Njemački dužnosnici planiraju kazneno goniti osobe koje ističu simbol 'Z' povezan s ruskim ratom u Ukrajini. Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je u ponedjeljak da pozdravlja najave nekoliko saveznih država da će se ljudi koji koriste taj simbol suočiti s pravnim postupcima na temelju zakona koji zabranjuje javno odobravanje nezakonitih radnji, prenosi Politico.
Nijemci bi, primjerice, mogli prekršiti zakon ako bi isticali simbol, pokazivali ga javno tijekom prosvjeda ili objavili na internetu. Budu li te osobe proglašene krivima, prema kaznenom zakonu mogu biti kažnjene novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
Bijelo slovo 'Z' postalo je simbolom ruskog rata u Ukrajini nakon što je osvanulo ispisano na vojnim vozilima koja su sudjelovala u invaziji na Ukrajinu. Njegovo značenje nije posve jasno - neki vjeruju da predstavlja vojnu zonu, dok drugi sugeriraju da se odnosi na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Rusko ministarstvo obrane objavilo je da to znači "za pobjedu".
Taj su simbol Rusi usvojili kao znak podrške ruskoj vojnoj kampanji u Ukrajini. Glasnogovornik ministarstva unutarnjih poslova rekao je kako su vlasti svjesne da se simbol već koristi u Njemačkoj, ali nisu otkrili više detalja.
Njemačke regije Berlin, Bavarska, Saska i Donja Saska najavile su da će poduzeti pravne mjere protiv osoba koje koriste ovaj simbol. Dužnosnici u još tri države - Baden-Württembergu, Sjevernoj Rajni-Vestfaliji i Saskoj-Anhaltu - kažu da razmatraju slične mjere. Michael Roth, član socijaldemokrata kancelara Olafa Scholza, koji predsjeda odborom Bundestaga za vanjske poslove, pozdravio je te najave.
'Z' je postao simbol autoritarnog režima koji provodi užasan čin agresije, kršeći međunarodno pravo, gušeći slobodu izražavanja i pretvarajući laži u normu", napisao je Roth na Twitteru. "Svatko u našoj zemlji tko koristi 'Z' pretvara se u vazala ruskog režima i mora biti kažnjen", dodao je.
Wolfgang Kubicki, zastupnik liberalnih Slobodnih demokrata, koji su također dio vladajuće koalicije, također je iskazao svoju potporu tom potezu. "Liberalna ustavna država mora biti sposobna izdržati mnogo toga kada je riječ o slobodi izražavanja i okupljanja", rekao je Kubicki. No, dodao je da "javno odobravanje tekućih zločinačkih agresivnih ratova korištenjem propagandne simbolike više nije dio toga ako remeti javni mir".
Međutim, kritičari su na internetu optužili vladu za tokenizam (praksa poduzimanja samo površnog ili simboličkog napora da se učini određena stvar, op.a.) te postavili pitanje kako bi se to moglo provesti.
Jörg Heidrich, odvjetnik specijaliziran za IT pravo i član njemačkog Vijeća za tisak koje samoregulira medijske kuće, rekao je da odluka predstavlja "velike pravne poteškoće". Sugerirao je da bi "provokatori" mogli tijelima zaduženim za provođenje zakona stvoriti "velike probleme" pronalaženjem načina za korištenje simbola koji su na samim granicama legalnosti. "Čini se da do sada nije bilo sudskih odluka o tom pitanju, već samo političkih objava mišljenja", dodao je Heidrich.
Ministarstvo unutarnjih poslova Donje Saske priopćilo je kako je upoznato s "izoliranim slučajevima" dosadašnjeg korištenja simbola 'Z' na zgradama, automobilu i na ruskoj zastavi koja se nalazila na privatnom posjedu, ali je bila javno vidljiva.
