RAT U UKRAJINI: UŽIVO

Novi ekonomski udar na Rusiju, Mariupolju prijeti katastrofa, opet se oglasio Zelenski

Najvažnije događaje desetog dana ruske invazije na Ukrajinu pratimo iz minute u minutu

Evakuacija civila iz Irpina preko srušenog mosta: uništena kuća u Ukrajini; prizor majke koja bježi s djetetom iz područja pod ruskim napadom; uništeni stan u Harkivu; ukrajinski muškarac u autobusu iz Irpina

 Afp

Ključni događaji dana

- Liječnici bez granica izvijestili su da je ključno odmah evakuirati ljude iz ukrajinskog grada Mariupolja zbog katastrofalne humanitarne situacije

- Oleksij Kuleba, šef kijevske državne regionalne uprave, rekao je da je grad Borodjanka "gotovo potpuno uništen"

- Treći krug pregovora između Rusije i Ukrajine održat će se u ponedjeljak

- Visa i Mastercarde obustavljaju transakcije u Rusiji

- Izraelski premijer Naftali Bennett u Moskvi o Ukrajini razgovarao s Vladimirom Putinom te potom nazvao Volodimira Zelenskog - u diplomatskoj ofenzivi putuje u Berlin na sastanak s Olafom Scholzom

- Gradonačelnik Hersona Ihor Kolihajev rekao je da više nemaju oružja za otpor ruskim snagama koje su opkolile grad, kod Hersona su ruske snage zauzele i veliku ukrajinsku vojnu bazu

- Nakon višednevnog granatiranja lučkog grada Mariupolja koji se našao u njihovom obruču, ruske snage objavile prekid vatre radi evakuacije civila, ali evakuacija je zbog ruskog kršenja primirja odgođena

- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio NATO za sve buduće žrtve u Ukrajini nakon što je alijansa odbila uspostaviti zonu zabrane leta

- Ruski predsjednik Vladimir Putin zapadne sankcije usporedio je s objavom rata

- Inozemni mediji prekidaju s izvještavanjem iz Rusije nakon donošenja novog zakona kojim to de facto postaje kažnjivo

- Broj ukrajinskih izbjeglica premašio 1,2 milijuna, ekspert za migracije očekuje 10 milijuna izbjeglica u Europi iz Ukrajine


NOVO 0:46 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Twitteru je poručio da je pričao s Elonom Muskom koji mu je obećao da će idućeg tjedna primiti novu pošiljku uređaja satelitskog sustava Starlink za uništene gradove.

- Razgovarali smo i o mogućim svemirskim projektima, ali o tome ćemo nakon rata, napisao je Zelenski.


0:22 - Divovi globalnog kartičnog poslovanja Visa i Mastercard objavili su u subotu navečer da obustavljaju transakcije u Rusiji, što je posljedica njezine invazije na Ukrajinu.

"Zbog nezabilježena karaktera postojećeg sukoba i nesigurne ekonomske situacije, odlučili smo obustaviti naše usluge u Rusiji", objavio je Mastercard.

Suparnička Visa gotovo je istovremeno objavila da će "suradnji s klijentima i partnerima obustaviti sve transakcije putem Vise u predstojećim danima".

"Prisiljeni smo odgovoriti na rusku invaziju na Ukrajinu i neprihvatljive događaje kojima svjedočimo", kazao je izvršni direktor Vise Al Kelly.

Kartice Vise i Mastercarda izdane u Rusiji više se neće prihvaćati u inozemstvu, a kartice izdane izvan Rusije u njoj više neće raditi, objavile su dvije američke kartične kuće.

Visa, Mastercard i American Express već su poduzeli mjere kojima sprječavaju sankcionirane ruske banke da se služe njihovom poslovnom mrežom.

Nabrojene tvrtke tako su se pridružile nizu brendova koji zadnjih dana napuštaju Rusiju zbog napada na Ukrajinu i uvedenih joj međunarodnih sankcija.


0:20 - Na osnovu iskustva iz drugih ratova, poput onih u Čečeniji i Siriji, a u kojima sam vidio Ruse na djelu, zaključujem da Ukrajini vjerojatno tek slijedi najgore, piše ratni reporter BBC-a Jeremy Bowen. Više pročitajte OVDJE.


23:55 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u subotu je pozvao Ukrajince da nastave s otporom. "Ukrajinci! U svim našim gradovima gdje je neprijatelj napao, krenite u ofenzivu. Izađite na ulice. Moramo se boriti svaki put kada imamo priliku", rekao je Zelenski, kako prenosi CNN. U videoobraćanju objavljenom na njegovoj službenoj Facebook stranici, Zelenski je poručio da Ukrajinci neće predati svoju zemlju "neprijatelju" te je pohvalio vjeru ukrajinskog naroda.

"Kad nemaš vatreno oružje, a oni odgovaraju pucnjem i ne bježiš... To je razlog zašto je okupacija privremena. Naši ljudi, Ukrajinci, ne odustaju", rekao je Zelenski. Zelenski je pozdravio otpor i prosvjede Ukrajinaca.


23:46 Kanada je poručila svojim građanima da napuste Rusiju "dok su komercijalna sredstva još dostupna", rekavši da su sigurnosni uvjeti nepredvidivi i da bi se mogli pogoršati bez prethodne najave. "Dostupnost letova postaje iznimno ograničena... Sposobnost našeg veleposlanstva da pruža konzularne usluge u Rusiji može postati ozbiljno ograničena", navelo je kanadsko ministarstvo vanjskih poslova u savjetovanju za putovanja.

Kanadski premijer Justin Trudeau idući tjedan posjetit će više europskih zemalja - Latviju, Poljsku, Njemačku i Veliku Britaniju.


23:36 Rusija počinje shvaćati "pravu cijenu rata" pred otporom Ukrajine pa pregovori dvije strane počinju biti konstruktivni, rekao je u subotu Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika.

Govoreći za kanadski dnevni list The Globe i Mail, Podoljak je rekao da se počinje uočavati lagana promjena u ruskom stavu prema ukrajinskom otporu i međunarodnim sankcijama.

Više pročitajte OVDJE.


23:04 Snimke s glavnog željezničkog kolodvora Kijevu, u glavnom gradu Ukrajine, pokazuju da ljudi još uvijek pokušavaju napustiti grad prije očekivanog pokušaja ruskog napredovanja. Očekuje se da će ukupna brojka izbjeglica do kraja vikenda premašiti 1,5 milijuna, rekao je čelnik UN-ove agencije za izbjeglice Filippo Grandi za novinsku agenciju Reuters. Nazvao ju je "najbrže rastućom izbjegličkom krizom... u Europi od kraja Drugog svjetskog rata", prenosi BBC.

Prema posljednjim podacima UN-a, sada ima 1,36 milijuna ukrajinskih izbjeglica - više od polovice njih, oko 760.000, izbjeglo je u Poljsku. Mađarska je primila 157.000. Pojavile su se i dramatične slike ljudi koji pokušavaju pobjeći iz ukrajinskog glavnog grada Kijeva, prelazeći rijeku Irpin, gdje je rusko bombardiranje oštetilo infrastrukturu te je srušen most preko rijeke, prenosi The Guardian. Stanovnici na tom mjestu prelaze rijeku preko improviziranog mosta. Tisuće ljudi ukrcavaju u vlakove i autobuse u Lavovu bježeći od sukoba.


22:55 Tijekom subote stizala su izvješća o granatiranju i napadima na brojne ukrajinske gradove, prenosi BBC. Jaka bombardiranja zabilježena su u Irpinu, gradiću na sjeverozapadnom rubu Kijeva, gdje je srušen most pa stanovnici u velikom broju napuštaju mjesto preko improviziranog mosta. Granatiranje se nastavlja i u Mariupolju na jugu zemlje, gdje je planirani prekid vatre kako bi se stanovnicima omogućio odlazak prekršen vrlo brzo nakon početka.

Snažnom granatiranju izloženi su Harkov i Sumi na istoku, posebno tijekom noći. Teške borbe u subotu su nastavljene na sjeverozapadu glavnog grada Kijeva oko ključne zračne luke Hostomel. Ruske snage nastavljaju s pokušajima opkoljavanja Kijeva koji, zajedno s Harkovom, ostaje pod ukrajinskom kontrolom unatoč snažnom bombardiranju.


22:47 Ključno je odmah evakuirati ljude iz ukrajinskog grada Mariupolja, koji je pod opsadom ruske vojske, zbog katastrofalne humanitarne situacije, rekao je u subotu dužnosnik nevladine organizacije Liječnici bez granica (MSF) u Ukrajini.

"U Mariupolju, stanje je katastrofalno i svakim danom sve gore", rekao je Laurent Ligozat, koordinator za hitne situacije MSF-a u Ukrajini. "Danas više nema vode; ljudi imaju goleme probleme kako bi imali pristup pitkoj vodi i to postaje na neki način ključno pitanje. Nema više struje, nema grijanja. Hrana nedostaje, dućani su prazni", rekao je iz Lavova, grada na zapadu zemlje.

MSF je imao osoblje u Mariupolju, strateškoj luci od oko 450.000 stanovnika, prije ruske invazije na Ukrajinu prošli tjedan. Organizacija i dalje ima ekipe na licu mjesta, koje su blokirane već nekoliko dana.

Nakon nekoliko dana bombardiranja, Rusija je u subotu ujutro najavila prekid vatre i otvaranje humanitarnih koridora za evakuaciju civila koji su se našli u borbama u Mariupolju i u susjednoj Volnovahi, koja je također pod opsadom. Ali Ukrajinci su morali odgoditi evakuaciju jer su, kako kažu, Rusi prekršili primirje što oni demantiraju. "Nekoliko dana jednostavno više nema ničega što ulazi ili izlazi iz grada", rekao je Ligozat.

