U SLIJEPOJ ULICI

Odnosi EU i Rusije tonu sve niže i niže, a dugoočekivani sastanak teško da će išta promijeniti

Osim formalnih poziva na pomirenje, nekih konkretnih poteza u tom smjeru, barem javno, nema na vidiku
Josep Borrell i Sergej Lavrov
 Sputnik Via Afp

Odnosi EU i Rusije tonu sve niže i niže. I Bruxelles i Moskva optužuju jedni druge da su krivci za sadašnje najlošije odnose u povijesti, pa se skori sastanak predsjednika država i vlada zemalja članica EU o Rusiji 25. i 26. ožujka očekuje s nestrpljenjem. No, tamo, osim poruka da Bruxelles pruža ruku pomirenja, teško da će se stvari promijeniti.

Naime, nedavni istupi prvih diplomata Rusije i Europe, Sergeja Lavrova i Josepa Borrella, pokazuju kako su se obje strane ušančile i osim formalnih poziva na pomirenje, nekih konkretnih poteza u tom smjeru, barem javno, nema na vidiku. Šef europske diplomacije Borrell, koji se osramotio na svom nedavnom putu u Moskvu, izjavio je da je Rusija odabrala politiku konfrontacije u EU te da bježi od rješavanja problema. Borrell je istaknuo kako današnja Rusija sve više tone u autoritarizam i udaljava se od EU.

S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin je u razgovoru sa šefom Europskog vijeća Charlesom Michelom rekao kako je "Rusija spremna na uspostavu normalnog depolitiziranog formata uzajamnih odnosa". A njegov "diplomatski megafon" Sergej Lavrov bio je tijekom svog posjeta Kini oštar i poslovično agresivan te je ustvrdio da odnosi Moskve i EU, kao organizacije, zapravo "ne postoje" i uništeni su "krivnjom Bruxellesa". No, naglasio je kako su Rusiji "partneri pojedine članice koje se brinu za svoje nacionalne interese".

Mnogi analitičari smatraju da je Rusija dodatno aktivizirala svoju politiku destabilizacije EU upravo takvom taktikom - zamrzavanjem odnosa s Bruxellesom, "centralom", a potenciranjem odnos s određenim pojedinim članicama, koje bi mogle biti ruski trojanski konj, kako bi se dodatno otežala normalizacija unutar same EU te podijelila u odnosu spram Rusije, čega se u EU pribojavaju. Naime, EU je, kako kaže Borrell, jedinstvena u tome da ne prihvaća aneksiju Krima te će pitanje Ukrajine ponovno staviti u prvi plan i oko toga zajednički djelovati sa SAD-om, što u Kremlju izaziva blagu paniku.

Uz to, ono što Moskvi jako smeta jest i to što će EU, kao i Washington, inzistirati na poštivanju ljudskih prava u Rusiji te, kako je rekao Borrell, dodatno pomoći tamošnjem "građanskom društvu" koje je posljednjih mjeseci osjetilo vrlo brutalan odgovor režima. Bruxelles je najavio i jačanje svojih odnosa i veza sa zemljama Srednje Azije, koje Rusija smatra svojim postsovjetskim lenom, a najavljenu pomoć Ukrajini, bjeloruskoj oporbi i Moldaviji oko približavanja EU u Moskvi zapravo smatraju miješanjem u njihove nacionalne interese.

I sudbina plinovoda Sjeverni tok 2 uznemiruje Moskvu zbog stalnih crnih oblaka koji se nadvijaju nad tim važnim geostrateškim projektom, odnosno straha od mogućih sankcija i onemogućavanja njegove uporabe. SAD i neke članice EU, poput Francuske i Poljske, protive se tom važnom plinovodu, a američki državni tajnik Antony Blinken izjavio je da je Sjeverni tok 2 "u suprotnosti s interesima EU" te da šteti Ukrajini i povećava ovisnost Europe o ruskom plinu pa će se i o njemu raspravljati na skorašnjem bruxelleskom summitu o Rusiji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 05:45