziti u pojedinosti, kao primjer navodi rekao da se jednoj tekstilnoj tvrtki može narediti da u kratkom roku proizvede pancirke i drugu opremu za zaštitu vojnika u borbi.
Moskva se posljednjih mjeseci prebacila na ratnu ekonomiju nakon što je u veljači 2022. godine pokrenula invaziju punog opsega na Ukrajinu, te sada troši oko 6 do 7 posto BDP-a za proizvodnju četiri milijuna topničkih granata godišnje, što je razina znatno iznad Finske i zapadne Europe uopće.
"Mi nismo u stanju ratne ekonomije", kaže Heiskanen, govoreći o svojoj zemlji. Pritom napominje da je Finska tek na trećem od devet koraka na svojoj ljestvici eskalacije te da, iako je povećala proizvodnju streljiva, tvornice još uvijek ne rade 24 sata dnevno. "Nismo bili u lošem stanju, a u ovom trenutku smo prilično samouvjereni", dodao je.
Finska država ima udio u proizvodnom lancu čak i kad su privatne tvrtke u pitanju, kako bi ih mogla pozvati da počnu proizvoditi ratni materijal. Helsinki je počeo povećavati proizvodnju streljiva nakon početka ruske invazije na Ukrajinu i sada proizvodi oko 10 puta više granata nego prije pet godina, kako navodi Heiskanen.
Zemlja je, također, odgovorila na ruski napad na Ukrajinu pridruživanjem NATO-u prošle godine, okončavši time desetljeća vojne neutralnosti. Unatoč tome što je nova članica, od Finske druge zemlje članice već sada redovito traže savjete o tome kako pojačati vlastitu spremnost, koja je u slučaju mnogih od zemalja članica zapadnog vojnog saveza vrlo niska u godinama nakon završetka ‘Hladnog rata‘.
‘Finska je zlatni standard‘
"Finska je zlatni standard. Nisu prestali biti na oprezu 90-ih i 2000-ih, a sada većina nas može samo gledati i diviti se onome što imaju. Njihova sposobnost da mobiliziraju ljude i gospodarstvo u krizi je doista impresivna", rekao je jedan visoki diplomat zemlje članice NATO-a.
Heiskanen, pak, ističe da bi članstvo u NATO-u trebalo u Finskoj dovesti do promjene načina razmišljanja. "Više nismo sami. Možemo vjerovati drugima. Ne moramo držati sva jaja u jednoj košari. Ne moramo posjedovati sve krave da bismo proizvodili mlijeko", slikovito je objasnio.
Također, dodaje da je Finska počela skladištiti vojnu opremu u susjednoj Norveškoj i da će s time uskoro početi i u Švedskoj, još jednoj novoj članici NATO-a, ali i da će isto razmotriti u nekih udaljenijim zemljama.
"Planiramo skladištenje opreme u drugim zemljama. To je pitanje sigurnosti opskrbe, raspršivanje zaliha. Djelomično smo s time već započeli. Planiramo to posebno sa Švedskom i Norveškom, ali i s udaljenijim zemljama. Radi se o opremi i streljivu, a možda i rezervnim dijelovima", dodao je.
Novi finski predsjednik Alexander Stubb odbacio je tradicionalnu finsku skromnost prošlog mjeseca kada je za Financial Times rekao da bi druge europske države trebale "postati više Finci". "Drugim riječima, spremniji. Morate se pripremiti na najgore kako biste to izbjegli", rekao je Stubb.