BURNI USPON

Od masovne gladi do vrha svijeta: Kako je Kina postala druga sila planete

Godine 1949. Kina je bila pretežito ruralna zemlja, danas u urbanim sredinama živi više od 66 posto njezinih stanovnika

Panorama Šangaja

 Ivan Tykhyi/Panthermedia/Pro/Ivan Tykhyi

Narodna Republika Kina cijeli tjedan slavi svoju 75. obljetnicu, do 7. listopada. Brzorastuća ekonomija čiji je rast uzdrmao svjetski poredak temeljen na dominaciji Zapada drugo je najveće gospodarstvo svijeta, s gotovo petinom svjetske populacije. Dramatičnom preobrazbom iz zemlje gladi u najveću industrijsku zemlju svijeta rukovodila je Komunistička partija.

NR Kina uspjela je nadživjeti Sovjetski Savez, koji je trajao 74 godine, podsjeća AP. Danas se nametnula kao globalni rival Sjedinjenim Državama, uvodeći svijet u eru novog hladnog rata.

image

Slavlje 75 godina NR Kine

Eduardo Leal/Afp

Mao Ce-tung osnovao je NR Kinu 1949. nakon pobjede u građanskom ratu nad nacionalističkim Kuomintangom, koji je vodio Čang Kaj-šek. Kuomintang je nastavio vladati na Tajvanu, otoku koji Kina smatra dijelom svog teritorija. U kampanji Stotinu cvjetova 1956. Mao je pozvao intelektualce da kritiziraju zastranjenja vladajućih, pa su mnogi zatvoreni ili prognani u ruralna područja. Politika velikog skoka naprijed pokrenuta je 1958. kako bi se ubrzala industrijalizacija, ali je dovela do strašne gladi od koje su umrli deseci milijuna ljudi. Uslijedila je kulturna revolucija: Mao je 1966. potaknuo mlade da se dignu protiv kapitalističkih elemenata, što je izazvalo kaos s javnim progonom intelektualaca, podsjeća AP. Tek nakon Maove smrti 1976. Kina je krenula putem koji je oslobodio gospodarski potencijal zemlje.

Kina se u 75 godina od pobjede Mao Ce-tunga od siromašne poljoprivredne zemlje s milijunima na rubu gladi preobrazila u vodeću industrijsku silu svijeta. Još 1995., kad je kod nas završio rat, imali su 2,5 milijuna automobila. Danas je na njihovim cestama 420 milijuna registriranih vozila. U 75 godina broj stanovnika je porastao s 542 milijuna na 1,4 milijarde, ali Indija ih je pretekla pa je Kina danas druga na svijetu po napučenosti. Drastičnu preobrazbu ilustrira podatak da je Kina još 1949. bila pretežno ruralna zemlja, sa samo 10 posto stanovništva u gradovima, a danas ih je više od 66 posto. Poljoprivreda je 1949. nosila pola BDP-a, danas tek 7 posto. Od 1978. Kina je izvukla iz siromaštva 770 milijuna ljudi, BDP je porastao od stvaranja NR Kine 750 puta.

KP Kine vodila je politiku gospodarske liberalizacije uz snažni društveni i politički monopol jedne stranke. Prosvjedi studenata na središnjem trgu Tiananmen u Pekingu 1989. bili su prekretnica: stranačko vodstvo pod Deng Xiaopingom odlučilo je demonstracije ugušiti u krvi. Kina je krenula na put ekonomske liberalizacije, ali ne i političke. Nakon godina ekonomskog buma, središnju vlast učvrstio je Xi Jinping, jačajući posljednjih godina kontrolu nad gospodarstvom, posebno nad moćnim tehnološkim divovima. Xi je postao doživotni vođa ukinuvši ograničenje trajanja mandata.

Danas je Kina prva u svijetu po proizvodnji, trgovini robom i svjetskim deviznim rezervama, piše državni Global Times. No stanovništvo opada drugu godinu zaredom i stope rasta su sve manje. Ekonomisti su se povodom posljednje velike proslave Dana državnosti, one 2019., nabacivali predviđanjima kako bi Kina mogla uskoro prestići SAD, no retorika se promijenila, upozorava CNN: sad se priča o tome kako bi Peking mogao izbjeći ponavljanje japanskog "izgubljenog desetljeća”, ekonomske stagnacije nakon pucanja nekretninskog mjehura 1990-ih.

