Prvi veliki međunarodni nastup novog kineskog premijera dobio je odgovarajuću medijsku pozornost. U ponedjeljak je u Narodnoj Republici Kini održan China Development Forum, a u utorak počinje Boao forum.
Li Qiang je s prvog foruma poručio da će kineska privreda ubrzati reforme na planu kvalitete, učinkovitosti i pokretačke snage. "Sve će to pružiti novu snagu svjetskom ekonomskom rastu i širok prostor za razvoj stranih tvrtki u Kini", rekao je Li. Obećao je odlučne napore otvaranja zemlje unatoč promjenama u međunarodnom okruženju.
“Beijing/Peking će se uskladiti s visokim standardima međunarodnih ekonomskih i trgovinskih pravila, stalno će širiti institucionalno otvaranje i njegovati poslovno okruženje svjetske klase koje je tržišno orijentirano, utemeljeno na zakonu i internacionalizirano”, rekao je premijer a prenio China Daily.
Lijeve su poruke očekivane jer se u globalnoj poslovnoj zajednici pojavila doza zebnje zbog postupaka kineskih vlasti koje su proteklih godina razbijale moćne privatne kompanije i naglašavale primat državnih. Na udaru vlasti bio se našao i Jack Ma, osnivač internetskog giganta Alibaba, kojem nije pomoglo ni članstvo u Partiji. Planirano se u ponedjeljak pojavila vijest da se Ma nakon godinu dana vratio u NR Kinu što je trebalo prisnažiti premijerovim porukama da zemlja ostaje otvorena stranim tvrtkama i da će poticati i privatne. Jer, NR Kina treba strane tvrtke zbog jačanja konkurentnosti i zbog priljeva svježeg kapitala. Tvrtke su zabrinute jer se postavilo nepisano pravilo da se i u privatnim kompanijama formiraju partijske ćelije čiji čelnici imaju utjecaj i na poslovne odluke. Premijer Li tvrdi da će NR Kina biti otvorena za poslovanje dok je na nedavno završenom Svekineskom narodnom kongresu vlada izgubila utjecaj na financijsku politiku koji je prigrabio partijski odbor u sklopu politike predsjednika Xi Jinpinga da je Partija primarna. Dodati treba i teškoće kineske privrede, s jedne strane starenje, a s druge rast nezaposlenosti među mladima; problemi nekretninskog sektora koji je odgovoran za najmanje petinu rasta kineskog BDP-a; velika zaduženost lokalnih razina vlasti što je dijelom i posljedica nevolja u nekretninskoj poslovnoj grupaciji. Anketa Američke trgovinske komore u NR Kini prvi je put u 25 godina zaključila da manje od polovice tvrtki smatra tu zemlju jednom od tri vodeće destinacije za ulaganje.
Konfucijanski pogled na svijet
Premijer Li je na to odgovorio konfucijanskim pogledom na svijet: "To je kao putovanje tijekom kišnog dana. Tko drži pognutu glavu, vidjet će samo blatnjavu cestu. Tko gleda naprijed, vidjet će dugu poslije kiše.”
Dok se Li trudio uvjeriti lidere najvećih svjetskih kompanija da je pred njima duga, objavljen je dokument “Kina kao međunarodni zajmodavac u krajnjoj nuždi”. Priredili su ga AidData, Svjetska banka, Harvard Kennedy School i Kiel Institute for the World Economy. “Nakon više od desetljeća dugog procvata inozemnih zajmova i ulaganja, kineska inicijativa Pojas i put (BRI) našla se pod pritiskom jer mnoge zemlje primateljice (dužnici) u krugu zemalja u razvoju doživljavaju financijske poteškoće.” Tako glasi prva rečenica dokumenta koji baca novu sjenu na strategijski projekt kineske vlade kojim je htjela - velikim dijelom i uspjela - proširiti globalni utjecaj. Nekoliko godina nakon što je BRI krenuo stigle su kritike zapadnih zemalja na netransparentnost projekta koje je Beijing odbacivao. Tijekom Svekineskog kongresa je bilo napisa u lokalnim medijima koji su ismijavali tezu da BRI mnoge države odvodi u dužničku zamku. Crna Gora je dobar europski primjer. Tvrtka China Road and Bridge Corporation, koja je gradila Pelješki most, preuzela je gradnju autoputa od mora prema granici sa Srbijom. Kredit za posao je dala kineska banka, cijena posla je rasla i Podgorica se našla u situaciji da autoput nije gotov, dakle nema prihoda, a treba početi vraćati kredit. Glavnu ulogu u dogovaranju posla imao je crnogorski predsjednik Milo Đukanović. Troškovi su bili zabrinjavajući jer su se popeli na gotovo trećinu crnogorskog BDP-a. U posljednji su čas uskočile zapadne banke koje su Podgorici dale povoljan kredit kojim može vraćati kineske dugove. Dogovor o pomoći ispregovarao je tadašnji ministar financija Milenko Spajić koji danas vodi novu stranku Evropa sad! s Jakovom Milatovićem koji bi u drugom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju mogao pobijediti Đukanovića.
“Manje od 5 posto kineskog inozemnog kreditnog portfelja išlo je zajmoprimcima u nevolji 2010. godine. Do 2022. godine ta je brojka porasla na 60 posto”, tumače iz Kiela. Zaključak studije negativan je za NR Kinu koja je u tom razdoblju u 22 zemlje (među kojima su Argentina, Bjelarus/Bjelorusija, Ekvador, Egipat, Laos, Mongolija, Pakistan, Surinam, Šri Lanka - koja je nedavno od MMF-a dobila 3 milijarde dolara za financijsku stabilnost - Turska, Ukrajina, Venezuela) kroz 128 operacija upumpala 240 milijardi dolara kako bi im omogućila likvidnost. Većina problema s likvidnošću posljedica je upravo dugova nastalih kineskim projektima u sklopu BRI. Od tog iznosa, 104 milijarde je plasirano samo od 2019. do 2021. godine. Ove operacije uključuju mnogo takozvanih “rollover (obnavljajućih)” u kojima se isti kratkoročni zajmovi uvijek iznova odobravaju za refinanciranje dugova koji dospijevaju.
“Kineski inozemni paketi spasa (bailout) su na razini nešto više 20 posto ukupnih zajmova MMF-a u proteklom desetljeću, a iznosi paketa brzo rastu. Međutim, kineski zajmovi razlikuju se od onih etabliranih međunarodnih zajmodavaca u krajnjoj nuždi po tome što su (i) neprovidni; (ii) nose relativno visoke kamatne stope; (iii) gotovo isključivo su usmjereni na dužnike BRI. Ovi nalazi imaju implikacije na međunarodnu financijsku i monetarnu arhitekturu, koja postaje sve multipolarnija, manje institucionalizirana i manje transparentna.” Tako glasi zaključak studije na koju Kineska središnja banka (PBOC) nije odgovorila, a Jin Zhongxia, voditelj međunarodnog odjela PBOC, nazvao kinesko pozajmljivanje "malim dijelom velike slike" i implicirao da su dužnički problemi u zemljama u razvoju pogoršani monetarnim ograničavanjem Fed-a i drugih središnjih banaka bogatog svijeta.