Uputio je poziv zaraćenim stranama da omoguće civilima da napuste grad.


22:40 Amerikanci su pokušali nagovoriti ukrajinskog šefa parlamenta Ruslana Stefančuka da se skloni na sigurno, ali je on to odbio, kao i predsjednik Volodimir Zelenski prije njega. New York Times piše da američke obavještajne službe prave planove kako pomoći Ukrajincima u slučaju da Kijev padne u ruske ruke, a i u slučaju da nastrada predsjednik Zelenski.

Amerikanci žele osigurati jasan prijenos vlasti u slučaju da Zelenski bude otet ili ubijen, a problem im je što su ukrajinski dužnosnici neskloni odlasku na sigurna područja, a ukrajinski Ustav nije jasan po pitanju tko predstavlja legitimnu vlast nakon predsjednika i šefa parlamenta. Analizu pitanja što ako Rusi otmu ili ubiju Zelenskog pročitajte OVDJE.


22:36 Je li Vladimir Putin doista poludio i to do te mjere da je nemoguće predvidjeti koliko će eskalirati zločini u Ukrajini, za koje bi morao sudski odgovarati već po zapovjednoj odgovornosti, a kamoli ne bi morao kao onaj koji ih naređuje? Ili je zapravo vješti blefer? Analitičari smatraju da Putin primjenjuje strategiju bivšeg američkog predsjednika, a našu analizu ove aktualne problematike pročitajte OVDJE.


22:31 Njemačka je shvatila da za obranu demokracije u sukobu s autokratima nije dostatna ekonomska suradnja i meka moć. Radi se o radikalnom zaokretu kojim se rađa nova, ‘šesta Njemačka‘. Analizu o tome kako su u Berlinu odlučili stvoriti jednu od najvećih vojnih sila pročitajte OVDJE.


22:26 Shell Oil, najveća europska naftna kompanija, priopćila je da će donirati dobit od nedavne kupnje ruske sirove nafte fondu koji je osmišljen za pomoć ukrajinskim izbjeglicama, nakon kritika ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebe, prenosi CNN.

"Profit od ograničene količine ruske nafte koju smo morali kupiti donirat ćemo fondu", stoji u priopćenju tvrtke. "Radit ćemo s humanitarnim agencijama i partnerima tijekom idućih dana i tjedana kako bismo utvrdili gdje je najbolje usmjeriti taj novac iz fonda da bi se ublažile strašne posljedice koje ovaj rat nanosi narodu Ukrajine".

Shell Oil kupio je naftu rusku uz značajan popust, objasnivši da morao to učiniti kako bi ispunili i udovoljili narudžbama koje su stigle prije ruske invazije na Ukrajinu. Dmitro Kuleba, ukrajinski šef diplomacije, u subotnjem je tweetu naveo da ta nafta miriše na "ukrajinsku krv".


21:57 Oleksij Kuleba, šef kijevske državne regionalne uprave, rekao je da je grad sjeverozapadno od Kijeva "gotovo potpuno uništen". "Tamo nema vode i struje... Nema Borodjanke. Gotovo je potpuno uništena. Središte grada je jednostavno užasano. Borodjanka je pod nadzorom ruskih snaga, oni kontroliraju ovo naselje", rekao je Kuleba, kako prenosi CNN.

image

Ruševine u Borodjanki

AFP

Oleksij Kuleba ranije danas je za ukrajinsku novinsku platformu Hromadske potvrdio da je psihijatrijska bolnica u Borodjanki, u kojoj se nalazi oko 670 pacijenata, u ruskim rukama. "Ne znamo kako evakuirati te ljude, kako im pomoći", rekao je Kuleba. "Nestaje im vode i lijekova. To su osobe s određenim posebnim potrebama, potrebna im je stalna pomoć... mnogi od njih godinama su prikovani za krevet".


21:46 Moskva je u subotu zatražila od vlasti Estonije, Latvije i Litve da poduzmu mjere radi zaštite ruskih veleposlanstava nakon što je ruski diplomat napadnut u litavskom glavnom gradu Vilniusu, objavila je ruska novinska agencija RIA. "Upozoravamo Vilnius, Rigu i Talin da su odgovorni za posljedice proturuske psihoze koju su potaknule", poručeno je iz ruskog ministarstva vanjskih poslova

Ministarstvo je dodalo da je, osim fizičkog napada na ruskog diplomata, bilo i "pokušaja vršenja pritiska na veleposlanika". Glasnogovornik litavske policije je za Reuters rekao da nikakvi incidenti koji bi uključivali osoblje ruskog veleposlanstva nisu prijavljeni ni u petak niti u subotu.


21:44 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je američke zakonodavce da pomognu njegovoj zemlji u nabavci zrakoplova za obranu zemlje od ruske invazije, tijekom video sastanka s članovima Kongresa, prenosi BBC. Chuck Schumer, demokratski senator iz New Yorka i vođa većine u američkom Senatu, rekao je kako je Zelenski "očajnički molio" za vojnu pomoć, koja bi uključivala zrakoplove, dronove i protuzračne projektile. Zelenski je ponovno kritizirao NATO jer nije nametnuo zonu zabrane letova iznad Ukrajine. "Svi ljudi koji poginu od danas nadalje, poginut će i zbog vas", upozorio je u govoru.


21:19 Hakerska skupina Anonymous dala je naslutiti na Twitteru da je srušila službene stranice ruske Savezne sigurnosne službe (FSB). FSB je nasljednica zloglasne sovjetske tajne službe KGB. Na Twitteru su postavili screenshot koji pokazuje da je stranica FSB-a nedostupna s porukom "Bye fsb.ru".


21:11 Izraelski premijer Naftali Bennett, koji se ranije u subotu u Moskvi sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, nakon toga nazvao je ukrajinskog čelnika Volodimira Zelenskog, izvijestio je The Times of Israel, pozivajući se na neimenovanog izraelskog dužnosnika, prenosi Interfax. "Nakon sastanka s Putinom, iz ureda premijera rečeno je da je Bennett razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim", navodi list.

Iz Moskve će Bennett otputovati u Berlin kako bi se sastao s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, navodi se. Ranije je glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio za Interfax da su Putinovi današnji razgovori s Bennettom završili. Prema izraelskim medijima, Bijela kuća je unaprijed obaviještena o sastanku u Moskvi.

Bennett se prema krizi odnosi u suglasju sa Sjedinjenim Američkim Državama, Francuskom i Njemačkom, rekao je jedan izraelski dužnosnik. Francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarao je s Bennettom prije nego što je otputovao u Moskvu kako bi ga obavijestio o svojim prethodnim razgovorima s Putinom, poručeno je iz Pariza. "Ostat će u kontaktu s ciljem postizanja primirja, i to u koordinaciji s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom", rekao je francuski dužnosnik.

Izrael se na zahtjev Zelenskog ponudio kao posrednik u sukobu između Ukrajine i Rusije, iako su dužnosnici ranije isključili mogućnost bilo kakvog napretka u pregovorima. Bennett se u svom trosatnom sastanku s Putinom u Kremlju također dotakao pitanja velike židovske zajednice koja se zatekla u ratu u Ukrajini. Dvojica vođa su se bavili i obnavljanjem nuklearnog sporazuma s Iranom iz 2015. godine.

Rusija je u subotu rekla da su zapadne sankcije koje su joj nametnute zbog invazije na Ukrajinu postale prepreka za nuklearni sporazum s Iranom. Izrael se protivi bilo kakvom obnavljanju tog sporazuma.

Premda je Izrael, blizak saveznik SAD-a, osudio rusku invaziju i izrazio solidarnost s Kijevom poslavši mu humanitarnu pomoć, također je poručio da će nastaviti komunicirati s Moskvom u nadi da će pomoći ublažavanju krize.

Izrael, koji je dom značajne zajednice imigranata iz bivšeg Sovjetskog Saveza, također je svjestan ruske vojne podrške Bašaru al-Asadu, predsjedniku susjedne Sirije, gdje Izrael redovito gađa vojne mete Irana i Hezbollaha. Komunikacija s Moskvom sprječava nenamjerno uzajamno nanošenje štete između izraelskih i ruskih snaga.

Bennett je letio na židovski blagdan šabat, što inače krši pravila židovske vjere, no dozvoljeno je ako je sa svrhom očuvanja ljudskog života, rekao je njegov glasnogovornik.


21:01 Američki državni tajnik Antony Blinken pozvao je Kinu da zauzme jasan stav protiv ruske invazije na Ukrajinu. Blinken je telefonski razgovarao s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem. Govorio je o namjernom, ničim izazvanom i neopravdanom ratu Moskve protiv Ukrajine, priopćeno je iz State Departmenta.

Blinken je u razgovoru s kineskim kolegom upozorio da "svijet promatra koje se nacije zalažu za temeljna načela slobode, samoodređenja i suvereniteta". Naglasio je da svijet zajedno djeluje kako bi odgovorio na rusku agresiju i odbacio je te osigurao da Moskva plati visoku cijenu za to. (Snježana Pavić)


20:55 Kasno poslijepodne zabilježena su teška bombardiranja Irpina, gradića na sjeverozapadnoj periferiji Kijeva gdje ruska vojska nastojiti probiti ukrajinsku obranu, prenosi BBC. Velik broj civila bježi preko improviziranog pješačkog mosta preko rijeke jer je cestovni most uništen.

image

Srušen most kod Irpina

Aris Messinis/AFP

Irpin se nalazi u blizini zračne luke Hostomel, koju su Rusi napali prije nekoliko dana, te u blizini ruskog konvoja oklopnih vozila koji polako napreduje prema glavnom gradu Ukrajine.

image

Srušen most kod Irpina

Aris Messinis/AFP

20:47 Britanska je vlada savjetovala svim svojim građanima u Rusiji koji nemaju bitan razlog biti budu tamo, da razmisle o odlasku iz zemlje, prenosi BBC. Izravni letovi nisu dostupni, ali je putovanje još uvijek moguće preko Istanbula i Dohe.

