Odobrena obuka do 4000 ukrajinskih vojnika na tlu Češke, no nisu svi zadovoljni: ‘Kakvo raskošno upletanje...‘

Gornji dom češkog parlamenta potvrdio je odluku donjeg doma o obuci do 4000 ukrajinskih vojnika u Češkoj, odnosno njihova uvježbavanja na tlu drugih članice Europske unije u čemu može sudjelovati do 50 čeških vojnika.

Nakon zelenog svjetla donjeg doma, u četvrtak je i Senat ratificirao zakonski prijedlog kojim se dopušta uvježbavanje do 4000 ukrajinskih vojnika na poligonu u Libavi, prenio je javni Radio Prague International.

Četverotjedna obuka u pet rotacija počet će 2023. godine i svaka bi obuhvatila do 800 ukrajinskih vojnika.

Parlament je ratificirao i raspoređivanje do 55 čeških vojnika koji bi uvježbavali ukrajinske snage na tlu drugih članica Europske unije.

Glas za misiju dalo je 67 od 70 prisutnih senatora u četvrtak, a glasanju je prethodila oštra rasprava s optužbom za prorusku propagandu.

Procjenjuje se da bi sudjelovanje stajalo Češku oko 975 milijuna kruna, a dio novca mogao bi se vratiti iz EU kroz program Misije EU za vojnu pomoć za potporu Ukrajini.

"Nemamo novca za tako raskošno upletanje u ratni sukob", rekla je senatorica Jana Zwyrtek Hamplova iz stranke Neovisni.

Izrazila je bojazan za sigurnost čeških građana i tražila da se obuka održava u dijelu Ukrajine u kojem nema borbenih djelovanja.

Njezino stajalište kritizirao je Vaclav Laska, predsjednik kluba zastupnika SEN 21 i Pirati kazavši "Naša kolegica Hamplova je glasnogovornik ruske propagande".

Onaj tko bira komfor i sigurnost, žmiri na ruske zločine protiv ukrajinskog naroda, "kukavica je", optužio je Hamplovu.

Izjava da postoji teritorij u Ukrajini u kojem nema napada "gnusna je, mrska laž", odgovorila je ministrica obrane Jana Cernochova i poručila da bi uvježbavanje na ukrajinskom tlu značilo uvlačenje Češke, članice NATO-a u rat.

Senatorica Daniela Kovarova (Neovisni) optužila je vladu da nije iznijela jasnu formulaciju kakve to nacionalne interese Češke brani odlukom o sudjelovanju u obuci ukrajinskih vojnika.

Kovarova i Zwyrtek jedine su senatorice koje su glasale protiv zakona, a suzdržao se senator kršćanskih demokrata Lumir Kantor.

Parlament je odobrio i mandat za druge dvije misije u inozemstvu, do 40 vojnika na Kosovu te produljenje misije u Iraku.