Njemačka ima neka od najstrožih zapadnih pravila kada je govor mržnje na internetu u pitanju. Društvene mreže, uključujući Facebook, Twitter i YouTube, moraju ukloniti nezakonit sadržaj u roku od 24 sata od obavijesti o kršenju ili će se suočiti s kaznama do 50 milijuna eura, prema zakonu poznatom kao NetzDG.Takve nezakonite objave uključuju propagandu i simbole "protuustavnih organizacija" kao što su nacistička svastika ili zastava ISIL-a. Međutim, pravila se ne odnose na istraživačke, umjetničke, nastavne ili novinarske sadržaje.
U međuvremenu, njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je kako Švedska "može računati" na druge europske zemlje da će joj stati u obranu u slučaju ruskog napada, iako ta zemlja, kao ni Ukrajina ili Finska, nije članica NATO-a.
Govoreći na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji sa švedskom premijerkom Magdalenom Andersson u ponedjeljak u Berlinu, Scholz je istaknuo kako je EU u svoj temeljni ugovor ugradila klauzulu o uzajamnoj pomoći. Rekao je da će ta klauzula biti "shvaćena vrlo ozbiljno" ukoliko dođe do napada na Švedsku, navodi Politico,
"Kada je riječ o tome, na to se može osloniti", dodao je Scholz.
Ruski rat u Ukrajini izazvao je strahove u Švedskoj i Finskoj da bi one mogle biti iduća meta napada ruskog predsjednika Vladimira Putina, posebice zato što nisu članice NATO-a, koji u središtu svoje politike ima pakt o međusobnoj obrani zemalja članica.
Podsjetimo, zapadni dužnosnici od početka krize bili su odlučni da se neće izravnio vojno uplitati u konflikt dođe li do rusko-ukrajinskog sukoba, upravo zbog toga što Ukrajina nije članica NATO, iako je njezina namjera učlanjenja u taj vojni savez - odnosno širenje na istok - bio jedan od razloga za rusku invaziju.
Ranije ovog mjeseca Magdalena Andersson i finska premijerka Sanna Marin napisali su pismo predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu ističući da "čelnici EU-a moraju biti vrlo ujedinjeni i jasni u pogledu činjenice da je EU i sigurnosna zajednica za svoje države članice" te da je Klauzula EU-a o međusobnoj obrani "bitan dio ovoga".
Scholzove primjedbe pokazuje da se Berlin slaže s tom ocjenom. Međutim, pitanje je koliko bi EU mogla učiniti za obranu Švedske s obzirom na to da - za razliku od NATO-a - ona ne uključuje Sjedinjene Države, ali niti Veliku Britaniju, jednu od rijetkih velikih vojnih sila na kontinentu.
Njemačke oružane snage, pak, godinama su bile nedovoljno opremljene, a Scholz je nedavno, nakon ruske invazije na Ukrajinu, najavio veliko povećanje izdataka za obranu kako bi pokušao napraviti obrat od godina zanemarivanja.
Klauzula EU navodi da ukoliko je članica Europske unije žrtva "oružane agresije na njezin teritorij", druge države imaju "obvezu pomoći svim sredstvima koje su u njihovoj moći".
Govoreći zajedno sa Scholzom u ponedjeljak, Andersson je jasno rekla da bi takva pomoć trebala uključivati i vojnu pomoć, ako je potrebna. Naglasila je da će Švedska ponuditi takvu pomoć ako bude napadnuta neka članica EU-a.
"Otkad smo ušli u EU, više nismo stvarno neutralni, jer postoji ta klauzula solidarnosti", kazala je Andersson. "Dakle, ako bi neka zemlja EU-a bila napadnuta ili je tamo na djelu neka kriza, više ne bismo bili neutralni - podržali bismo tu zemlju. To bi moglo uključivati i slanje trupa".
Na pitanje o mogućeg članstvu u NATO-u, Andersson kaže kako je Švedska uočila "da se sigurnosna situacija promijenila" i da političke stranke sada raspravljaju o implikacijama toga. "Ovisno o ishodu ove rasprave, vidjet ćemo koji je najbolji put naprijed za Švedsku", rekla je. Premijerkina Švedska socijaldemokratska stranka dosad je, inače, bila skeptična oko ulaska u NATO.