Kako bi olakšala ljudima da napuste Rusiju, britanska vlada je uklonila ispunjavanje obrasca za lociranje putnika, koji je inače potreban zbog poštivanja mjera za borbu protiv koronavirusa, objavio je ministar prometa Grant Shapps na Twitteru.


20:44 - Zašto NATO ne smije proglasiti zonu zabrane letenja nad Ukrajinom i zašto ne treba "gurati" Finsku i Švedsku u Pakt, objašnjava naš vanjskopolitički novinar Željko Trkanjec - više pročitajte OVDJE.


20:42 - Poziv ruske naftne kompanije Lukoil na trenutačni prekid rata u Ukrajini odjeknuo je diljem svijeta te je protumačen kao dosad najizravnija kritika agresije Rusije na Ukrajinu koju je uputio ruski krupni biznis. Je li riječ o pravim disidentima ili nečem drugom, pročitajte OVDJE.


20:40 - Deseti dan rata u Ukrajini obilježen je ruskim preslagivanjima snaga, ukrajinskim pokušajima izvođenja protunapada na pojedinim odsjecima bojišta, te izgleda tek djelomično uspješnim evakuacijama civila – s ili bez vezane uspostave tzv. "zelenih" ili humanitarnih koridora, piše vojni analitičar Igor Tabak u novoj analizi ekskluzivno za Jutarnji.hr. Kakvo je sada stanje na bojištu i na što treba obratiti pozornost pročitajte OVDJE.


20:35 - Razgovarali smo se hrvatskom veleposlanicom u Ukrajini Anicom Djamić, Dobroslav Silobrčić s njom se čuo dan za danom. Kaže da je nije strah, a što nam je još poručila pročitajte OVDJE.


20:27 Američki nosač zrakoplova USS Harry S. Truman boravio je ovog tjedna u sjevernom Egejskom moru dijelom kako bi osigurao da se otamo mogu obavljati letovi ako napetosti eskaliraju u regiji zbog ruske invazije na Ukrajinu, izjavio je američki dužnosnik upoznat s trenutačnim zadatacima nosača, prenosi CNN.

Dužnosnik nije otkrio točnu lokaciju broda, ali je istaknuo kako nije rutinski izvoditi manevre u najsjevernijim vodama Egejskog mora. Područje je relativno ograničeno za operacije nosača zrakoplova zbog velikog broja malih otoka i intenzivnog komercijalnog pomorskog prometa.

"U slučaju daljnje eskalacije", mornarici bi moglo biti rečeno da provodi više borbenih zračnih patrola u Crnom moru, rekao je dužnosnik. "Ako bi Rusija pokušala upravljati turskim tjesnacem, a Turska zatražila potporu NATO-a", tada bi se nosač mogao koristiti za borbene zračne patrole iznad Crnog mora i tjesnaca Dardanele, kaže dužnosnik.


20:10 Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba je u subotu rekao da očekuje da će se rezultati njegovih razgovora s američkim državnim tajnikom Antony Blinkenom početi primjenjivati uskoro, uključujući nove sankcije za Rusiju i više oružja za Ukrajinu. Kuleba je zahvalio SAD-u za pomoć ali je ponovio kako se nada većoj vojnoj pomoći, posebno uspostavi zone neletenja iznad njegove zemlje.

Blinkenov odgovor na taj zahtjev je negativan jer bi zračne snage dovele NATO u izravan sukob s Rusijom. Odbijanje NATO saveza da uspostavi zonu neletenja iznad Ukrajine je frustrirajuće i dovest će do još većeg broja civilnih žrtava, rekao je Kuleba govoreći na internetskoj tiskovnoj konferenciji nakon susreta. Okvalificirao je to kao "znak slabosti".

Blinken i Kuleba sastali su se na ukrajinskoj granici s Poljskom u subotu kako bi raspravljali o podršci Zapada za Ukrajinu i izolaciji Rusije u svrhu okončanja 10-dnevnog rata. Ukrajinski ministar rekao je američkom kolegi da njegova zemlja treba borbene avione i sustav za protuzračnu obranu.

Blinken se ranije u subotu u poljskom graničnom gradu Rzeszowu sastao i s poljskim premijerom i ministrom vanjskih poslova. U susretu u blizini poljsko-ukrajinske granice koju su proteklih dana prešle stotine tisuća izbjeglica, Blinken je pohvalio poljski odgovor na djelovanje Rusije.


19:33 Ruske snage preuzele su kontrolu nad ukrajinskom vojnom bazom u blizini Hersona, tvrdi rusko Ministarstvo obrane, a prenosi agencija TASS.

"Ruski vojnici preuzeli su kontrolu nad vojnom bazom ukrajinskih oružanih snaga u blizini sela Radensk u regiji Hersona", priopćilo je ministarstvo. "Ukrajinska vojska je u žurbi napustila svoje položaje, ostavljajući bazu s opremom, oružjem i streljivom", navodi se dalje.

Ministarstvo obrane objavilo je snimke baze. U bazi su, između ostaloga, pronađeni ukrajinski tenkovi T-64 i T-80, oklopni transporteri, borbena vozila pješaštva, vozila Ural, skladište streljiva, uključujući mine, protutenkovske projektile, minobacače i tenkovske granate.

Prema podacima ministarstva, pronađeno je i više od 4.500 tisuća tona streljiva, raketnih granata za višestruke lansirne raketne sustave te minobacačkog streljiva i visokoeksplozivnih naprava.

Ministarstvo je priopćilo da su Ukrajinci bazu, između ostaloga, vjerojatno koristili za obuku marinaca, signalista, detektora mina i topnika. "U bazi je moglo biti smješteno oko 4000 boraca", navodi se. U ovom trenutku nastavlja se s pregledom teritorija kako bi otklonili opasnost od mina".

Nakon pregleda, oprema i oružje bit će poslani u posebnu bazu za skladištenje, priopćilo je ministarstvo.


19:03 Međunarodni monetarni fond (MMF) izvjestio je kako očekuje da će zahtjev Ukrajine za hitno financiranje u iznosu od 1,4 milijarde dolara iznijeti pred svojim odborom na odobrenje već idućeg tjedna jer upozorava da će rat imati "ozbiljan utjecaj" na globalno gospodarstvo. MMF je također rekao da je u pregovorima o opcijama financiranja s vlastima u susjednoj Moldaviji, prenosi The Guardian agenciju Reuters.

Globalni zajmodavac je u priopćenju naveo da rat u Ukrajini već podiže cijene energenata i žitarica usred rastuće izbjegličke krize i sankcija bez presedana Rusiji. "Iako je situacija i dalje vrlo promjenjiva i izgledi su podložni iznimnoj neizvjesnosti, ekonomske posljedice su već sada vrlo ozbiljne", stoji u priopćenju MMF-a.


18:50 Iz Ukrajine pristižu izvještaji da su ruske snage zauzele psihijatrijsku bolnicu u gradu 60 kilometara sjeverozapadno od Kijeva, u kojoj se nalazi oko 670 pacijenata. Ukrajinska novinska platforma Hromadske kaže kako je regionalni guverner Kijeva potvrdio da je bolnica u Borodjanki u ruskim rukama.

"Ne znamo kako evakuirati te ljude, kako im pomoći", rekao je Oleksij Kuleba. "Nestaje im vode i lijekova. To su osobe s određenim posebnim potrebama, potrebna im je stalna pomoć... mnogi od njih godinama su prikovani za krevet", kazao je Kuleba.

Dodao je kako postoji šansa da bi zgrada mogla biti minirana, prenosi BBC.


18:37 Treći krug pregovora između Rusije i Ukrajine održat će se u ponedjeljak, 7. ožujka, rekao je David Arakhamia, šef parlamentarne frakcije Sluge naroda. "Treći krug razgovora održat će se u ponedjeljak", napisao je na Facebooku, kako prenosi agencija Interfax.


18:35 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski slučajni je heroj ruske agresije na Ukrajinu u stilu 'kao da je Charlie Chaplin postao Winston Curchill'. Jedinstvo i prkos Ukrajinaca, koje je i on dobrim dijelom potpalio, iznenadili su planere ruske akcije.

Više pročitajte OVDJE.


18:31 Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin stavio svoje nuklearne snage u stanje "pojačane pripravnosti", a uslijedilo je i zauzimanje nuklearnih elektrana, svijet se vratio hladnoratovskom strahu od nuklearnog rata. No, stručnjaci i analitičari smatraju kako postoje mnogo opravdaniji strahovi, a jedan je da bi Rusija najprije mogla pokrenuti - biološki rat.

Više pročitajte OVDJE.


18:28 Talijanska vlada u subotu je objavila da vrijednost dosad zamrznute imovine ruskih oligarha u Italiji iznosi oko 140 milijuna eura, uključujući i jahte koje su zaplijenjene. Najznačajnija je zapljena jahte Lady M, vrijedne 65 milijuna eura u vlasništvu Alekseja Mordašova, ruskog oligarha bliskog Vladimiru Putinu koji je na meti sankcija Europske unije nakon što je Moskva napala Ukrajinu.

