Dok Europa nestrpljivo iščekuje prve doze cjepiva protiv covida-19, velika pozornost usmjerena je na novi soj koronavirusa SARS-CoV-2 koji se ubrzano širi Londonom i jugoistočnom Engleskom. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) sazvat će sastanak članica kako bi razmotrila strategije za borbu protiv novog soja koronavirusa koji se pokazuje zaraznijim od dosadašnjih inačica. Pokušali smo odgovoriti na neka od najvažnijih pitanja oko novog soja.
Kad je otkriven novi soj koronavirusa?
Soj B 1.1.7 otkriven je sredinom listopada kada su znanstvenici konzorcija Cog-UK očitali genetski kod koronavirusa u dva uzorka prikupljena u Kentu i Londonu 20. i 21. rujna. Bili su iznenađeni kad su otkrili čak 17 mutacija u odnosu na originalni soj koronavirusa iz Wuhana. Od tih 17 mutacija, osam je na genu koji kodira ključni S (spike) protein pomoću kojeg virus ulazi u stanicu.
Odakle dolazi novi soj?
Znanstvenici spekuliraju da su se višestruke mutacije dogodile kod jednog pacijenta s jako oslabljenim imunološkim sustavom. Taj se pacijent borio s covidom više tjedana što je koronavirusu omogućilo da evoluira, a zatim je taj soj zarazio drugu osobu.
Je li neobično da koronavirus mutira?
Ne, svi virusi mutiraju. Primijećena stopa mutiranja kod koronavirusa je dvije mutacije mjesečno što je sporije nego kod virusa gripe.
Zašto su se znanstvenici toliko zabrinuli zbog soja B.1.1.7?
Novi soj se brzo "namnožio" u Londonu i jugoistočnoj Engleskoj, istiskujući starije inačice. Bio je odgovoran za 28 posto infekcija u Londonu početkom studenoga, a trenutno je povezan s 80 posto slučajeva zaraze u glavnom britanskom gradu. Prisutan je, ali znatno manje, u Škotskoj, Walesu i ostatku Engleske. Izvan Otoka, novi soj identificiran je u Danskoj (devet slučajeva), Australiji (dva) i Italiji, Nizozemskoj i Islandu (po jedan). No, znanstvenici smatraju da se virus proširio mnogo dalje nego što trenutni podaci pokazuju.
Koliko je novi soj zarazniji od dosadašnjih?
Računalno modeliranje virusnog širenja sugerira da bi B. 1.1.7 mogao biti čak 70 posto zarazniji od ostalih sojeva koji cirkuliraju u Velikoj Britaniji. Zbog toga je epidemiju koronavirusa u Velikoj Britaniji iznimno teško držati pod nadzorom bez strogih mjera zaključavanja.
Neke specifične mutacije na soju B.1.1.7 također bi mogle olakšati zarazu kod ljudi. Primjerice, jedna mutacija nazvana N501Y mijenja najvažniji dio S proteina koji uspostavlja prvi kontakt s površinom stanica našeg tijela. Svaka promjena koja virusu olakšava ulazak unutra vjerojatno će mu dati prednost kod zaražavanja ljudi. Inače, mutacija N501Y već je uočena u travnju u Brazilu, a nakon toga u još nekim zemljama.
Je li novi soj smrtonosniji od dosadašnjih?
Trenutno nema dokaza da novi soj uzrokuje bolest koja se razlikuje od one koju su uzrokovale prethodne inačice koronavirusa - rekao je za Financial Times Peter Openshaw, profesor eksperimentalne medicine na Imperial Collegeu. Preliminarni klinički podaci pokazuju da soj B.1.1.7 utječe na virusno opterećenje, odnosno količinu virusa koja je ušla u organizam putem gornjih dišnih putova. No, to je i značajka soja koronavirusa po imenu 501. V2 koji se neovisno razvio u Južnoj Africi.
Hoće li cjepiva biti učinkovita kod novog soja?
Cjepiva koja su razvile Pfizer i BioNTech, Moderna te Oxford i AstraZeneca postižu zaštitni učinak "trenirajući" naš imunološki sustav da prepozna mnoga različita mjesta na "šiljku", odnosno S proteinu koronavirusa. Stručnjaci ne očekuju da će mutacije na B.1.1.7 smanjiti učinkovitost cjepiva. "Cjepiva induciraju neutralizirajuća antitijela na nekoliko dijelova šiljka, a većina njih ne bi bila promijenjena mutacijama, tako da će cjepiva i dalje biti učinkovita", rekao je za Financial Times Daniel Altmann, profesor imunologije na Imperial Collegeu
- U slučaju da zbog nastale mutacije postojeće cjepivo ne bude djelotvorno i bude potrebno dizajniranje novog cjepiva, sam postupak će biti puno brži i lakši jer će trebati zamijeniti samo dio genoma adenovirusnog vektora koji kodira za "novi" antigen SARS-CoV-2 virusa - objašnjava Dragomira Majhen sa Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković. Sama procedura prilagodbe bi bila brza. Možemo to, tumači, pojednostavljeno objasniti u usporedbi s kućicom od lego kockica koja sada ima zelene prozore, a mi želimo crvene. Dovoljno je da zamijenimo samo prozore, ne moramo slagati cijelu kućicu ispočetka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....