Nešto malo nakon Uskrsa ove godine, usred povijesne suše koja traje već par godina, temperature su u dijelovima zapadnog Sredozemlja bile nevjerojatnih 20 Celzijevih stupnjeva više od uobičajenih za ovo doba godine, a u Španjolskoj je izmjereno rekordnih 39 Celzijevih stupnjeva.
I to u travnju!
Kako globalno zagrijavanje napreduje, srpanj i kolovoz u najposjećenijoj svjetskoj destinaciji za odmor - a prije covida Mediteran je posjećivalo više od 300 milijuna turista godišnje - mogli bi postati nepodnošljivi, piše Guardian.
Područje Sredozemnog mora najbrže se zagrijava. Dok je svijet sada oko 1,1 Celzijevih stupnjeva topliji nego što je bio 1970-ih, sredozemna je regija toplija za 1,5 stupanj i na putu je da bude 3 Celzijeva stupnja toplija do kraja stoljeća (u najgorem slučaju čak i do 5C). Sve više temperature i sve češći toplinski valovi nisu jedini problem. Većina klimatskih modela slaže se da će u većini dijelova svijeta toplije značiti i vlažnije - no ne i na Sredozemlju, gdje se očekuje pad oborina između 10, pa čak do 60 posto.
A kad se količina oborina smanji, stručnjaci predviđaju da će i ono malo kiše što padne, najvjerojatnije doći u obliku jakih oluja koje će izazvati katastrofalne poplave, poput onih koje je izazvala oluja Alex, zbog koje je 2020. u Francuskoj poginulo 18 ljudi.
Osim toga, povećan rizik od šumskih požara i porast razine mora u Sredozemnom moru između 35 cm i više od jednog metra, prema nekim prognozama, mogli bi imati još dramatičnije posljedice.
Izvješće francuskog nacionalnog znanstveno-istraživačkog centra CNRS iz 2021. upozorilo je da će porast razine mora dovesti do nestanka kilometara plaža, dok će veći gradovi poput Marseillea i Nice, biti prisiljeni preseliti svoje stanovnike i obnoviti glavnu infrastrukturu, uključujući zračne luke.
‘Čak i da danas potpuno zaustavimo sve emisije stakleničkih plinova, temperature ne bi pale. Ostat će ovakve desetljećima. Pokrenuli smo nešto što ne možemo zaustaviti‘, rekao je Joël Guiot, član regionalne skupine stručnjaka za klimu GREC-Sud.
Vjerojatno će postati jako vruće - upozorila je skupina. Tipični mediteranski prizori kakve poznajemo s razglednica će se mijenjati. Možda se do nekih dijelova uopće neće moći doći, a plaže bi mogle postati preskupe za održavanje.
Duga tradicija turizma
Ljudi su počeli ljetovati na Mediteranu u viktorijansko doba, a turizam je ondje značajno porastao nakon Drugog svjetskog rata. No doista je uzeo maha uz paket-aranžmane 1970-ih i eksponencijalno je rastao tako da sada čini 12 posto gospodarstva cijele regije (u Hrvatskoj skoro i 25 posto).
No je li turizam na Mediteranu nepovratno osuđen na propast? Vjerojatno ne. Ili barem ne još.
Iako će globalno zatopljenje neizbježno promijeniti neke aspekte tipičnog dvotjednog boravka na plaži negdje u južnoj Francuskoj, Španjolskoj, Italiji ili Grčkoj, faktori koji određuju turističke tokove previše su složeni da bi baš u potpunosti nestali.
Mediteranski masovni turizam, za to potrebna infrastruktura i navike turista, postoje već više od pet desetljeća, a sve brojnija publika više od svega traži jednu stvar: mnogo sunca.
Sve više ljetne temperature vjerojatno će neke odvratiti od putovanja, ali sigurno ne sve - osobito ako je odredište za odmor i dalje lako dostupno i jeftino. Odmarališta u mnogim mediteranskim zemljama vjerojatno će u tom pogledu ostati nenadmašna.
Podaci iz Francuske zasad pokazuju da su nedavni toplinski valovi u Europi više turista odvukli u sjevernija odmarališta gdje nema toliko sunca. To je porast za nekih pet do deset posto, ali s relativno niske početne brojke.
