Početkom pandemije, dok su cjepiva za koronavirus još uvijek bila samo daleka želja, pojam 'kolektivni imunitet' označavao je kraj: točku kada će dovoljno ljudi biti zaštićeno od virusa kako bismo se mogli riješiti patogena i vratiti normalnom životu, piše New York Times.
Sada je više od polovice odraslih u SAD-u cijepljeno s najmanje jednom dozom cjepiva. No, dok dnevne stope cijepljenja padaju, među znanstvenicima i stručnjacima za javno zdravstvo postoji široko prihvaćen konsenzus da prag kolektivnog imuniteta nije dostižan - barem ne u doglednoj budućnosti, a možda i nikada, navodi NYT.
Umjesto toga, znanstvenici zaključuju da će virus, umjesto dugo obećavanog potpunog nestanka, postati prijetnja kojom se može upravljati, no koja će nastaviti kružiti Sjedinjenim Državama još godinama, i dalje uzrokujući hospitalizacije i smrtne slučajeve, ali u mnogo manjim brojevima.
Koliko manjim, ne može se reći jer to djelomično ovisi i o tome koliko se ljudi diljem svijeta cijepi i kako se razvija sam koronavirus. Već je sada jasno da se virus prebrzo mijenja, nove se varijante prelako šire, a cijepljenje se odvija presporo da bi kolektivni imunitet uskoro mogao bio postignut.
Nastavak cijepljenja, posebno za ljude s najvećim rizikom zbog starosti ili zdravstvenog stanja, bit će presudan za ograničavanje novih zaraza, ako već ne i njihovu učestalost, smatraju stručnjaci.
- Teško da će virus nestati, rekao je Rustom Antia, evolucijski biolog sa sveučilišta Emory u Atlanti. - Ali želimo učiniti sve što možemo kako bismo provjerili postoji li vjerojatnost da će postati samo blaga infekcija.
Promjena u pogledima predstavlja novi izazov za vlasti u javnom zdravstvu. Nastojanje da se dostigne kolektivni imunitet - neki stručnjaci su donedavno mislili da ga je moguće postići do ljeta - zaokupilo je maštu velikog dijela javnosti. Reći da cilj neće biti postignut, dodaje još jedan element na listu razloga koje oni skeptični prema cjepivima koriste kako bi izbjegli cijepljenje.
Ipak, cijepljenje ostaje ključ za pretvaranje virusa u kontroliranu prijetnju, kažu stručnjaci.
Dr. Anthony Fauci, glavni savjetnik Bidenove administracije za covid-19, priznao je promjenu u razmišljanju stručnjaka.
- Ljudi su bili zbunjeni i mislili da broj infekcija neće pasti dok se ne dostigne ta mistična razina kolektivnog imuniteta, bez obzira na to o kojem se broju radilo, rekao je.
- Zbog toga smo prestali koristiti izraz kolektivni imunitet u klasičnom smislu, dodao je. - Zaboravite to na trenutak. Cijepite dovoljno ljudi, a broj infekcija će se smanjivati.
Zašto je dostizanje praga teško
Kad se novi koronavirus počeo širiti Amerikom i ostatkom svijeta početkom 2020. godine, postajalo je sve jasnije da će jedini izlaz iz pandemije biti da određeni broj ljudi stekne imunitet - bilo prirodnom infekcijom ili cijepljenjem - kako bi virus ostao bez ljudi koje može zaraziti. Koncept postizanja imuniteta krda (još jedan naziv za kolektivni imunitet) postao je implicitni cilj u mnogim zemljama, uključujući Sjedinjene Države.
Rano je procijenjeno da je ciljani prag imuniteta krda oko 60 do 70 posto populacije. Većina stručnjaka, uključujući dr. Faucija, očekivala je da će ga SAD moći postići kad cjepiva budu dostupna.
No kako su se cjepiva razvijala, a distribucija povećavala tijekom zime i u proljeće, procjene praga počele su rasti. To je zato što su se početni izračuni temeljili na zaraznosti izvorne verzije virusa. Prevladavajuća varijanta koja sada kruži Sjedinjenim Državama, nazvana B.1.1.7 i koja je prvi put identificirana u Britaniji, zaraznija je za oko 60 posto, piše NYT, iako postoje izvješća koja sugeriraju da je zaraznost barem upola manja.