Druga jahta, Lena, vrijedna oko 50 milijuna eura u vlasništvu je Genadija Timšenka, milijardera, suosnivača Gunvora, tvrtke za trgovinu, koja je u petak također je zaplijenjena. Zaplijenjena je i imovina u vrijednosti od oko 17 milijuna eura u vlasništvu ruskog milijardera Ališera Usmanova.

U priopćenju talijanske vlade stoji da su zaplijenjene i nekretnine u vlasništvu dviju osoba bliskih ruskim vlastima, čija ukupna vrijednost iznosi oko 11 milijuna eura.

Europske sankcije ciljaju na više od 500 ruskih osoba ili pravnih subjekata, čija se imovina i gospodarski resursi moraju postupno zamrzavati sve dok ih europske države ne uspiju locirati i povezati s njihovim vlasnicima.


18:27 Ukrajinske internetske stranice pod neprestanim su napadom ruskih hakera otkako je Kremlj započeo invaziju na Ukrajinu krajem prošlog mjeseca, objavila je ukrajinska služba za nadzor interneta u nedjelju.

Ukrajinska državna služba za posebne komunikacije i zaštitu informacija je na Twitteru objavila da ruski hakeri nastavljaju neprestano napadati ukrajinske informacijske resurse.

Služba je napisala da se među napadnutim stranicama nalaze i one koje pripadaju predsjedništvu, parlamentu, vladi, ministarstvu obrane i ministarstvu unutarnjih poslova i da je riječ o napadima koji usmjeravaju velike količine podataka prema serverima kako bi ih se preopteretilo i isključilo iz interneta.

"Izdržat ćemo! Na bojišnicama i u kibernetičkom prostoru", napisala je služba i dodala da zasad uspješno odolijeva napadima.

Nije se moglo stupiti u kontakt s ruskim ministarstvom vanjskih poslova radi komentara.


18:26 Ruske snage nastavile su onesposobljavati vojnu infrastrukturu u Ukrajini u subotu, izjavio je glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov na brifingu.

"Danas su nastavljeni udari na objekte vojne infrastrukture Ukrajine. Samo 5. ožujka uništeno je pet radarskih stanica, dva raketna sustava protuzračne obrane Buk M-1, četiri zrakoplova Suhoj Su-27 Oružanih snaga Ukrajine oborena su tijekom zračnog borbi kod Žitomira, a Su-27 je oboren protuzračnom obranom u blizini Nižina", rekao je Konašenkov.

Ruske snage provode široku ofenzivu u Ukrajini i zauzele su nekoliko gradova i sela, poručilo je rusko ministarstvo obrane u subotu, dodajući da se nastavila i ofenziva na Mariupolj.

Novinska agencija TASS je objavila da su ruske snage od početka sukoba s Ukrajinom 24. veljače uništile 69 zrakoplova na tlu i 21 u zraku. Ruska vojska nastavila je u subotu i ofenzivu na dva grada nakon odgode evakuacije civila, rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konačenkov.

"Zbog oklijevanja ukrajinske strane da utječe na nacionaliste ili da produlji prekid vatre, ofenzivne operacije nastavile su se od 18 sati po moskovskom vremenu", rekao je u video poruci.

Rusija je ranije najavila prekid vatre i otvaranje humanitarnih koridora za evakuacija civila iz Mariupolja i susjednog grada Volnovahe. "Nijedan civil nije mogao napustiti Mariupolj ni Volnovahu kroz najavljene sigurne prolaze. Stanovništvo tih gradova drže nacionalističke formacije kao ljudski štit", dodalo je ministarstvo.

Također je objavilo da su "nacionalističke postrojbe" iskoristile prekid vatre da se "pregrupiraju i ojačaju položaje".


18:12 Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan reći će ruskom kolegi Vladimiru Putinu u nedjelju da zaustavi rusku invaziju na Ukrajinu, rekao je Erdoganov glasnogovornik, dodajući kako je naivno očekivati da pregovori između Moskve i Kijeva daju rezultate dok borbe traju, prenosi Reuters.

Članica NATO-a Turska dijeli pomorsku granicu s Ukrajinom i Rusijom u Crnom moru i ima dobre odnose s obje zemlje. Ankara se protivila sankcijama Moskvi, ali je također ocijenila invaziju na Ukrajinu kao neprihvatljivu, pozvala je na prekid vatre i ponudila biti domaćin mirovnih pregovora.

Obraćajući se novinarima u Istanbulu, glasnogovornik turskog predsjednika Ibrahim Kalin rekao je da će Erdogan ponoviti tu ponudu Putinu u telefonskom razgovoru u nedjelju. Zamolit će Putina da "pruži šansu" prekidu vatre, zaustavi svoje napade i pomogne u postavljanju koridora potrebnih za evakuaciju civila i pošiljke pomoći.

"Fokusiramo se na to koje korake možemo poduzeti da dovedemo strane za pregovarački stol i da uvjerimo rusku stranu (da prestane)", rekao je Kalin.


17:44 Izraelski premijer Naftali Bennett nalazi se u Moskvi na razgovorima s Vladimirom Putinom, priopćio je Kremlj u subotu, kako prenosi The Jerusalem Post. Ranije je bilo oprečnih izvještaja koji upućuju na to da je Bennett ili na putu za Rusiju ili je već stigao i vodi razgovore s Putinom.

Bennett je donio "neobičajenu" odluku da odleti tijekom blagdana šabata na sastanak s ruskim predsjednikom, potvrdili su izraelski izvori, kako prenosi izraelski list.

Novinar Axiosa Barak Ravid na Twitteru je objavio da je izraelski premijer putovao u Moskvu u tajnosti.

Razgovor je trajao dva i pol sata, objavio je ured izraelskog premijera, a sa sobom je vodio ministra graditeljstva Zeeva Elkina, koji je iz Ukrajine i govori ruski jezik, kako bi kao prevoditelj pripomogao kvaliteti komunikacije. U izraelskom izaslantvu bio je i savjetnik za nacionalnu sigurnost Eyal Hulata.

Predmet razgovora bila je situacija u Ukrajini i mogućnost postizanja primirja. Bennett je prvi zapadni čelnik koji je posjetio Putina nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

Susret je potvrdio i glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov. Oni "razgovaraju o situaciji oko Ukrajine", rekao je Peskov novinarima u subotu, prenijela je agencija Interfax. "Razgovor je održan. Neće biti izjave", rekao je Peskov nakon sastanka.

Izrael je ranije nudio posredovanje u sukobu, ali dužnosnici su umanjivali očekivanja u tom smislu, prenosi The Guardian.

U srijedu je Bennett telefonom razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, a zatim je nekoliko sati kasnije razgovarao s Putinom, potaknuvši nagađanja da izraelski čelnik, za kojeg se govori da je u dobrim odnosima s obje zemlje, funkcionira kao posrednik između Kijeva i Moskve.

Bennettov glasnogovornik rekao je u srijedu da su Bennett i Zelenski "nastavili razgovor od prošlog petka, u kojem su se dogovorili da će ostati u kontaktu".

Iako je Izrael, bliski saveznik SAD-a, osudio rusku invaziju, izrazio solidarnost s Kijevom i poslao humanitarnu pomoć Ukrajini, naglasio je da će ostaviti otvorenima komunikacijske kanale s Moskvom u nadi da će pomoći da se riješi kriza.


17:40 Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je priopćenje u kojem izravno cilja na britansku vladu zbog njezine potpore Ukrajini. Maria Zaharova, glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova, kaže da Rusija neće zaboraviti suradnju Velike Britanije s Kijevom, odnosno s, kako ona kaže, "ultranacionalističkim snagama Ukrajine", prenosi BBC pisanje ruskih medija.

"Histerija sankcija u kojoj London igra jednu od vodećih, ako ne i glavnu ulogu, ne ostavlja nam drugog izbora osim da poduzmemo proporcionalno oštre povratne mjere", rekla je, dodajući da će britanski interesi u Rusiji biti "potkopani" odgovorom Moskve.

Vlada Ujedinjene Kraljevine pružila je oružje i financijsku pomoć Ukrajini.


17:28 Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) priopćio je da, koliko oni razumije situaciju, evakuacije civila iz Mariupola i Volnovahe u subotu, kako je planirano, neće biti, nakon što su ukrajinske vlasti odgodile te operacije navodeći kao razlog nastavak ruskog granatiranja na tom području.

"Koliko razumijemo, operacije sigurnog prolaza iz Mariupola i Volnovahe neće započeti danas", navodi se u priopćenju ICRC-a objavljenom na Twitteru. "Ostajemo u dijalogu sa stranama o sigurnom prolazu civila iz različitih gradova pogođenih ovim sukobom", dodaje se u priopćenju, kako prenosi CNN.


17:19 Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski pozvao je Sjedinjene Države na pomoć u uspostavljanju zone zabrane leta iznad Ukrajine tijekom Zoom razgovora s američkim zastupnicima, izjavio je izvor upoznat sa sadržajem razgovora, prenosi CNN.

Zelenski je zatražio od američkih senatora veće sankcije Rusiji, uključujući energetske, te veću vojnu pomoć za ukrajinske snage. Zahvalio je SAD-u na dosadašnjoj potpori, ali njegova je opća poruka bila da njegovoj zemlji treba više pomoći jer se bori protiv ruske invazije.

Govoreći o ideji uspostavljanja zabrane leta nad Ukrajinom, ruski predsjednik Vladimir Putin ranije tijekom dana je izjavio da će svaku državu u tom slučaju, "bez obzira na članstvo u bilo kojoj organizaciji", smatrati sudionikom sukoba.


