Martin Gelin, švedski novinar koji živi na relaciji Pariz - New York, za britanski je The Guardian u svom komentaru analizirao politički i sigurnosni kontekst u kojem se našla Švedska nakon što je i Mađarska, točnije tamošnji velmoža Viktor Orban, kao posljednja prepreka dala ‘zeleno svjetlo‘ za članstvo zemlje u NATO-u. A taj kontekst, prema njegovom mišljenju, po pitanju sigurnosne politike ne ostavlja previše prostora optimizmu, barem u ovom trenutku.
Ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. godine predstavljala je, kako ocjenjuje, neugodno buđenje za Švedsku. Građani diljem zemlje odjednom su shvatili da se znakovi ranjivosti nacionalne sigurnosti pojavljuju na svakom koraku. Cijelom mrežom javnog prijevoza glavnom gradu u Stockholmu, primjerice, upravlja MTR, tvrtka sa sjedištem u Hong Kongu i povezana s Komunističkom partijom Kine.
U slučaju da Stockholm napadnu strane sile, većina detalja o ključnoj infrastrukturi i tunelima koji prolaze ispod središta grada - gdje se nalaze švedski parlament, rezidencija premijera, ministarstvo vanjskih poslova i kraljevski dvorac - mogli bi lako doći u ruke neprijatelja. "Moramo pretpostaviti da sve što MTR zna o tunelima i infrastrukturi u Stockholmu znaju i u Pekingu", rekao je Patrik Oksanen, stručnjak za nacionalnu sigurnost.
Švedska bi se još ove godine trebala pridružiti NATO-u, nakon što je Mađarska prije tjedan dana napokon izglasala dugo odgađano odobrenje parlamenta za švedsko članstvo, dok je Turska svoje primjedbe povukla u siječnju. Radi se o povijesnom pomaku - nakon više od dva stoljeća mira, do sada vojno neutralna Švedska (kao i nešto ranije Finska, op.a.) morat će se brzo prilagoditi novom, ratobornom svijetu.
No, paralelno s time stiglo je i otvoreno upozorenje ministra civilne obrane Carl-Oskara Bohlina, koji je poručio javnosti da bi moglo doći do rata u Švedskoj. Ako to nekome nije bilo dovoljno alarmantno, vrhovni zapovjednik švedske vojske, general Micael Byden, nadovezao se na to rekavši da se švedsko stanovništvo mora "mentalno pripremiti" za mogućnost rata. Obojica su izazvala kritike, zamjeralo im se da šire paniku - mnoga su švedska djeca na TikTok dijelila svoja strahovanja. Ta su upozorenja, navodi Gelin, možda bila nespretno sročena, no cilj je bio probuditi zemlju iz dugog drijemeža geopolitičke naivnosti.
Švedska naivnost
Kao što to ističe sve veći broj stručnjaka za nacionalnu sigurnost u Švedskoj, trenutačno stanje švedske infrastrukture i količina stranog vlasništva čine Švedsku jedinstveno ranjivom. To svakako proturječi tradiciji švedske "potpune obrane", gdje je sve, od lanaca opskrbe žitaricama do vatrogasnih službi, navodno uključeno u zaštitu zemlje i njezinih ljudi u slučaju katastrofe ili invazije.
Prečesto su privatne tvrtke koje su preuzele nekadašnju javnu infrastrukturu davale prednost profitu ispred sigurnosti, a mnogima od najranjivijih obalnih regija u Švedskoj nedostaju osnovni resursi za civilnu obranu, poput skloništa. Nedavna izvješća Švedske agencije za obrambena istraživanja (FOI) i neovisne analize sindikata i poslovnih skupina ukazuju na bezbrojne primjere sukoba interesa između sustava dugoročne nacionalne sigurnosti i kratkoročnih interesa poduzeća i općinskih vlasti željnih otvaranja novih radnih mjesta u postindustrijskim gradovima. Ti su sukobi uglavnom riješeni tako da je odluka bila ignoriranje zabrinutosti za nacionalnu sigurnost.
Problem nisu nužno privatizacije same po sebi, već nesmotren način na koji su provedene, često bez dubinske analize ili provjere pozadine cijele priče. Dužnosnici su često jednostavno odlučili dogovoriti se s privatnim investitorima koji su dali najpovoljnije ponude. Globalizacijski optimizam 90-ih, kada se očekivalo da će se Rusija i Kina postupno samo još više otvarati i na kraju udružiti sa zapadnim liberalnim demokracijama, utirući time zauvijek i put miru, bio je tako čvrsto ukorijenjen u švedskoj politici da su lokalni dužnosnici sve donedavno nudili dogovore vezane za ključnu i kritičnu infrastrukturu investitorima povezanim sa suparničkim vladama.
U gradu Timråu je dužnosnica općinske vlade za sigurnost, Johanna Hillgren, nedavno podnijela ostavku zbog odluke grada da dopusti gradnju kineske tvornice baterija tik do zračne luke Midlanda, koja se smatra ključnim resursom nacionalne sigurnosti. Gotovo četvrtinu svih novih vjetroturbina u Švedskoj od 2017. godine izgradile su kineske tvrtke, što bi moglo ugroziti švedsku opskrbu energijom u scenariju povećanja napetosti između Europske unije i Kine.