Kao rezultat toga, stručnjaci sada izračunavaju prag imuniteta krda od najmanje 80 posto. Ako se razviju još zaraznije inačice ili ako znanstvenici utvrde da imunizirani ljudi i dalje mogu prenijeti virus, izračun će se morati ponovno revidirati prema gore.
Mnogi se ne žele cijepiti
Ankete pokazuju da se oko 30 posto stanovništva SAD-a još uvijek ne želi cijepiti. Očekuje se da će se taj broj poboljšati, ali vjerojatno nedovoljno. - Teoretski je moguće da dosegnemo oko 90 posto cijepljenosti, ali ne bih rekao da je to vrlo vjerojatno, rekao je Marc Lipsitch, epidemiolog sa škole za javno zdravstvo T.H. Chan na Harvardu.
Iako je otpor prema cjepivu glavni razlog zbog kojeg SAD vjerojatno neće postići imunitet krda, nije jedini.
Imunitet krda često se opisuje kao nacionalni cilj. Ali to je maglovit koncept u ovako velikoj zemlji.
- Prijenos bolesti je lokalan, primijetio je dr. Lipsitch.
- Ako je pokrivenost 95 posto u Sjedinjenim Državama kao cjelini, no 70 posto u nekom malom gradu, virusu je svejedno, objasnio je. - Proći će kroz taj mali grad.
Koliko je određeno područje izolirano od koronavirusa, ovisi o vrlo velikom nizu čimbenika.
Imunitet krda može varirati s 'gustoćom stanovništva, ljudskim ponašanjem, sanitarnim uvjetima i čitavim nizom drugih stvari', rekao je dr. David Morens, virolog i viši savjetnik dr. Faucija. - Imunitet krda za bogato susjedstvo mogao bi biti X, a onda uđete u prenatrpan kvart jedan blok dalje i to je 10 puta X.
S obzirom na stupanj kretanja među regijama, mali val virusa u regiji s niskom razinom procijepljenosti lako se može preliti na područje u kojem je zaštićena većina stanovništva.
Istodobno, povezanost među zemljama, posebno s obzirom na to da se ograničenja putovanja smanjuju, naglašava hitnost zaštite ne samo Amerikanaca, već i svih ljudi na svijetu, rekla je Natalie Dean, biostatističarka sa Sveučilišta Florida u Gainesvilleu. Sve inačice koje se pojave u svijetu na kraju će doći do Sjedinjenih Država, napomenula je.
Mnogi dijelovi svijeta daleko zaostaju za Sjedinjenim Državama u cijepljenju. Primjerice, u Indiji je cijepljeno manje od dva posto ljudi, a u Južnoj Africi manje od jedan posto, pokazuju podaci koje je prikupio The New York Times.
- Nećemo postići imunitet krda kao država, pa čak ni kao grad dok ne budemo imali dovoljno imuniteta u populaciji u cjelini, rekla je Lauren Ancel Meyers, direktorica konzorcija za modeliranje u epidemiji covida-19 pri Sveučilištu u Teksasu u Austinu.
Što donosi budućnost?
Ako prag kolektivnog imuniteta nije dostižan, najvažnija je stopa hospitalizacija i smrtnih slučajeva nakon ublažavanja ograničenja, smatraju stručnjaci.
Usredotočujući se na cijepljenje najranjivijih, Sjedinjene Države već su naglo smanjile te brojke. Ako razine cijepljenja te skupine nastave rasti, očekuje se da će s vremenom koronavirus postati sezonski, poput gripe i najviše pogađati mlade i zdrave.
- Ono što želimo učiniti u najmanju je ruku doći do točke u kojoj imamo samo sporadična mala pogoršanja, rekao je Carl Bergstrom, evolucijski biolog sa Sveučilišta Washington u Seattleu. - To bi bio vrlo razuman cilj u ovoj zemlji u kojoj imamo izvrsno cjepivo i sposobnost da ga dostavimo.
Dugoročno - kroz generaciju ili dvije - cilj je da novi koronavirus postane sličniji svojim rođacima koji uzrokuju običnu prehladu. To bi značilo da će prva infekcija biti negdje rano u djetinjstvu, a naknadne infekcije bit će blage zbog djelomične zaštite, čak i ako imunitet opadne.