Sredozemlje privlači više nego dvostruko više francuskih posjetitelja nego Bretanja i Normandija zajedno, a broj posjetitelja je pao za samo 0,3 posto od 2018. do 2019. Svi podaci ukazuju na to da je Mediteran ne gubi svoju privlačnost. Prošlog ljeta brojke su porasle na 83 posto razine prije covida, a ovo bi ljeto broj posjetitelja mogao biti isti kao i 2019. Sve je zamjetnija tendencija da sezona počinje ranije i završava kasnije, a sve više ljudi odlučuje otići na odmor u svibnju, lipnju i rujnu. Oni također sve češće rezerviraju u zadnji čas, vodeći računa o vremenskoj prognozi.
S druge strane, odmarališta se prilagođavaju i ulažu u stvaranje više hlada duž obale, sadeći više drveća i promovirajući ‘mjesta za hlađenje, poput crkvi muzeja i špilja. Također, klimatizacija je danas obavezna u hotelima, apartmanima, restoranima i trgovinama - bez obzira na njen utjecaj na planetu.
‘Ono što i dalje najviše odbija većinu turista je kiša. Ako doista želite sunce, ipak je ‘daleko lakše podnijeti visoke temperature na otvorenom, uz more i uz osvježavajuće piće, nego kod kuće‘, rekao je za Le Monde Ghislain Dubois, konzultant za klimatske promjene u turističkoj industriji.
Mnogi na terenu su i dalje optimistični. Prošlogodišnje rekordne temperature u Španjolskoj, šumski požari, smrtni slučajevi, suše i restrikcije vode koje su uslijedile, ponudile su bolan uvid u ljeta koja su pred nama. U zemlji čiji je turistički model ‘sunce i plaža‘ dugo privlačio mnoštvo stranih posjetitelja, učinci klimatske krize su očiti i zabrinjavajući.
Slično kao i u Francuskoj, pesimistično izvješće ministarstva poljoprivrede, hrane i okoliša iz 2016. predviđa da bi klimatske promjene mogle uništiti plaže, poplaviti transportne sustave, uzrokovati nestašice vode na vrhuncu sezone i prisiliti skijališta na zatvaranje. Ekonomske prognoze podjednako su sumorne, a posebno predviđanje da bi do 2080. broj turista iz sjeverne Europe mogao pasti za 20 posto u odnosu na 2004. budući da tamošnje sve više temperature potiču ljude da odmor provedu kod kuće. No, iako će mnogi odlučiti ostati u svojoj zemlji, mnogi bi mogli odlučiti posjetiti Sredozemlje u proljeće ili jesen.
To se već i događa.
‘Turisti zbog klimatske krize dolaze sve ranije u godini‘, rekla je dr. Cristina Linares, direktorica odjela za klimatske promjene, zdravlje i urbani okoliš na Institutu za javno zdravstvo Carlos III u Madridu.
‘Iako ljudi još uvijek dolaze na plaže na jugu i istoku Španjolske kasnije tijekom ljeta, turizam se uglavnom usmjerava prema sjeveru Španjolske, gdje su temperature niže danju, ali i noću.‘
Linares je naglasila i da strani turisti često nisu spremni za brutalnu stvarnost sve toplijih ljeta u Španjolskoj. Prisjetila se da je u svibnju 2021. jedna Britanka u 70-im godinama umrla od toplinskog udara dok je šetala po Kanarima na temperaturi od 40,7 C.
‘To je bilo prvo upozorenje s čime bismo se mogli suočiti. Također, potrebno je turiste upozoriti na sve to kako bi znali što da rade kada su temperature izuzetno visoke‘, dodala je Linares.
Ministarstvo zdravstva izradilo je planove za hitne slučajeve toplinskog vala, rekla je, ali potrebno je učiniti više kako bi se podigla svijest o opasnostima za turiste.
Službenici za toplinu
U međuvremenu, zemlja se priprema za nadolazeće izazove. ‘Preuređujemo javne prostore i postavljamo tzv. ‘klimatska skloništa‘ te općenito prilagođavamo gradove na Mediteranu za borbu protiv ovih ekstremnih ljetnih temperatura‘, rekla je Linares.