17:14 Poljski ministar vanjskih poslova Zbigniew Rau oštro je iznio stav svoje zemlje o ruskoj invaziji na Ukrajinu, rekavši da Poljska "nikada neće priznati teritorijalne promjene" koje je donijela ruska agresija u Ukrajini.

"Poljska nikada neće priznati teritorijalne promjene uzrokovane nezakonitom, ničim izazvanom agresijom i načinom na koji Rusija izražava neprijateljstvo temeljeno na želji da napadima kojima terorizira civilno stanovništvo slomi volju ukrajinskog otpora. Granatiranje stambenih područja, nuklearnih elektrana... su ratni zločini prema međunarodnom pravu koji ne podliježu (zastari) i bit će gonjeni s krajnjom odlučnošću”, rekao je Rau nakon sastanka s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom u Rzeszowu u Poljskoj.


>>> NOVO 17:09 Sve veća iscrpljenost osoblja zatvorenog već 10 dana u nuklearnoj elektrani u Černobilu ne samo da je teško za podnijeti, već bi to moglo predstavljati i "opasnost za svijet", rekao je Jurij Fomičev, gradonačelnik Slavutiča, u telefonskom intervjuu za CNN.

"Ljudi su umorni, iscrpljeni su i psihički i emocionalno, ali uglavnom fizički", rekao je Fomičev. "Nuklearni pogon kojim upravlja ista smjena od 100 ljudi bez pauze 10 dana zaredom znači da je njihova koncentracija preniska... glavna stvar koju želimo poručiti jest da je to vrlo opasno", rekao je Fomičev.


17:03 Gradonačelnik Hersona Ihor Kolihajev rekao je za CNN kako više nemaju oružja za otpor ruskim snagama koje su opkolile grad. "Ljudi Hersona su nenaoružani. Nemamo više oružja da se odupremo, da pružimo oružani otpor", rekao je. "Nemamo vojsku u gradu. Vojska je poražena. Ukrajinska vojska se morala povući pa nema oružja. Povukli su se prema Nikolajevu", nastavio je.

Kolihajev je rekao da će ruske snage zadržati kontrolu Hersona osim ako i "dok ukrajinska vojska ne bude mogla napredovati prema Hersonu", dodajući da su ruske snage prilično organizirane na terenu. "Ruske trupe su posvuda", dodao je.

Kolihajev je rekao da život ide dalje, ali da sve gradske službe više ne funkcioniraju.


16:56 Ukrajinski ministar vanjskih poslova kritizirao je multinacionalnu kompaniju Shell jer je kupila naftu od Rusije, pa je pozvao javnost da od velikih tvrtki zatraži prekid poslovnih veza s Moskvom. Naftni gigant potvrdio je da je u petak kupio naftu od Rusije, no dodao da u tom trenutku "nije imao alternative". Dmitro Kuleba napao je tvrtku javno, upitavši na Twitteru ima li ta nafta "miris ukrajinske krvi?".

Shell je kupio naftu nakon što je u ponedjeljak objavio plan o prodaji udjela u zajedničkim projektima s ruskim Gazpromom, pritom proglasivši invaziju Ukrajine „nerazumnom“ i prijetnjom europskoj sigurnosti. "Pozivam sve savjesne ljude diljem svijeta da od multinacionalnih tvrtki zatraže prekid svih poslovnih veza s Rusijom", napisao je Kuleba.

Glasnogovornik Shella odgovorio je da tvrtka pokušava održati zalihu osnovnih goriva u slučaju da na vrijeme neće biti alternativne ponude energenata u Europi. Tvrtka je priopćila kako je i dalje "zgrožena ratom u Ukrajini" i da je zaustavila većinu aktivnosti s ruskom naftom, no da je situacija "visoko kompleksna" te da će smanjivati kupovinu ruske nafte s pojavom alternativnih izvora.


16:52 Broj ubijenih civila u Ukrajini od početka ruske invazije prije 10 dana dosegnuo je brojku od najmanje 351, dok je 707 osoba ranjeno, objavila je promatračka misija UN-a u priopćenju, prenosi The Guardian agenciju Reuters. Stvarne brojke će vjerojatno biti "znatno veće".

Većina civilnih žrtava stradala je, kako se navodi, od eksplozivnog oružja širokog područja utjecaja, uključujući granatiranje teškog topništva i višestruke raketne sustavaete raketne i zračne napade, naveli su promatrači Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR).


16:43 Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova ponovno je okrivilo Rusiju za kršenje primirja koje je trebalo početi u Mariupolu i Volnovahi. Pozvali su međunarodnu zajednicu da osudi Rusiju zbog, kako su naveli, "grubog kršenja sporazuma o otvaranju humanitarnih koridora", prenosi BBC.

Granatiranje koje je u tijeku onemogućuje otvaranje humanitarnih koridora za sigurnu evakuaciju civila, dostavu lijekova i hrane, objavilo je ministarstvo vanjskih poslova na Twitteru.


16:15 Ukrajinci sa splitskog područja u subotu su mirnim prosvjedom i šetnjom Rivom dali podršku Ukrajini, a prosvjednicima su se pridružili i splitski gradonačelnik Ivica Puljak te splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban. "Nadamo se da će uskoro ova agresija na Ukrajinu završiti i da će ukrajinski narod vratiti mir i slobodu," rekao je Puljak koji je došao iskazati podršku njihovoj borbi za slobodu.

Kazao je i kako izbjeglice iz Ukrajine stižu i u Split te ih je "diskretno posjetio i dao im potporu". "Grad Split je u kontaktu sa svim državnim institucijama koje se brinu o organizaciji i prihvatu izbjeglica. Učinit ćemo sve da pomognemo i mi i građani Splita," kazao je Puljak.

Na novinarski upit razmišlja li se u Splitu o nekom prihvatilištu za izbjeglice iz Ukrajine, Puljak je rekao da će Split napraviti sve što treba.

Među prosvjednike na Rivi i došla je i hrvatska europarlamentarka Željana Zovko (HDZ), koja ih je izvijestila o jučerašnjem posjetu Vatikanu zbog situacije u Ukrajini. "Jučer smo kao grupa europskih pučana (EPP) bili u Vatikanu i razgovarali o tome što Sveta Stolica može poduzeti da se u Ukrajini napravi mir jer i nama i ukrajinskom narodu prije svega potreban je mir", kazala je Zovko.


15:53 Ukrajinska Pravda javlja da je tamošnja sigurnosna služba ubila člana pregovaračkog tima koji je na prvoj rundi pregovora s Rusima bio u ukrajinskoj delegaciji. Riječ je o, navodi Pravda, Denisu Kirejevu, a ubijen je nakon hicem u glavu nakon što su ga optužili da je počinio "veleizdaju". Spominju se navodno neki sporni telefonski kontakti, kao i teza da je bio "ruski agent", a da se "takve ubija".

Zasad nije jasno kakvu je točno ulogu Kirejev, inače bankar, igrao u pregovorima s Rusima.

Vijest o njegovoj smrti potvrdio je zastupnik u ukrajinskom parlamentu Aleksandar Dubinski.


15:32 Švedska i Finska dodatno će ojačati sigurnosnu suradnju u svjetlu ruske invazije na Ukrajinu, izjavila je u subotu finska premijerka Sanna Marin.

"Rat Rusije protiv suverene europske nacije dovodi u opasnost europski sigurnosni poredak. U ovakvom promjenjivom sigurnosnom okruženju Finska i Švedska dodatno će ojačati svoju suradnju", rekla je Marin novinarima u Helsinkiju na zajedničkoj konferenciji za novinare održanoj sa švedskom premijerkom Magdalenom Andersson.

Švedska i Finska, obje nečlanice NATO saveza, povezuju snažne povijesne spone i bliska vojna suradnja, uključujući i zajedničke vojne vježbe, kupnja vojnog materijala i razmjena informacija. Ankete provedene posljednjih dana pokazale su da je većina stanovnika obiju zemalja za ulazak u NATO.

Marin je rekla kako je "razumljivo" da više ljudi i u Švedskoj i u Finskoj sada želi ući u NATO. "O tomu upravo raspravljamo u Finskoj", rekla je Marin. "O ovom ćemo pitanju raspravljati i u parlamentu, s predsjednikom, u vladi i među strankama."


15:12 U nekoliko ukrajinskih gradova nad kojima je kontrolu preuzela ruska vojska građani su izašli na ulice i prosvjedovali protiv okupacijskih vlasti.

Najveći skup je održan u Hersonu, u kojem se okupilo nekoliko tisuća ljudi, a neki od njih su se pritom penjali na ruske oklopnjake, dok su svi sipali uvrede na račun ruskih vojnika.

Više detalja donosimo OVDJE.


15:00 Mirovne snage Europske unije u Bosni (EUFOR) priopćile su u subotu da će Francuska od ponedjeljka provoditi trenažne letove nad Bosnom i Hercegovinom u svjetlu pogoršanja međunarodne sigurnosne situacije.

EU je prošlog tjedna odlučio povećati snage EUFOR-a na 1100 vojnika sa 600 slanjem pričuva iz Austrije, Bugarske, Rumunjske i Slovačke kako bi se spriječila potencijalna nestabilnost nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Opširnije pročitajte OVDJE.


14:46 Njemačke tv kuće ARD i ZDF u subotu su najavile privremeni prekid izvještavanja iz Moskve, kako bi se ispitale posljedice nedavno donesenog ruskog zakona kojim se prijeti sankcijama za bilo kakvo širenje "lažnih informacija o vojsci".

Dvije njemačke javne televizije "zasad obustavljaju izvještavanje iz svojih moskovskih studija", stoji u priopćenju.

"Nastavit će iscrpno informirati javnost o događajima u Rusiji i Ukrajini", ali s ostalih mjesta koja se nalaze izvan Rusije.

