POSTAVLJEN BLOK PREMA RUSIJI

Objavljena karta svih NATO-ovih snaga u Europi: ‘Borbeno smo spremni, invazija je sve izvjesnija!‘

Uz ionako jake snage, šef NATO-a kaže da je savez spreman brzo dodatno pojačati prisutnost slanjem dodatnih resursa u krizno područje

Snage NATO-a raspoređene su diljem Europe

 Afp

Prijetnja ruske invazije na Ukrajinu stavlja naglasak na spremnost vojnih snaga Sjedinjenih Država i NATO-a diljem istočne Europe, koja je desetljećima služila kao tampon zona između Rusije i Zapada.

NATO ima četiri multinacionalne borbene skupine veličine bojne u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj, koje djeluju na rotacijskoj osnovi. Svaku od njih vodi po jedna velika članica - Velika Britanija, Kanada, Njemačka i SAD, a čine ih vojnici iz više zemalja. NATO je prošlog mjeseca objavio da su sve četiri skupine "snažne i borbeno spremne", prenosi CNN.

Glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg, također je rekao da je savez spreman vrlo brzo dodatno pojačati prisutnost slanjem dodatnih snaga i resursa u to područje.

U raspoređivanju snaga NATO-a sudjeluju i američke trupe. SAD ima svoje baze u Litvi i Rumunjskoj te više njih u Poljskoj. Američki predsjednik Joe Biden prošlog je tjedna službeno odobrio raspoređivanje još 3.000 američkih vojnika u Poljskoj, Njemačkoj i Rumunjskoj, uz 8.500 ljudi koji su u stanju pojačane pripravnosti.

NATO nema trupa u Ukrajini, a nisu ni najavljeni planovi slanja snaga tog saveza u zemlju. No, iako Ukrajina nije članica NATO-a, savez Kijevu pruža savjete na strateškoj razini te taj odnos opisuje kao "jedno od najznačajnijih partnerstava NATO-a".

Krenuli rusko-bjeloruski manevri

Ostali resursi kojima NATO raspolaže u toj regiji uključuje raketni obrambeni sustav u Rumunjskoj, dizajniran za "otkrivanje, praćenje, aktiviranje i uništavanje" balističkih projektila u atmosferi. Sličan sustav u Poljskoj trebao bi postati operativan ove godine.

S druge strane, Moskva je nagomilala od studenog više od 100.000 vojnika na granici s Ukrajinom te Zapad strahuje od ruske invazije na zemlju. Ruska i bjeloruska vojska započele su danas zajedničke vojne vježbe u Bjelorusiji koje bi trebale trajati deset dana, objavila je Moskva u jeku tenzija između Rusije i Zapada u vezi Ukrajine.

"Cilj vježbi je pripremiti zaustavljanje i odbacivanje vanjske agresije, u okviru obrambene akcije", objavilo je rusko ministarstvo obrane u priopćenju. Prema priopćenju, manevri se odvijaju na pet vojnih poligona, četiri zračne baze i "različitim mjestima" u Bjelorusiji, posebno u regiji Brest, koja graniči s Ukrajinom.

Dvije vojske nisu precizirale broj vojnika koji sudjeluju u tim manevrima, no Zapad procjenjuje da je 30.000 ruskih vojnika raspoređeno u Bjelorusiji u okviru vježbi. Te se vježbe percipiraju u Kijevu i na Zapadu kao način pritiska Moskve, koja od studenog grupira vojsku na granici s Ukrajinom.

Zelenski: 'Psihološki pritisak'

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je danas, na dan početka rusko-bjeloruskih manevara, gomilanje ruskih trupa na ukrajinskoj granici kao način "psihološkog pritiska". "Mislimo da gomilanje vojske u blizini naših granica predstavlja psihološki pritisak naših susjeda", naveo je Zelenski, kako ga se citira u priopćenju njegova ureda.

"Nema ničeg novog. Što se tiče rizika, oni postoje i nisu nikada prestali od 2014., godine ruske aneksije Krima i početka sukoba sa separatistima koje podupire Moskva na istoku Ukrajine", dodao je.

Istovremeno, glavni tajnik NATO-a je, nakon današnjeg sastanka s britanskim premijerom Borisom Johnsonom, upozorio da se broj ruskih vojnika na ukrajinskoj granici povećava te da je mogući napad sve izvjesniji.

"Ovo su opasna vremena za europsku sigurnost", rekao je Jens Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare. "Broj ruskih vojnika se povećava. Mogući napad sve je izvjesniji", upozorio je. "NATO nije prijetnja Rusiji, ali moramo biti spremni za najgore, istovremeno vjerujući u političko rješenje", naglasio je.

Stoltenberg je rekao i da Rusija mora izabrati između diplomatskog rješenja krize s jedne strane ili sankcija i pojačanog prisustva snaga NATO-a na istočnom krilu. Također je istaknuo da je poslao pismo ruskom ministru vanjskih poslova, ponudivši mu razgovore o većoj transparentnosti oko vojnih vježbi koje je Rusija počela s Bjelorusijom u četvrtak, kao i razgovore o kontroli nuklearnog naoružanja.

Lavrov: 'Ultimatumi i prijetnje ne vode ničemu'

Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov ocijenio je u četvrtak kontraproduktivnim prijetnje Zapada upućene Rusiji. "Ideološki pristupi, ultimatumi i prijetnje ne vode ničemu", rekao je Lavrov na početku susreta u Moskvi s britanskom kolegicom Liz Truss. Izrazio je žaljenje što "mnogi od naših zapadnih kolega imaju strast za takvu vrstu komunikacije".

Ako London želi poboljšati odnose s Moskvom, "naravno da ćemo odgovoriti na isti način jer ne možemo biti zadovoljni međusobnim odnosima, koji su na najnižim razinama", rekao je Lavrov.

"Odnosi se mogu normalizirati samo putem dijaloga uz međusobno uvažavanje i na ravnopravnoj osnovi (...) kako bi se pronašla rješenja koja bi bila međusobno prihvatljiva", naglasio je.

Truss je rekla da je došla u Moskvu kako bi "pozvala Rusiju da krene putem diplomacije". "Rat u Ukrajini bio bi katastrofa za ruski i ukrajinski narod i za europsku sigurnost", naglasila je. "Postoji alternativni put, diplomatski put, koji omogućuje da se izbjegnu sukobi i prolijevanje krvi", dodala je Truss.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. rujan 2022 15:48