Konsenzus o urušavanju sustava
"Švedska još uvijek kasni oko 10 godina kada je u pitanju shvaćanje da su kineske ambicije globalne", ističe Oksanen.
Desetljeća mjera štednje i deregulacije također su zemlju dovela u situaciju ozbiljnog manjka pripremljenosti na opasnost i građanske infrastrukture. Općinska vlast u Lyckseleu, u ruralnom sjevernom dijelu Švedske, toliko je zabrinuta za pristup zalihama hrane da je kupila 10 krava u slučaju da rat ili nacionalna kriza ugrozi opskrbne lance.
Problem je i manjak skloništa i pouzdanosti tog sustava. Golemi novi objekti, poput najskuplje bolnice u povijesti Švedske, Nya Karolinska na sjeveru Stockholma, izgrađeni su bez ijednog prostora koji bi poslužio kao sklonište. Vladina agencija zadužena za inspekciju nacionalne mreže od 64.000 skloništa - s prostorom dovoljnim za smještaj 7 milijuna ljudi - trenutačno ima tek dva zaposlena i te dvije osobe bi kao trebale izvršiti inspekciju svih 64.000 lokacija. Upitan od strane švedske nacionalne televizije hoće li agenciji možda morati biti dodijeljena veća sredstva, ministar civilne obrane je s obzirom na ozbiljnost problema odgovorio posve neprimjereno: "To ne možemo isključiti", rekao je.
Konzervativci i socijaldemokrati koji su se izmjenjivali na vlasti tijekom protekla četiri desetljeća za stanje optužuju jedni druge. No, zapravo, postoji uglavnom dvostranački konsenzus o rasprodaji javne imovine, dok se kineske tvrtke žudno poziva da ulažu u tvornice i ključnu infrastrukturu. Sadašnja vlada, koju čini desničarska koalicija, kasni s promjenama prioriteta i novim alatima za proučavanje stranih ulaganja. Iako, MTR će izgubiti neke od svojih operativnih ugovora u ožujku.
No, povećano financiranje civilne obrane i vojske često je potkopano zastarjelim propisima ili decentraliziranim sustavima koji uključuju i više privatnih aktera i lokalnih zajednica - nacionalnom željezničkom mrežom, primjerice, upravlja 60 različitih korporacija. FOI, pak, ne smije testirati svoje nedavno nabavljene obrambene bespilotne letjelice na otvorenom, već umjesto toga mora unajmiti privatni sportski stadion za testne manevre.
‘Fredsskadad‘
Realizaciju projekta velikog novog vladinog centra za kibernetičku sigurnost ometaju lokalni dužnosnici zabrinuti da će ograda koja okružuje zgradu zahtijevati sječu pet stabala. U vojnoj bazi u Linköpingu helikopteri petkom ne smiju održavati treninge nakon 15 sati jer se mještani žale da ih je neugodno slušati popodne kada im treba mir i odmor.
Postoji, navodi autor, švedski izraz za ovakav pristup - ‘fredsskadad‘ (u slobodnom prijevodu - šteta od mira, oštećenje mirom) - koncept da je nakon dva švedska stoljeća mira posljedica ta da su građani loše pripremljeni za neku suroviju stvarnost. Šveđani već dugo svoju sigurnost shvaćaju zdravo za gotovo, dok su vladini dužnosnici u međuvremenu neoprezno rasprodavali javnu imovinu i ključnu infrastrukturu stranim silama.
Dodatni simptom nepripremljenosti mogla bi biti posebno izražena švedska ranjivost na vanjsku propagandu, dezinformacije i hibridno ratovanje. Kako se približavaju europski izbori u lipnju, neke od tih slabosti su razotkrivene, prvenstveno sa švedskim ekstremističkim skupinama za koje je poznato da šire propagandu Kremlja. Švedska Agencija za psihološku obranu priopćila je prošle godine da su mediji pod kontrolom Kremlja objavljivali članke na arapskom, lažno tvrdeći da švedske vlasti podržavaju spaljivanje Kur‘ana. Neki od tih narativa na kraju se opetovano objavljuju na krajnje desnim švedskim internetskim forumima.
Kina je također uspješno navela "alternativne medije" da podijele narative Pekinga s lakovjernim Šveđanima. Do svega ovoga dolazi u trenucima drastičnih rezova na švedskom javnom radiju - više od 180 zaposlenika će biti otpušteno, uključujući stručnjake za klimatsku krizu i Kinu. Postaja otkazuje emitiranje na ruskom i nekoliko drugih jezika.
Vlada je također srezala financiranje slobodnog tiska, organizacija civilnog društva i neovisnih istraživačkih instituta, što bi moglo dodatno srozati sposobnost građana da se informiraju o potencijalnim prijetnjama. Slaba je utjeha misliti da se, koliko god stvari bile loše, mnogi Šveđani neće imati čega bojati - jer naprosto neće biti svjesni da bi trebali biti zabrinuti.