U Ateni, najjužnijem i daleko najtoplijem glavnom gradu kontinentalne Europe, među preventivnim mjerama je imenovanje glavnog službenika za toplinu čiji je isključivi zadatak rješavanje problema s ekstremnim ljetnim temperaturama.
Imenovanje službenika za toplinu - prvo takvo u Europi - uslijedilo je nakon niza rekordnih toplinskih valova koji su krenuli u lipnju 2021. i izazvali razorne šumske požare. Meteorolozi su kazali da je to pokazatelj onoga što je pred nama.
‘Ako ništa ne poduzmemo, izgubit ćemo u ovoj igri‘, kaže Elissavet Bargianni, krajobrazna arhitektica koja je nedavno preuzela dužnost službenice za toplinu. ‘Mora biti više akcije i više svijesti o problemu.‘
Sve se to događa u trenutku kada Atena doživljava neviđeni turistički procvat. Gotovo sedam milijuna posjetitelja - što je više od polovice stanovništva zemlje – došlo je 2019. glavni grad Grčke, a ove godine se očekuje još više gostiju.
Turistički oporavak Atene koja se nekoć smatrala tek tranzitnom rutom do otoka, potaknuo je izradu plana za klimu kako bi se grad pripremio za izazove s kojima će se vjerojatno suočiti do 2030. godine. Predviđa da će zelene površine do kraja desetljeća prekriti 30 posto cjelokupnog urbanog područja. Sadnja drveća je značajno porasla pa su samo prošle godine u Ateni posađena 2.122 stabla.
U sve je većem fokusu i održivost - posebno bitna za zemlju koja je prošlog ljeta bila treće najposjećenije mjesto na svijetu. Ove godine se predviđa više od 33 milijuna dolazaka, a produljenje sezone i reklamiranje manje poznatih destinacija sada su ključni za sektor koji čini oko 25 posto BDP-a Grčke i osigurava jedno od pet radnih mjesta u zemlji.
‘Klimatske promjene i izazovi koji su pred nama pokreću našu turističku politiku‘, kaže Eleni Skarveli, šefica grčke nacionalne turističke organizacije u Londonu.
‘Produljenje sezone je ključno pa s time na umu surađujemo sa zračnim prijevoznicima i turoperatorima da sezona počne već u ožujku i završi tek u studenom. Sve je u održivosti i podizanju svijesti‘, kaže Skarveli.
Erozija obale
No u Italiji imaju praktičnije probleme. Simone Battistoni, čija obitelj još od 1920-ih godina vodi ljetovalište na obali Emilije Romagne, rekao je da je njegov najveći problem erozija obale. Poput mnogih drugih vlasnika klubova na plaži, Battistoni je morao raščistiti tone otpada koji su ostali na plaži nakon što je sjevernu regiju nedavno zahvatila velika poplava u kojoj je poginulo 15 ljudi.
No njegov glavni izazov bit će osigurati dovoljno mjesta na plaži za sve goste nakon što je poplava erodirala nekoliko metara pijeska. ‘Prva tri reda suncobrana i ležaljki više nema‘, rekao je Battistoni, koji je ujedno i predsjednik sindikata menadžera klubova na plaži u području Cesenatica.
‘Sada to nije toliki problem, ali na vrhuncu sezone mogao bi biti. Radimo na tome da napravimo dovoljno prostora, ali postoji vječna borba između nas i mora. A more uvijek pobjeđuje.‘
Prošle godine, koja je bila najtoplija u povijesti, Italija je zabilježila 310 ekstremnih vremenskih događaja. Dvanaest ljudi je poginulo u poplavama u središnjoj regiji Marche u rujnu, dok je još 12 izgubilo život u klizištu na otoku Ischia. Nakon najnovije poplave u Emiliji Romagni, mnogi strani turisti su odustali od dolaska.
‘Imali smo mnogo otkazivanja za kraj svibnja i početak lipnja, uglavnom iz inozemstva, nakon što su vidjeli snimke poplava na TV-u‘, rekao je jedan vlasnik hotela u Riccioneu. ‘Preživljavamo od ljetnog turizma. Naporno radimo kako bismo se što brže oporavili.‘