Ovakva odluka ARD-a i ZDF-a uslijedila je nakon odluke ostalih međunarodnih medijskih kuća da privremeno prekinu izvještavanja svojih novinara iz Rusije.


14:44 Američki državni tajnik Antony Blinken u subotu se u poljskom graničnom gradu Rzeszowu sastao s poljskim premijerom i ministrom vanjskih poslova. U susretu u blizini poljsko-ukrajinske granice koju su proteklih dana prešle stotine tisuća izbjeglica, Blinken je pohvalio poljski odgovor na djelovanje Rusije.

Poljska, članica NATO saveza, dom je za oko 10 tisuća američkih vojnika, a više od polovice tog broja stiglo je proteklih tjedan.

„Poljsko djelovanje je ključno za odgovor na ovu krizu. Učinila je mnogo kako bi olakšala sigurnosnu pomoć Ukrajini“, rekao je Blinken na zajedničkoj konferenciji za medije s poljskim ministrom Zbigniewom Rauom.

Rau je rekao da će Poljska nastaviti primati izbjeglice neovisno o nacionalnosti, rasi i religiji: „Napad na Ukrajinu već je transformirao Europu i njezin osjećaj sigurnosti.“ Kazao je kako Poljska neće prihvatiti nikakvu promjenu teritorija do koje je došlo „neprovociranom, ilegalnom agresijom“.


14:41 Ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu je najavio da će "svi zadaci uništavanja vojne infrastrukture u Ukrajini uskoro biti završeni".

On je "teškom" nazvao svoju odluku o napadu na Ukrajinu, što on formalno naziva "specijalnom vojnom operacijom".

Sankcije koje Zapad nameće Rusiji usporedio je s objavom rata.

Više o njegovu obraćanju donosimo OVDJE.


14:30 Britanski lučki radnici u subotu su odbili iskrcati rusku naftu iz tankera te su pozvali vladu da riješi propuste u sustavu sankcija, kojima se brodovima koji plove pod stranim zastavama omogućuje isporuka nafte iz Rusije. Tanker 'Seacod' trenutačno je usidren u blizini rafinerije Stanlow u sjeverozapadnoj Engleskoj, a kako tvrdi sindikat Unite, pitanje njegova tereta (nafte) 'nije pokriveno' donesenim sankcijama koje se odnose na ruske brodove, jer plovi pod njemačkom zastavom.

U skladu s britanskim sankcijama uvedenima nakon ruske invazije na Ukrajinu, svim plovilima u ruskome vlasništvu, plovilima koja su pod ruskom kontrolom ili njima upravlja Rusija, plovilima registriranim u Rusiji, kao i onima koja plove pod ruskom zastavom, zabranjuje se uplovljavanje u britanske luke. "Zbog sukoba koji je u tijeku u Ukrajini, nijedan radnik Unitea na lokaciji Stanlow neće iskrcavati rusku naftu, bez obzira na zastavu pod kojom plovi brod", rekla je glavna tajnica sindikata Unite Sharon Graham.

"Unite poziva ministra prometa Granta Shappsa da odmah ispravi ovaj propust", dodala je.

Lučki radnici u petak su odbili iskrcaj nafte s dvaju naftnih tankera koji plove pod ciparskom zastavom, a prevoze ruski plin, 'Boris Vilkitskij' i 'Fedor Litke'. Tankeri su uplovili u luku na otoku Grain u Kentu, objavio je sindikat Unison, jedan od najvećih u Britaniji. "Premda se čini da je naša reakcija bila uspješna i da smo odbili strana plovila koja prevoze rusku naftu, ostaje temeljni problem", objavio je u priopćenju Matt Lay, glavni menadžer za energetiku u Unisonu.

"Vlada mora odmah djelovati kako bi ispravila propust kojim se ne rješava problem porijekla brodskog tereta i koji ne onemogućuje ruskoj robi da i dalje nastavi stizati u Ujedinjeno Kraljevstvo s obzirom na to da brod plovi pod zastavom neke druge zemlje."


14:13 U Hrvatsku je do sada ušlo oko 1570 ljudi iz Ukrajine, od kojih su 88 posto žene i djeca. Svi su raspoređeni u brojne smještajne kapacitete, što u pansione koje su organizirale jedinice lokalne samouprave, što u privatnom smještaju.

U Osječko-baranjskoj županiji, koju je u subotu posjetio potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović trenutno je smješteno 65 osoba iz Ukrajine.

Više o Božinovićevom posjetu Osijeku donosimo OVDJE.


14:00 Nakon sastanka sa svojim kirgiškim kolegom, oglasio se ruski šef diplomacije Sergej Lavrov. Osim niza kritika na račun ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, iznio je i novi intrigantan zahtjev Amerikancima. Traži pisana jamstva Washingtona da sankcije koje im uvode zbog rata u Ukrajini ni na koji način neće utjecati na sveobuhvatnu suradnju Moskve i Teherana ili u suprotnome neće staviti svoj potpis na oživljeni iranski nuklearni sporauzum.

Više detalja donosimo OVDJE.


13:24 Rusko ministarstvo obrane za prekid evakuacije civila iz Mariupolja okrivilo je ukrajinsku stranu. U priopćenju se navodi da su "ukrajinski nacionalisti spriječili civile u napuštanju gradova".

Moskva također tvrdi da su se ruske snage našle pod ukrajinskom paljbom dok su nastojale osigurati evakuaciju. Navode i da se u Mariupolju čulo nekoliko eksplozija.


13:21 Španjolski lanac trgovina odjećom Inditex, vlasnik popularne Zare, od sutra će zatvoriti sve svoje trgovine u Rusiji, a ondje ih je 502. Inditex, jedna od najvećih grupacija za distribuciju mode na svijetu zatvorit će trgovine svih svojih osam brendova: Zaru, Pull & Bear, Massimo Dutti, Bershku, Stradivarius, Oysho, Zara Home i Uterqüe.

Iz uprave španjolske tvrtke BBC-ju su rekli da razrađuju plan potpore za svojih 9000 zaposlenika u ruskim trgovinama dok budu "privremeno" zatvorene. U međuvremenu, Samsung - vodeći dobavljač pametnih telefona u Rusiji, ispred Xiaomija i Applea, zbog trenutačnog geopolitičkog razvoja situacije obustavlja isporuku u Rusiju. Još je nepoznato hoće li Samsung zatvoriti svoje trgovine u Rusiji.

Usluge Rusiji uskraćuje i tvrtka za online plaćanje Paypal, koja je osudila "nasilnu vojnu agresiju" na zemlju. Iz Paypala su pojasnili da se iz Rusije povlače "na određeno vrijeme". Ranije su dužnosnici ukrajinske vlade pozvali PayPal da napusti Rusiju i pomogne im u prikupljanju novca. Nabrojene tvrtke tako su se pridružile nizu brendova koji zadnjih dana napuštaju Rusiju zbog napada na Ukrajinu i uvedenih joj međunarodnih sankcija.


13:10 Ruski nacionalni avioprijevoznik Aeroflot priopćio je u subotu da od 8. ožujka do daljnjega prekida prometovanje na svim međunarodnim linijama osim one iz Moskve prema bjeloruskoj prijestolnici Minsku.


12:59 Broj izbjeglica koje su napustile Ukrajinu od početka ruske invazije premašio je 1,2 milijuna, objavio je UNHCR u kojem očekuju da bi do kraja ovog vikenda ta brojka mogla dosegnuti 1,5 milijuna.


12:44 Kremlj je u subotu rekao da se Zapad ponaša poput razbojnika, no da je Rusija daleko od toga da bude izolirana jer je svijet mnogo veći od Sjedinjenih Država i Europe.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da se Zapad angažirao u "ekonomskom razbojništvu" protiv Rusije i da će Moskva na to odgovoriti.

Nije precizirao kakav će odgovor biti no rekao je da će to biti u skladu s ruskim interesima. "To ne znači da je Rusija izolirana", rekao je Peskov novinarima.

"Svijet je prevelik da bi Europa i Amerika mogli izolirati zemlju, pogotovu zemlju veliku kao Rusija. U svijetu ima još mnogo zemalja", dodao je. Ako SAD nametne sankcije na ruski izvoz energije, to bi znatno potreslo energetska tržišta, rekao je Peskov.


12:35 Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u nedjelju će o sukobu u Ukrajini telefonski razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, objavio je njegov glasnogovornik Ibrahim Kalin i dodao da je Turska spremna posredovati i biti domaćin mirovnih pregovora. NATO članica Turska dijeli morsku granicu s Ukrajinom i Rusijom i ima dobre odnose s obje države. Iako se protivi sankcijama Moskvi, Ankara je invaziju prozvala neprihvatljivom i ponudila biti domaćin mirovnih pregovora.

Kalin je u subotu u Istanbulu novinarima rekao kako će Erdogan ponoviti tu ponudu Putinu i tražiti ga da „pruži šansu“ humanitarnom prekidu vatre i otvaranju koridora za evakuaciju civila i dostavu pomoći. Važno je da Rusija u Turskoj ima važnog posrednika prema Zapadu te da Ankara neće odustati od svojih odnosa ni s Kijevom ni s Moskvom, rekao je Kalin. Napade u blizini nuklearne elektrane u Ukrajini Erdoganov glasnogovornik prozvao je „igranjem s vatrom“.

Turski predsjednik u subotu se sastaje s drugim čelnicima, uključujući s kanadskim premijerom Justinom Trudeauom i dužnosnicima Europske unije. Turska ima blisku suradnju s Rusijom u obrani, energetici i trgovini te ovisi o ruskim turistima. No, Ankara je Ukrajini prodala dronove, razbjesnivši time Moskvu, a Turska se protivi i ruskoj politici u Siriji i Libiji, te aneksiji Krima iz 2014. godine.