Neki još nepoznati udio ljudi s lakšim oblikom bolesti može tjednima ili mjesecima kasnije osjećati iscrpljujuće simptome - sindrom zvan 'dugi covid' - ali malo je vjerojatno da će to jako opteretiti zdravstveni sustav.
- Velika većina smrtnih slučajeva i opterećenja zdravstvenog sustava dolaze od ljudi s nekoliko određenih stanja, a posebno od osoba starijih od 60 godina, rekao je dr. Lipsitch. - Ako te ljude možemo zaštititi od teških bolesti i smrti, onda ćemo covid od opasne bolesti pogubne za društvo pretvoriti u redovnu zaraznu bolest.
Ako zajednice budu dovoljno testirale i pratile, možda će biti moguće smanjiti broj novih slučajeva tako da zdravstveni radnici mogu prepoznati svako novo unošenje virusa i odmah ugušiti potencijalnu pojavu epidemije, rekao je Bary Pradelski, ekonomist iz Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja u Grenobleu u Francuskoj. On i njegovi kolege opisali su ovu strategiju u radu objavljenom u četvrtak u znanstvenom časopisu The Lancet.
- Mislim da je iskorjenjivanje virusa u ovoj fazi nemoguće, rekao je dr. Pradelski. - No ono što možemo postići je lokalna eliminacija.
Cijepljenje i dalje ključno
Krajnji se cilj promijenio, ali najhitniji izazov ostaje isti: nagovoriti što veći broj ljudi da se cijepi.
Postizanje visoke razine imuniteta u populaciji 'nije poput pobjede u utrci', rekao je dr. Lipsitch. - Morate tu razinu imuniteta nastaviti održavati i nastaviti cijepiti da biste ostali iznad tog praga.
Skepsa prema cjepivima među mnogim Amerikancima i nedovoljna distribucija u nekim skupinama - među beskućnicima, radnicima migrantima ili nekim ne-bijelim zajednicama - postizanje tog cilja učinit će vrlo izazovnim. Neki stručnjaci vjeruju da bi obavezno cijepljenje samo pogoršalo taj stav.
Bolji pristup bi bio da se osoba kojoj ljudi vjeruju izravno osvrne na uzroke skepse - strah, nepovjerenje, zablude, lakoću pristupa ili želju za više informacija, rekla je Mary Politi, stručnjakinja za donošenje zdravstvenih odluka i zdravstvenu komunikaciju sa Sveučilišta Washington.
Ljudi često trebaju vidjeti druge u svom društvenom okruženju kako nešto prihvaćaju prije nego što su spremni nešto probati, rekla je dr. Politi. Naglašavanje dobrobiti cijepljenja za njihov život, poput mogućnosti druženja s članom obitelji ili slanja djece u školu, moglo bi ih više motivirati od neke maglovite ideje o kolektivnom imunitetu.
- To bi ljudima značilo više od ovog pomalo neuhvatljivog koncepta koji čak i stručnjaci još pokušavaju dokučiti, dodala je.
Iako djeca šire virus manje učinkovito nego odrasli, svi su se stručnjaci složili da bi cijepljenje djece također bilo važno za smanjenje broja slučajeva covida. Dugoročno gledano, javni zdravstveni sustav također će trebati voditi računa o bebama, djeci i odraslima koji su u skupini s većim rizikom.
Na putu prema ovoj dugoročnoj viziji još uvijek postoji uznemirujuć scenarij.
S vremenom, ako se ne zaštiti dovoljno ljudi, mogu se razviti vrlo zarazne varijante koje mogu probiti zaštitu od cjepiva, ljude smjestiti u bolnicu i dovesti ih u opasnost od smrti.
- To je scenarij iz noćne more, rekao je Jeffrey Shaman, epidemiolog sa Sveučilišta Columbia.
Koliko su česte i koliko su ozbiljne te 'probojne' infekcije, može odrediti i hoće li Sjedinjene Države uspjeti zadržati nisku stopu hospitalizacija i smrtnih slučajeva ili će se zemlja svakih nekoliko godina naći u 'ludnici', rekao je.
- Mislim da će zdravstveni radnici uočavati nove varijante i zapitati se: 'Što rade? Za što su sposobne?' Možda se šira javnost neće zbog toga više brinuti, ali mi medicinari ćemo morati, zaključio je dr. Shaman.
(Priredila: Silvija Novak)