I kineski je nekretninski balon puknuo, 2020., a niz mjera koje su vlasti od tada poduzele ostaju bez punog efekta jer stanovništvo odbija trošiti. Kako je većina Kineza štedjela u nekretninama, pad cijena stanova drastično je smanjio veličinu njihove ušteđevine. Kina već dugo ima jednu od najviših stopa štednje u svijetu, navodi CNN. Za dugoročno povećanje potrošnje Kina bi morala ojačati socijalnu skrb i javno zdravstvo te povećati državne mirovine.

image

Prizor iz Kine

Greg Baker/Afp

Kinesko gospodarstvo poraslo je 0,7 posto u drugom tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca, što je ispod očekivanja. Na godišnjoj razini gospodarstvo je raslo po stopi od oko 2,8 posto - bitno manje nego što se Kina dosad navikla. Efekt četverogodišnje krize na tržištu nekretnina Kina je pokušala nadoknaditi izgradnjom novih tvornica - nova ulaganja u proizvodnju porasla su za 9,5 posto u prvoj polovici ove godine - i povećanjem izvoza. Brzo širenje proizvodnje dovelo je do pretrpanosti robom, od kemikalija do automobila, i puno neiskorištenih industrijskih kapaciteta, piše NYT.

Prodaja automobila pala je u lipnju 2 posto u odnosu na prethodnu godinu, a pad bi bio i veći da proizvođači automobila nisu spustili cijene. Tvrtke su jako smanjile cijene kako bi privukle kupce koji i dalje oklijevaju trošiti. Istodobno, kineski rekordni porast izvoza izazvao je zabrinutost u nizu zemalja, koje strahuju da će jeftina kineska roba uništiti lokalnu proizvodnju. Ukupni trgovinski suficit porastao je prošlog mjeseca na rekordnih 99 milijardi dolara. Ali Kini porast izvoza nije bio dovoljan da nadoknadi slabu potrošnju kod kuće.

Nakon mjeseci sve mračnijih statističkih vijesti, prošlog je tjedna kineski lider Xi Jinping odobrio paket poticaja, osmišljenih da potaknu optimizam i vrate Kinu na put snažnog rasta. Odluka kineskih vlasti izazvala je prošlog tjedna snažni rast dionica, najjači od krizne 2008. Indeks CSI 300 velikih kineskih kompanija odmah po objavi vijesti porastao je za 4,5 posto, idući tjedan još 15,7 posto te tjedan kasnije 8,5 posto, prenosi The New York Times. Promet dionicama dosegnuo je rekordne iznose.

image

Obljetnica 75 godina NR Kine

Adek Berry/Afp

Snažan rast dionica trebao bi ojačati povjerenje potrošača usred krize u kojoj se kinesko gospodarstvo suočava s velikim padom cijena, slabom maloprodajom i krahom nekretninskog sektora. Građevinarstvo je godinama bilo jedan od vodećih gospodarskih sektora na dinamičnom kineskom tržištu. Nakon desetljeća procvata kineski nekretninski sektor pao je u duboku krizu 2020., kada se vlada obračunala s pretjeranim zaduživanjem investitora. U nastojanju da ograniče zaduživanje tvrtki i pretjeran rast javnog duga, vlasti su prekinule financiranje velikih tvrtki, pokrenuvši val bankrota koji je uzdrmao tržište nekretnina.

Kad su lokalne vlasti ostale bez prihoda od prodaje nekretnina, povećale su naknade za plin, vodu, prijevoz željeznicom - cijene su porasle, a to je potaknulo građane da još manje troše.

image

Prosvjedi na Trgu nebeskog mira u Pekingu 1989. godine

Catherine Henriette/Afp

Građani strahuju od rasta cijena, a ekonomisti od pada: postoji strah da bi Kina zbog velikog viška industrijskih kapaciteta mogla doživjeti deflaciju: pad cijena potiče potrošače da odgode kupnju u nadi da će cijene još pasti, a zajmoprimcima otežava otplatu dugova. Mnoga državna poduzeća u Kini su prezadužena, mnogi se Kinezi bore s otplatom kredita za stan čija vrijednost pada. Veleprodajne cijene pale su 0,8 posto u lipnju u odnosu na prethodnu godinu, potrošačke cijene i dalje rastu, ali jedva: za 0,2 posto u rujnu u odnosu na prošlu godinu.

