U najvećem udaru na financijske institucije, kakav se nije dogodio još od četrdesetih godina prošlog stoljeća, SAD i Europa proteklog su tjedna krenule u obračun s velikim bankama.
Amerika, gdje su se oba doma kongresa u petak, nakon iscrpljujuće 20-satne rasprave, usuglasila oko paketa mjera koji bi ovaj tjedan trebao proći kroz proceduru glasanja, pritom se pokazala bržom od Europe, ali i od “globalnog supervizora” Baselskog odbora koji svoj paket mjera (koje se odnose i na europske banke) planira formalizirati u studenome. I SAD i Basel svoje su reforme “dali na širu raspravu” ovog vikenda na summitu zemalja G7 i G20 u Torontu u Kanadi.
Zatvaranje bez spašavanja
Kada stupi na snagu, paket mjera koji je začet u kabinetu američkog predsjednika Baracka Obame dat će američkim federalnim regulatorima u ruke niz snažnih alata kojima će se oni ubuduće moći suprotstaviti velikim bankama i financijskim kućama, ako se one opet vlastitim neopreznim poslovanjem dovedu u situaciju da se nađu pred kolapsom.
- Više nema državnog spašavanja posrnulih institucija. Ako se banke nađu pred kolapsom, zatvorit ćemo ih - poruka je koju je javnosti u petak uputio Kongres.
Iako znatno ublažen od inicijalnog prijedloga, američki paket reformi predviđa snažnu kontrolu banaka čiji je cilj potpuno zaustavljanje neodgovornog kreditiranja građana i veliko ograničavanje mogućnosti za visokorizično poigravanje vlastitim novcem, s ciljem da se maksimizira bankarski profiti.
Skuplji krediti
Novi sustav svest će rizičnost banaka na relativno održivu razinu, ali istovremeno, bude li doista provedeno sve što je u petak objavljeno javnosti, značajno će se smanjiti njihove zarade.
Analitičari zato već upozoravaju da je jedna od mogućih neželjenih posljedica prelijevanje tereta reforme na građane i biznise kojima bi krediti ubuduće mogli postati daleko skupljima.
- Sve dok ova reforma sustava ne stupi na snagu, mi zapravo ne znamo kako će ona funkcionirati u praksi - rekao je demokrat Christopher Dodd, predsjednik senatskog Odbora za bankarstvo.
Kritičari reformi odmah su se uhvatili te njegove rečenice, ali i analize koju je prije nekoliko dana objavila TV mreža CNBC koja je ukazala na to da će restrikcije u investicijskom području zapravo pogoditi samo jednu veliku banku (Goldman Sachs), dok će poslovanje drugih biti “gotovo neokrznuto”.
“Zakonski prijedlog je mutan jer je mutno i čitavo područje službene financijske politike i zasad se vrlo teško može predvidjeti bilo kakav konkretan učinak paketa”, napisao je Chris Bowers na utjecajnom washingtonskom političkom blogu Open Left.
New York Times je u svojem nedjeljnom redakcijskom komentaru pozdravio reformski paket, ali i upozorio da je reforma usmjerena prema grupi koju povezuju vrlo snažni zajednički interesi - Wall Streetu i bankama - te da i jedni i drugi “raspolažu s dovoljno sredstava i vremena da utječu na proces”. Javnost ne raspolaže tim oružjima, upozorava Times.
Štit od krize
- Tijekom prošle godine financijska je industrija u više navrata pokušala zaustaviti ovu reformu s hordama lobista i milijunima dolara koje su potrošili na oglasne kampanje. Kada im nije uspjelo zaustavljanje, pokušali su je razvodniti. Mislim da danas mogu reći da su njihovi pokušaji propali - rekao je krajem prošlog tjedna, uoči rasprave u Kongresu, američki predsjednik Barack Obama.
Za razliku od “Obamina” paketa koji izravno udara na velike banke, prijedlog s kojim su na vikend u Toronto stigli predstavnici Baselskog odbora odnosio se prije svega na razinu obaveznih rezervi koje bi banke morale stalno imati u svojevrsnoj blokadi kako bi se štitile od mogućih posljedica nove financijske krize.
Pojednostavljeno, Baselski odbor - globalno nadzorno tijelo koje djeluje pri Banci za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu - bavi se u ovom slučaju sličnim poslom kao i guverner HNB-a Željko Rohatinski kada hrvatskim bankarima podiže ili smanjuje obveznu pričuvu, samo što to radi na globalnoj razini.
Državno vlasništvo otežava reformske mjere ‘blitzkriega’
Iako sporije i možda manje sustavno, i europske su zemlje, jedna po jedna, krenule u “napad” na bankare, za početak porezima.
Prvi je, a da je to “bespogovorno”, novi bankarski porez najavio britanski premijer, torijevac David Cameron.
U svojem prošlotjednom londonskom govoru Cameron je objasnio da je novi namet na banke nužan, a banke proglasio “čuvaricama naslijeđenih stečenih prava”, što je “nešto čemu se njegova vlada namjerava oštro suprotstaviti”.
Za razliku od odlučnog Camerona, njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy uputili su prije bilo kakvih konačnih dramatičnih odluka zajedničko pismo summitu zemalja G20, u kojemu su od međunarodne zajednice zatražili uvođenje globalnih poreza na bankarske usluge i financijske transakcije.
Europi bilo kakav reformski “blitzkrieg” otežava i činjenica da je značajan broj velikih banaka barem dijelom u državnom vlasništvu. Daniel Gros, direktor Centra za europske političke studije u Bruxellesu, smatra da je “bankarski lobi u Europi jači od američkoga jer su u mnogim zemljama velike banke čvrsto povezane s političkim strukturama.”
Šonje: Važno je ne skočiti na prvu loptu
Iako će rasprava o reformi bankarskog sustava sigurno zahvatiti i Hrvatsku, ako ne prije a onda u sklopu pristupnih pregovora s EU u poglavlju o slobodi kretanja kapitala, domaće prilike zasad se prilično razlikuju od onih u SAD-u ili u financijski snažnim europskim zemljama poput Velike Britanije, Njemačke i Francuske.
Velimir Šonje, financijski analitičar čijim se uslugama često služi i Hrvatska udruga banaka, upozorava na to da za razliku od Francuza, Britanaca i Nijemaca koji su prije nekoliko godina ulili značajan novac poreznih obveznika u spašavanje svojih bankarskih sustava, u Hrvatskoj su banke spašavale proračun.
- To je nešto što treba stalno imati na umu kada se kod nas govori o bankama. Reforma bankarskog sustava nešto je o čemu će se u svijetu mnogo govoriti sljedeće godine. Nešto od toga sigurno će se preliti i k nama, ali danas je preuranjeno govoriti o tome što - smatra Šonje. I zato, kaže, najvažnije je ne reagirati na prvu loptu.