Novi predsjednik Argentine: ‘Ovdje sam da vam kažem da je Zapad u opasnosti, popustili ste...‘

Libertarijanski predsjednik Argentine, Javier Milei, optužio je zapadne čelnike da su napustili ‘vrijednosti Zapada‘ u govoru na Svjetskom ekonomskom forumu, piše Financial Times.

‘Ovdje sam da vam kažem da je zapadni svijet u opasnosti jer su oni koji bi trebali braniti vrijednosti zapada uvučeni u viziju svijeta koja neumoljivo vodi u socijalizam, a time i u siromaštvo‘, rekao je Milei u Davosu u srijedu.

Rekao je da su ‘međunarodne organizacije‘ pod utjecajem ‘kolektivizma‘, ‘radikalnog feminizma‘ i ‘okrutne ekološke agende‘.

Milei, samoprozvani anarho-kapitalist, bivši televizijski analitičar i borac protiv establišmenta, izabran je u studenom usred najgore gospodarske krize njegove zemlje u dva desetljeća.

Prije govora, Daniel Pinto, predsjednik JP Morgana je rekao da nova argentinska vlada ‘možda stvara novi početak za zemlju i okončava 80 godina ekonomskog propadanja‘.

‘Teška godina‘

Upozorio je da je pred zemljom ‘teška godina‘, budući da Mileijevi planovi ‘zahtijevaju da stanovništvo bude spremno proći kroz bolne reforme‘.

Mileijeva ekonomska politika također je dobila početnu potporu MMF-a, čije je tehničko osoblje odobrilo isplatu sredstava Argentini prošli tjedan i čija je zamjenica upravnog direktora Gita Gopinath rekla za Financial Times da je nova administracija ‘hrabro krenula u ispravljanje neusklađenosti u gospodarstvu‘.

Mileijev nastup u Davosu, njegovo prvo prekooceansko putovanje kao predsjednika, bila je njegova prva prilika da svoju ultraliberalnu viziju predstavi globalnoj eliti nakon njegove šokantne izborne pobjede.

‘Slučaj Argentine je empirijski dokaz da bez obzira koliko ste bogati ili koliko imate prirodnih resursa, ako usvojite mjere koje ometaju slobodno funkcioniranje tržišta, slijedi vam siromaštvo.‘

Otkako je preuzeo dužnost u prosincu, libertarijanski ekonomist brzo je krenuo u smanjenje argentinskog fiskalnog deficita i deregulaciju gospodarstva.

MMF je prošli tjedan izglasao povjerenje Mileijevim planovima i odobrio isplatu prve tranše od 4,7 milijardi dolara iz programa zajma u iznosu od 43 milijarde dolara, što mu je omogućilo da vrati fondu ranije zajmove. Inače, Argentina je najveći dužnik MMF-a.

Milei se u srijedu nakon govora sastao s direktoricom MMF-a Kristalinom Georgievom.

‘Hrabri potezi‘

Gopinath je Mileijevu devalvaciju službenog tečaja od 54 posto u prosincu, navela kao jedan od ‘hrabrih‘ poteza nove administracije.

MMF je prošle godine vodio napete, dugotrajne razgovore s argentinskom prethodnom lijevo orijentiranom peronističkom vladom, koja je tiskala milijarde pezosa za financiranje silnih isplata prije izbora i okrivila MMF za nepopularnu devalvaciju valute u kolovozu.

Argentina i Fond prošli su tjedan objavili cilj da zemlja dosegne fiskalni suficit od 2 posto BDP-a u 2024., revidiran naviše s početnog cilja od 0,9 posto. Novi cilj bi podrazumijevao smanjenje potrošnje i povećanje poreza u vrijednosti od oko 5 posto BDP-a.

Tržišta su pozitivno reagirala na Mileijeve planove, pa su argentinske posrnule dolarske obveznice do 2030. porasle na 37 centi što je povećanje od 22 posto.

Međutim, mnogi su zabrinuti je li predsjednik sposoban provesti reforme. Mileijevoj stranci nedostaje većina u oba doma Kongresa, što bi moglo blokirati neke od njegovih fiskalnih mjera, a moćni sindikati protive se njegovim planovima.

Analitičari kažu da će se fond vjerojatno suzdržati od značajnih novih financijskih sredstava za Argentinu sve dok Milei ne pokaže da su njegove reforme održive.

Gopinath je rekla da ‘veliki opseg‘ planirane prilagodbe ima ‘velike implikacije za gospodarstvo‘ u zemlji u kojoj više od 40 posto ljudi živi u siromaštvu.

‘Oko toga moramo biti vrlo oprezni‘, rekla je i dodala da su vlasti najavile ciljane mjere potpore, uključujući povećanje dječjeg doplatka i pomoći u hrani za ‘prijelazno razdoblje‘.

‘Čini se da administracija na terenu ima veliku podršku za ono što pokušava učiniti. Ovo je teško razdoblje, ali važno je ići tim putem i doći do točke u kojoj je inflacija niža, a prihodi počinju rasti, pa možete izvući više ljudi iz siromaštva.‘