Idućeg glavnog tajnika Sjevernoatlantskog saveza, nizozemskog premijera Marka Ruttea, prati glas učinkovitog pregovarača i stvaratelja sporazuma, piše Politico. Žestoki je kritičar ruskog predsjednika Vladimira Putina i nepokolebljiv saveznik Ukrajine, koji je izbrusio svoje političke vještine na dužnosti premijera koju je obnašao 14 godina. Jedan je od najvećih pobornika europske vojne potpore Ukrajini od početka ruske invazije u veljači 2022. i ističe da je poraz Moskve ključan za mir u Europi. Na to ga je potaknulo rušenje leta MH17 iznad Ukrajine 2014., za što Nizozemska okrivljuje Rusiju. Tad je poginulo 298 ljudi, a 196 bili su nizozemski državljani. Rutte cijeli život živi u Den Haagu i nije oženjen, a nakon politike namjeravao se posvetiti podučavanju. No rat u Ukrajini potaknuo ga je da se odluči za međunarodnu funkciju. Rutte ima dobre odnose s raznim britanskim i američkim dužnosnicima.
Nakon što su se sve 32 članice NATO-a u četvrtak složile da Rutte treba naslijediti aktualnog glavnog tajnika Jensa Stoltenberga, bivšeg premijera Norveške, iskusni Nizozemac već sad može početi razmišljati o pet izazova s kojima će se suočiti kad 2. listopada sjedne u jednu od najvažnijih fotelja u svjetskoj politici.
Nešto više od mjesec dana nakon što Rutte postane glavni tajnik NATO-a, Sjedinjene Američke Države dobit će novog predsjednika. Kandidat Republikanske stranke i bivši predsjednika SAD-a Donald Trump zaprijetio je da će smanjiti pomoć koju Amerika šalje ratom opterećenoj Ukrajini. Ako njegove prijetnje postanu stvarnost, Kijev bi se mogao naći u problemima jer mu upravo Washington šalje najviše vojne pomoći. Uz to, Trumpova bi pobjeda mogla upropastiti plan NATO-a da u svoje redove uvede Ukrajinu te modernizira njezinu vojsku koja još uvijek počiva na sovjetskim temeljima. Budući da je Trump prošlog tjedna rekao da je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski "možda najveći trgovac u povijesti politike", prošlogodišnje obećanje koje su članice NATO-a dale Kijevu, a koje je glasilo ovako: "bit ćemo u poziciji da Ukrajinu pozovemo da nam se pridruži kad se članice dogovore i uvjeti ispune", izgubilo je na čvrstini.
Čim ujesen dođe na novu dužnost, aktualni nizozemski premijer morat će pronaći način da pomogne Ukrajini da se obrani od ruskih napada koji će se dogoditi tijekom zime. Rusija već mjesecima napada ukrajinsku energetsku infrastrukturu - postrojenja koja se popravljaju mjesecima pa čak i godinama. Moskva je isto to napravila na prijelazu iz 2022. u 2023. godinu. Sadašnji glavni tajnik NATO-a Stoltenberg smatra da Ukrajini treba dostaviti još sustava za protuzračnu obranu te da će joj oni pomoći da štite infrastrukturu i ljude koji je popravljaju. Međutim, Europa nema mnogo sustava koje može poslati Ukrajini, američke pošiljke usporio je sukob u Kongresu SAD-a, a zemlje u blizini Rusije svoje će ipak htjeti zadržati za sebe, piše Politico.
Unatoč tome što su se članice NATO-a prije 10 godina obvezale da će dva posto BDP-a trošiti na obranu, trećina njih to obećanje još nije ispunila, a od tog su cilja najudaljenije zemlje s juga Europe. Taj će problem biti treći najveći izazov s kojim će se Rutte suočiti kad dođe na mjesto glavnog tajnika Saveza. Primjerice, Italija će ove godine na obranu potrošiti manje od prošlogodišnjih 1,5 posto, Španjolska će za obranu izdvojiti 1,28 posto, a Portugal je najavio da će njegova obrambena potrošnja iznositi 1,55 posto. Situacija je loša i drugdje. Kanada, koja je u NATO-u od 1949. godine, na obranu troši tek 1,37 posto BDP-a. Otkad je počeo rat u Ukrajini, potrošnju na obranu povećala je za mizernih 0,1 posto BDP-a.
Zemlje koje graniče s Rusijom nisu veliki obožavatelji Ruttea i Nizozemac će morati pronaći način da ih pridobije na svoju stranu. Istočnom bloku nije se dopalo to što Nizozemska dugi niz godina nije ispunjavala obvezu o obrambenoj potrošnji, a još mu se manje dopalo to što je glavni tajnik NATO-a ponovno zapadnjak. Estonska premijerka Kaja Kallas nije se kandidirala za tu poziciju jer joj je rečeno da je Amerika, Francuska i Njemačka neće podržati. Taj se trolist bojao da će Moskva njezino imenovanje vidjeti kao eskalaciju sukoba između Moskve i Zapada. Kandidaturu rumunjskog predsjednika Klausa Iohannisa podržala je samo Mađarska, ali samo nakratko. Istočni blok jamačno će zatražiti da zamjenik glavnog tajnika bude netko njihov.
Konačno, nije Trump jedini koji će NATO htjeti potkopati. Europski desničari koji su naklonjeni Putinu, a koji ne ljube Savez, u velikom su uzletu. Francuska će uskoro na parlamentarne izbore koje je izazvao više nego dobar rezultat koji je krajnje desni Nacionalni savez ostvario na nedavno održanim izborima za Europski parlament.
Uostalom, Rutteova Narodna stranka za slobodu i demokraciju doživjela je velik poraz na nizozemskim parlamentarnim izborima koji su se održali krajem studenog 2023. Na njima je pobijedila krajnje desna Stranka za slobodu koju predvodi Geert Wilders, ljubitelj Putina i Trumpa. Među rusofilnim europskim desničarima koji ne ljube Ruttea nalazi se i mađarski premijer Viktor Orbán. Nizozemac i Mađar više su se puta sukobljavali, a Rutte je Orbánu obećao da će se Mađarska za vrijeme njegovog mandata moći isključiti iz aktivnosti saveza koje podupiru Ukrajinu.