Dok se ruska središnja banka prošlog tjedna pripremala podići kamatne stope, izvršni direktor jednog od najvećih državnih zajmodavaca upozorio je kreatore politike da se suočavaju ni manje ni više nego sa svojim "Waterlooom" - borbom s inflacijom čiji će se ishod pokazati važnim za financijske institucije i tržišta u zemlji, piše Yahoo Finance.
Eventualno povećanje bilo je dvostruko više od predviđanja većine ekonomista, što je odluka koja je Rusiji ostavila jednu od najviših stopa u svijetu kada se prilagodi inflaciji.
To je označilo vrhunac promjene u službenom razmišljanju o rizicima spirale cijena, kažu ljudi upoznati s tim pitanjem, dok nadolazeći predsjednički izbori povećavaju obveze potrošnje koje su već narasle ruskim ratom u Ukrajini.
Četiri koraka u ciklusu pooštravanja koji je udvostručio ključnu stopu na 15% i uključio hitnu odluku u kolovozu, Banka Rusije bi mogla završiti godinu povećanjem do postotnog boda sljedeći mjesec ako se inflacijski rizici ne slegnu, rekli su ljudi koji su htjeli ostati anonimni kako bi govorili o podacima koji nisu javni.
Novi prioriteti
Za predsjednika Vladimira Putina novi prioriteti znače da središnja banka dobiva odriješene ruke s povećanjem stopa koje će vjerojatno biti prisilne za poduzeća i kućanstva.
Iako prijeti da će nanijeti recesiju gospodarstvu, to je cijena ratnog proračuna napravljenog za "osiguranje pobjede", prema riječima ministra financija Antona Siluanova. Sljedeće godine namjerava izdvojiti više za vojsku nego za bilo koju drugu stavku - razbacivanje koje je držalo rubalj pod pritiskom i nakratko ga gurnulo preko simboličnog praga od 100 rublji za dolar.
Kako bi pojasnio rizik s kojim se središnja banka suočila zbog povećanja stopa u listopadu, Dmitrij Pianov - zamjenik predsjednika drugog najvećeg ruskog zajmodavca VTB Bank PJSC - pozvao se na poznatu bitku koja je dovela do Napoleonova poraza.
“Kao što je Waterloo odredio sudbinu Europe, tako će ovaj sastanak uvelike odrediti sudbinu financijskog i bankarskog tržišta u ostatku 2023. i, prije svega, 2024.”, citirao je ruski list RBC.
Na pitanje o tome nakon odluke o kamatnoj stopi, guvernerka Elvira Nabiullina nasmiješila se rekavši da bi se "različite metafore" mogle primijeniti na ovaj sukob središnje banke s protivnikom. "Stvarno smo odlučni u borbi protiv visoke inflacije", rekla je.
Iako su rashodi već porasli 2023., nacrt proračuna Ministarstva financija očekuje da će porasti za četvrtinu sljedeće godine i dosegnuti 36,6 bilijuna rubalja (393 milijarde dolara).
Inflacija kao problem
Ali uz stabilizaciju rublje nakon porasta u listopadu, pozornost se ponovno usmjerava na inflaciju, što je glavna briga Rusa. Potrošačke cijene sve su više pod pritiskom zbog rekordnog nedostatka radne snage i velike državne potrošnje.
U sezonski prilagođenim uvjetima, rast cijena u trećem je tromjesečju u prosjeku iznosio 12,1% na godišnjoj razini, procjenjuje središnja banka, što je više nego udvostručenje u odnosu na prethodna tri mjeseca. Također je premašio 6% na godišnjoj razini i dostigao najbrži rast od veljače.
Skupi izdaci za rat i nadolazeći izbori u međuvremenu ometaju koordinaciju između Ministarstva financija i Banke Rusije, rekli su upućeni ljudi. Prekid veze znači da središnja banka dobiva nešto što je jednako bjanko čeku za održavanje čvrste monetarne politike u sljedećih šest mjeseci, rekli su.
"Vlasti sada prešutno podupiru središnju banku jer svi razumiju da će visoka inflacija značiti političku destabilizaciju", rekao je Oleg Vjugin, bivši visoki dužnosnik središnje banke i ministarstva financija.
Uz posljednju odluku o kamatnoj stopi, središnja banka također je objavila ažurirane prognoze koje pokazuju da će inflacija biti brža od očekivane - do kraja ove godine u rasponu od 7% do 7,5% - i po prvi put sugerira da bi rast cijena mogao premašiti 4% sljedeće godine.
Troškovi kredita
Kao odgovor na to, doveo je troškove posuđivanja na najviše od travnja 2022. uz rizik da će gospodarstvo gurnuti u recesiju. Središnja banka očekuje da će njezina ključna stopa sljedeće godine biti u prosjeku 12,5%-14,5%.
“Ruska središnja banka duboko je predana modelu Bundesbanke iz 1970-ih — ideji da će konzervativna monetarna politika pomoći u zaštiti njezine valute od šokova cijena roba i sankcija. Uz referentnu stopu od 15%, vidjet ćemo smanjenje rasta kredita u prvoj polovici 2024., što će Rusiju vjerojatno dovesti u recesiju. Još uvijek suočena s izborom između pada rublje i recesije, Banka Rusije će se odlučiti za recesiju.”, kazao je Aleksander Isakov, ruski ekonomist.
"Ako su sve druge stvari jednake, potrebna nam je viša ključna stopa kako bismo osigurali stabilnost cijena", rekla je Nabiullina, ukazujući na veći fiskalni poticaj od očekivanog od strane središnje banke.
Pristup bi mogao biti "pretjerano strog", pogotovo jer se učinak ranijih povećanja stopa tek treba u potpunosti materijalizirati, prema Olgi Belenkaji, ekonomistici Finama u Moskvi.
To je također prijetnja za široke segmente financijskog tržišta kao što su nesubvencionirane hipoteke, kao i zajmovi potrošačima i tvrtkama, rekla je Belenkaja. Dug s promjenjivom kamatnom stopom čini više od 40% potrošačkih kredita, ostavljajući ga posebno izloženim.
‘Neravnoteže bi mogle rasti‘, rekla je Belenkaja. "Sektori ovisni o proračunu bit će zaštićeni, ali će se uvjeti financiranja oštro pooštriti za industrije ovisne o tržišnom kreditiranju.", kazala je, piše Yahoo Finance.