Cijene novih stanova nastavljaju padati, Vlada pokušava uvjeriti građane da počnu trošiti: među ostalim, u zemlji gotovo bez socijalne pomoći najavljena je financijska pomoć građanima u nevolji i mladima s diplomom koji ne uspijevaju naći posao. Stopa nezaposlenosti mladih porasla je na 18,8 posto u kolovozu, navodi CNN. Xijevo slamanje privatnog sektora, od tehnoloških divova do industrije privatnih školskih instrukcija, eliminiralo je mnoge poslove koje su nekad radili mladi s diplomom.

image

Obljetnica 75 godina NR Kine

Adek Berry/Afp

U paketu mjera objavljenih uoči 75. obljetnice kineske vlasti olabavile su pravila za banke, smiju pozajmljivati veći udio svoje imovine. Banke su najavile smanjenje kamatnih stopa i pologa za hipotekarne kredite s 25 na 15 posto. Kako bi odmrznuli tržište nekretnina, grad Gunagzhou s 19 milijuna stanovnika ukinuo je sva ograničenja za kupce stanova. Naime, navala je donedavno bila tolika da je Gunagzhou poput drugih velikih gradova ograničio kupovinu, tako da stan nisu mogli kupiti nevjenčani partneri ili oni koji nisu službeno prijavljeni u tom gradu. Shenzhen i Šangaj ublažili su pravila, ali nisu sva ukinuli.

Ranije ove godine vlada je osigurala desetke milijardi dolara za otkup milijuna praznih stanova, no problem nije riješen, jer je bankrot zaustavio investitore milijuna nedovršenih stanova. "S oko 20 milijuna nedovršenih, a unaprijed prodanih stanova, stambena kriza još nije gotova", upozoravaju analitičari japanske banke Nomura.

NR Kina slavi svoju 75. obljetnicu u atmosferi rastućih napetosti sa susjedima: Japanom, Južnom Korejom i Filipinima, s kojima se sukobljava oko kontrole nad nenaseljenim otocima u Južnom kineskom moru te zbog bliskosti tih zemalja sa SAD-om, navodi AP. Raste strah od potencijalne invazije na Tajvan. Kineske vlasti poručuju da je Tajvan dio Kine i obećavaju “ponovno ujedinjenje”, dok SAD šalje oružje vladi u Taipeiju. To je službeni stav Kine: Tajvan je dio Kine, Kina će ga integrirati, ali miroljubivo.

No retorika se zaoštrava, dok oko Tajvana Kinezi i Amerikanci vježbaju svoje trupe. U ponedjeljak, na primanju u povodu proslave osnutka NR Kine, lider Xi Jinping naglasio je odlučnost da postigne "potpuno ponovno ujedinjenje domovine”, navodi CNN. “To je nepovratan trend, pravedan cilj i zajednička težnja ljudi. Nitko ne može zaustaviti marš povijesti", rekao je tisućama prisutnih u Velikoj dvorani naroda u Pekingu, kako je prenijela državna agencija Xinhua.

image

Kineska vojska

Gao Guojing/Xinhua Via Afp

“Tajvan je sveti teritorij Kine. Krv je gušća od vode, a ljudi s obje strane tjesnaca povezani su krvlju", rekao je Xi pred više od tri tisuće dužnosnika, umirovljenih stranačkih čelnika i stranih gostiju.

Xi je pozvao na dublju gospodarsku i kulturnu razmjenu preko Tajvanskog prolaza i promicanje "duhovne harmonije sunarodnjaka s obje strane”. "Moramo se odlučno suprotstaviti separatističkim aktivnostima za neovisnost Tajvana", rekao je Xi.

Tajvanske vlasti kažu da je Peking posljednjih mjeseci intenzivirao vojne aktivnosti oko otoka, među ostalim i s vojnom vježbom u svibnju, za koju su kineske vlasti ustvrdile da služi testiranju sposobnosti za preuzimanje vlasti nad otokom.

U nedjelju je tajvansko ministarstvo obrane priopćilo da su povećali razinu pripravnosti nakon što su saznali za testiranja raketnih projektila u unutrašnjem dijelu Kine, u regijama Unutarnje Mongolije, Gansu, Qinghai i Xinjiang. Nekoliko dana prije, podsjeća CNN, Kina je ispalila interkontinentalni balistički projektil na Tihi ocean, prvi put u 44 godine. Analitičari kažu da je to rijetki potez koji je trebao poslati poruku SAD-u i njegovim saveznicima usred pojačanih regionalnih napetosti.

image

Kineska vojska

Luo Xiaoguang/Xinhua Via Afp

Tajvan je postao glavna točka spora između Kine i SAD-a. Washington priznaje Kinu, no neformalni je saveznik Taipeija. U nedjelju je predsjednik Joe Biden odobrio dodatnih 567 milijuna dolara vojne pomoći Tajvanu, najviše do sada.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 20:55