Kao posrednik između Rusije i Ukrajine spominje se i Kina, a visoki povjerenik EU za vanjsku politiku Josep Borrell u subotu se snažno zauzeo za tu ideju. "Nema alternative. Mi (Europljani) ne možemo biti posrednici, jasno je ... Ne može ni SAD. Tko drugi? To mora biti Kina, vjerujem u to", rekao je Borell u intervjuu za španjolski list El Mundo.


12:31 U Zagrebu je u podne započeo skup podrške Ukrajini u organizaciji Hrvatskog helsinškog odbora.

Okupilo se nekoliko tisuća građana, a sve detalje donosimo OVDJE.


12:22 Učestalost ruskih napada na Ukrajinu smanjena je zadnjih 24 sata u odnosu na prethodne dane, objavilo je britansko ministarstvo obrane u subotu na Twitteru.

"Broj ruskih zračnih i topničkih napada u protekla 24 sata smanjen je u odnosu na prethodne dane", navodi ministarstvo.

Ukrajinske snage i dalje nadziru Harkiv, Černigov i Mariupolj, a stižu i vijesti o uličnim borbama u Sumiju, dodaje britansko ministarstvo.

"Vjerojatno su sva četiri grada opkoljena ruskim snagama", dodaje se.

"Ruske snage vjerojatno napreduju prema južnoj luci Mikolajiv. Realna je mogućnost da će neke snage pokušati zaobići taj gradi kako bi napredovale prema Odesi", dodaje se.


12:13 Čini se da je evakuacija civila iz Mariupolja na rubu propasti.

Kako javlja agencija Reuters, lokalne vlasti objavile su da je planirana evakuacija odgođena zbog ruskog nepoštivanja prekida vatre.

U priopćenju gradske uprave pozivaju se svi civili da se vrate u skloništa i čekaju daljnje informacije o evakuaciji.


11:47 Jedan stanovnik Mariupolja u razgovoru za BBC potvrđuje da se primirje u tom gradu krši.

- Trenutno sam u Mariupolju, na ulici, a svakih 3 do 5 minuta čujem detonaciju, kaže 44-godišnji Aleksander.

- Zeleni [evakuacijski] koridor je besmislen. Vidim automobile s ljudima koji su pokušali izaći iz grada kako se vraćaju, rekao je.


11:26 Skup podrške Ukrajini počinje u podne na glavnom zagrebačkom trgu u organizaciji Hrvatskog helsinškog odbora (HHO).

Predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak izjavio je kako je kontaktirao predsjednika države Zorana Milanovića, a na skup je pozvan i premijer Andrej Plenković. Dok je Milanović odgovorio kako neće moći sudjelovati na skupu, Plenković nije bio siguran hoće li se pridružiti građanima zbog obaveza, no podržao je skup potpore ukrajinskom narodu.

Više donosimo OVDJE.


11:17 Ukrajinska strana tvrdi da Rusi krše primirje u Mariupolju, odnosno pred kraj dogovorene evakuacijske rute, a BBC izvještava da se i sam grad našao na udaru granata.

- Rusi nas nastavljaju bombardirati, koriste i artiljeriju. Ovo je ludo, izjavio je zamjenik gradonačelnika Sergij Orlov.

- Nema primirja u Mariupolju, nema primirja duž cijele evakuacijske rute. Naši su civili spremni za bijeg, ali ne mogu bježati dok ih gađaju, dodao je Orlov.


11:10 Raste broj ekonomista koji predviđaju duboku i kaotičnu ekonomsku krizu koja bi mogla dovesti do pada Vladimira Putina.

Ekonomisti JPMorgan Chasea, u analizi pripremljenoj za svoje klijente, napisali su kako bi se u Rusiji mogla razviti kriza dublja nego ona 1998. godine, kada je Rusija de facto bankrotirala, što je u konačnici vodilo prema političkom padu Borisa Jeljcina 1999. godine, koji je pak na vlast instalirao Vladimira Putina.

Opširnije pročitajte OVDJE.


10:46 Tim Hrvatskog Crvenog križa (HCK) ovog vikenda boravi u Ukrajini, Rumunjskoj i Mađarskoj gdje s kolegama iz tih zemalja i članovima Međunarodne federacije Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca, obilazi granične prijelaze te uspostavu velikog logističkog centra u Ukrajini. Logistički centar u Ukrajini trebao bi olakšati prihvat humanitarne pomoći koja pristiže iz cijeloga svijeta, navodi HCK.

Cilj našeg posjeta je susret s kolegama kako bismo definirali kanale i prihvatne centre radi prikupljanja materijalne humanitarne pomoći u Hrvatskoj, rekao je tim povodom izvršni predsjednik HCK-a Robert Markt koji je na čelu izaslanstva HCK-a. "Želimo tu pomoć distribuirati na točke odakle će se ona slati u Ukrajinu. Naravno, u skladu sa mogućnosti i sigurnosnim standardima koji se moraju poštivati“, istaknuo je.

Objasnio je i zašto HCK dosad nije krenuo s prikupljanjem materijalnih donacija rekavši da u ovim trenucima ne postoji definirani kanale distribucije pomoći. "To znači da, dok god ne znamo gdje točno šaljemo robu, kome ju šaljemo i kako će ona biti distribuirana ljudima u potrebi, mi to nećemo raditi. Ovim posjetom želimo posložiti pametnu strategiju pomaganja, dati ljudima ono što im stvarno treba", dodao je.


10:39 U Hrvatsku je do subote u 7 ujutro pristiglo više od 1500 izbjeglica iz Ukrajine, doznaje se iz Hrvatskog crvenog križa. Prvo mjesto gdje ih se zbrinjava je u Motelu Plitvice u Zagrebu, no on je u ovom trenutku napunjen, pa se ukrajinske izbjeglice sada smještaju u Hostel Rakitje, objavila je danas Hrvatska televizija. Mnogo je onih koji ostaju u motelu Plitvice jer nemaju plan za dalje.

Katarina Zorić, glasnogovornica Crvenog križa, rekla je za HTV kako je u Zagrebu smješteno 119 osoba, u Varaždinskoj županiji ih je 34, u Osijeku 18. Razmatraju se i druge lokacije za prihvat, a trenutačno su dvije obitelji na putu u smještaj u Karlobagu. "Okolnosti su grozne, ali svi se trude, mnogi ne znaju gdje će, dok su neki našli privremeni smještaj. Boje se otići jer ne znaju svoj status, a ovdje će im informacije biti brže i lakše dostupne. Većinom je riječ o ženama i djeci, a među izbjeglicama je i jedan otac koji je došao s petero djece. Oni koji imaju troje i više djece smiju napustiti Ukrajinu", kazala je Zorić.

Iako u motelu imaju sve što im je potrebno, ljudi dolaze i donose pomoć, dodala je glasnogovornica Hrvatskog Crvenog križa, naglasivši da nikoga neće odbiti. Navela je i da hrvatski građani, potaknuti osobnim pričama koje vide na televiziji ili na društvenim mrežama, donesu pomoć ciljano za neku obitelj ili osobu, a znaju doći i oni koji žele pomoći financijski. No, naglasila je, takva vrsta pomoći ne ide putem Crvenog križa.

Kako bi skrenuli misli s tragedije koja im se dogodila u Ukrajini, djeca danas idu u posjet zagrebačkom Zoološkom vrtu, gdje je za najmlađe pripremljen ručak i paketići, objavio je HTV.


10:27 Ukrajinsko ministarstvo obrane objavilo je snimku za koju navode da prikazuje obaranje ruskog borbenog helikoptera. Na snimci se vidi projektil koji pogađa helikopter, koji zatim pada u plamenu.


10:16 Iako je oko 200.000 građana Mariupolja izrazilo želju da napusti grad, u subotu će to, prema procjenama zamjenika gradonačelnika Sergija Orlova, moći učiniti njih maksimalno 9.000.

- O primirju smo s Rusima pregovarali cijelu noć, dogovor smo postigli prije nekoliko sati. Odmah smo krenuli s organizacijom, osigurali smo 50-ak autobusa i mislimo da njima tijekom dana može biti prebačeno oko 5-6.000 ljudi do Zaporožja. Neki će, vjerujem, ići i automobilima tako da će danas oko 7-9.000 ljudi uspjeti pobjeći, pod uvjetom da se primirje održi. Vlakovi ne voze jer je sva željeznička infrastruktura uništena. Zasad nemamo ruskih garancija da će i sutra biti primirja, trenutno radimo na tome, ispričao je za BBC dogradonačelnik Mariupolja.


10:13 Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov rekao je u subotu da su se 66.224 Ukrajinca vratila iz inozemstva da se priključe borbi protiv ruske invazije koja je sada usredotočena na potpuno opkoljavanje prijestolnice Kijeva te drugog najvećeg grada Harkiva.

"Toliko se ljudi vratilo iz inozemstva u ovom trenutku da brani svoju zemlju od horde. To je još 12 borbenih i motiviranih brigada! Ukrajinci, nepobjedivi smo!", poručio je Reznikov u online poruci.


10:08 Službenik ruskog veleposlanstva u Podgorici kojega je crnogorska vlada proglasila nepoželjnom osobom i naredila mu da napusti zemlju je Viktor Antipin, objavio je u subotu podgorički dnevnik Pobjeda.

Crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova u petak je objavilo da je proglasilo personom non grata diplomata veleposlanstva Ruske Federacije, akreditiranog u Crnoj Gori ne navodeći njegovo ime, uz obrazloženje da je to učinjeno na osnovu “procjene relevantnih sigurnosnih organa u Crnoj Gori o aktivnostima ruskog diplomata koje su u suprotnosti s Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima”. Pobjeda piše, pozivajući se na izvore iz crnogorskog MVP-a, da se radi o Viktoru Antipinu, za kojega taj list tvrdi da nije diplomat već obavještajac - zaposlenik Vanjske obavještajne službe Rusije (SVR).

U diplomatskoj noti koju je crnogorski MVP uručio ruskom veleposlaniku u Podgorici diplomatu je naređeno da u roku od 72 sata napusti Crnu Goru. Veleposlanstvo Rusije nije reagiralo na diplomatsku notu crnogorskog MVP-a.

Crnogorski mediji ranije su izvijestili da se Antipin prije dva tjedna tajno sastajao s predsjedavajućim skupštine Crne Gore Strahinjom Bulajićem, članom prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta (DF) u jednom kafiću u Danilovgradu, desetak kilometara udaljenom od Podgorice. Tu informaciju potvrdio je i sam Bulajić i u reakciji na medijske navode priopćio da mu kao predsjedavajućem parlamenta pripadaju susreti sa diplomatima koji službuju u Podgorici, pa tako i s ruskim.


9:55 Gradski vijećnik Volnovahe, južnog ukrajinskog grada u kojem su Rusi, zajedno s Mariupoljem, proglasili privremeni prekid vatre radi evakuacije civila, opisao je prizore užasa u tom mjestu.

- Oko 90 posto Volnovahe je oštećeno u bombardiranju, izjavio je Dmitro Lubinec.

- Leševi leže po ulicama, a preživjeli građani se skrivaju po skloništima i polako im nestaje hrane, dodao je.


9:50 Gradonačelnik Mariupolja Vadim Bojčenko u emotivnom je istupu progovorio o najavljenoj evakuaciji svojih sugrađana.

- Mariupolj nisu ulice i kuće, Mariupolj su njegovi stanovnici, rekao je.

- Kada imamo ovako konstantno i bešćutno granatiranje od strane okupatora, onda nam nema druge nego pružiti našim sugrađanima priliku da na siguran način napuste Mariupolj, dodao je.


9:42 Među 35 država koje su na nedavnom glasanju na izvanrednoj sjednici Opće skupštine UN-a bile suzdržane po pitanju rezolucije koja osuđuje rusku invaziju na Ukrajinu dominirale su afričke zemlje.

Čime ih je to zadužio Vladimir Putin da mu daju tu 'tihu potporu', pročitajte OVDJE.


9:28 Reporterska ekipa Sky Newsa izložena je rafalnoj paljbi zasad nepoznatih napadača u okolici Kijeva. Novinar Stuart Ramsay ranjen je, a snimatelj Richie Mockler preživio je samo zahvaljujući pancirki koju je nosio, a u koju su se zabila čak dva metka.

Ekipa je naposljetku evakuirana u Veliku Britaniju, a dramatična snimka napada na njihovo vozilo tijekom obavljanja novinarskog posla obišla je svijet.

Ramsayjevu ispovijest donosimo OVDJE.


9:03 Gradska uprava Mariupolja objavila je detaljnije informacije o evakuaciji civila iz grada, zbog čega su Rusi ranije u subotu objavili privremeni prekid vatre. Kako se navodi, primirje će trajati sedam sati, od 9 do 16 po lokalnom vremenu, a početak evakuacije zakazan je za 11 sati po lokalnom vremenu.

Ruta kojom bi civili trebali biti izvedeni iz grada kreće se od Mariupolja do Zaporožja. Kako se navodi, ljude će se odvoziti autobusima s triju punktova u gradu, a dozvoljen će biti odlazak i u privatnom aranžmanu, ali pod uvjetom da se ide službeno dogovorenom rutom.

Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak rekao je ranije da Volnovahu želi napustiti oko 20.000 civila, a 200.000 želi izaći iz Mariupolja.


8:57 Nekoliko visokih ruskih vojnih časnika ubijeno je proteklih dana, a kao jedan od glavnih razloga navodi se što su pretjerali u pokušaju da se dokažu na terenu i zauzmu snažniju kontrolu nad operacijama u Ukrajini.

Kako javlja Daily Telegraph, najmanje trojica časnika poginula su na prvoj liniji bojišnice. Najviše rangirani je general bojnik Andrej Suhovecki, zapovjednik ruske Sedme zračne divizije i pomoćnik zapovjednika 41. mješovite brigade. Prema dostupnim podacima, on je ubijen hicem iz snajpera.

Neki analitičari tvrde da je ruska strategija razaranja gradova strateški promašaj. Više donosimo OVDJE.


8:42 Gradonačelnik Mariupolja Vadim Bojčenko najavio je da bi evakuacija civila iz njegova grada, nakon ruskog proglašenja primirja, trebala krenuti u 11 sati po lokalnom vremenu (10 sati po hrvatskom).

image

Snimka ruskog Ministarstva obrane prikazuje uništeni ukrajinski tenk u Gnutovu pored Mariupolja

AFP PHOTO/Russian Defence Ministry/handout

8:35 Iako traje privremeni prekid vatre, koji su u subotu ujutro objavili Rusi, a odnosi se na južne gradove Mariupolj i Volnovahu, u drugim dijelovim Ukrajine rat se nastavlja.

Ukrajinski mediji tako izvještavaju o eksplozijama i zračnim uzbunama u nizu drugih gradova dilje države. Na području istočnog grada Sumija, koji je trenutno u ruskom okruženju, granatiranje je započelo u 5 ujutro po lojalnom vremenu. Veći broj detonacija zabilježen je i u Harkovu, a jedan od stanovnika ovoga grada, koji su ruske trupe bezuspješno pokušale osvojiti prije nekoliko dana, svjedoči o projektilima koji su pogodili željeznički kolodvor u kojem je pokušao naći zaklon.

Zračne uzbune tijekom noći oglasile su se i u Kijevu, Žitomiru i Černihivu.


8:17 "Hrvatski građani koji odlaze ratovati u Ukrajinu ne krše niti jedan zakon, ali ulaze u ogroman rizik jer, ako ih Rusi zarobe, Republika Hrvatska im neće moći pomoći ili ih spasiti, ni na koji način.

U tom slučaju štitit će ih minimalne odredbe kako ih tumači međunarodno humanitarno pravo, ali veliko je pitanje hoće li Rusi postupati u tom smislu nakon što su dobrovoljce koji dolaze ratovati u Ukrajini proglasili plaćenicima", upozorio je za jutarnji list Davorin Lapaš, redoviti profesor na Katedri za međunarodno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Više donosimo OVDJE.


7:28 Rusko ministarstvo obrane objavilo je da je od 9 sati po lokalnom (8 po hrvatskom, 10 po moskovskom) vremenu nastupio prekid vatre u Mariupolju i u Volnovahi kako bi se otvorili humanitarni koridori za evakuaciju civila koje su dogovorili ruski i ukrajinski pregovarači.

- Rusija je objavila prekid vatre u Mariupolju i Volnovahi kako bi civili napustili ove gradove, rečeno je u ruskom ministarstvu obrane.

- Danas, 5. ožujka, od 10.00 sati ujutro po moskovskom vremenu, ruska strana objavljuje prekid vatre i otvara humanitarne koridore za izlazak civila iz Mariupolja i Volnovahe, priopćilo je Ministarstvo, uz napomenu da su humanitarni koridori i rute izlaska usuglašene s ukrajinskom stranom.


7:26 Lučki grad Mariupolj i dalje je pod silovitim ruskim napadima, a pojavile su se i snimke djelovanja ruske helikopterske jedinice za koje BBC navodi da je potvrdio njihovu autentičnost.


7:22 Američka potpredsjednica Kamala Harris posjetit će Poljsku i Rumunjsku u znak potpore Ukrajini, navodi se u priopćenju Bijele kuće. Harris će posjetiti Varšavu i Bukurešt od 9. ožujka, stoji u priopćenju njezina ureda.

"Njezin posjet će pokazati snagu i jedinstvo NATO saveza i potporu SAD-a NATO saveznicima na istoku koji su suočeni s ruskom agresijom. Također će istaknuti naše kolektivne napore za potporu narodu Ukrajine", stoji u priopćenju

Harris će se sastati s čelnicima obje zemlje kako bi koordinirala njihov odgovor "na ničim izazvanu i neopravdanu invaziju Rusije na Ukrajinu", navodi se u priopćenju. "Razgovarat će o našoj kontinuiranoj podršci narodu Ukrajine kroz sigurnosnu, gospodarsku i humanitarnu pomoć i o našoj odlučnosti da nametnemo teške ekonomske sankcije Rusiji i onima koji su sudjelovali u ruskoj invaziji", priopćili su iz Bijele kuće.

Sastanci čelnika također će se usredotočiti na to kako SAD može podržati ukrajinske susjede dok dočekuju izbjeglice koji bježe od sukoba.


7:11 Gradska uprava Rige odlučila je promijeniti naziv ulice u kojoj se nalazi rusko veleposlanstvo u znak prosvjeda zbog napada na Ukrajinu. Ulica će se od sada zvati „Ulica ukrajinske nezavisnosti” kako bi se izrazila „podrška herojskoj borbi ukrajinskog naroda”, objavila je u petak gradska uprava na Twitteru.

Odluka latvijske Rige uslijedila je nakon sličnog poteza litvanskog Vilniusa koji je dan ranije pristupnu cestu ruskom veleposlanstvu nazvao „Ulica ukrajinskih heroja”. U oba grada također se konstantno održavaju prosvjedi i skupovi u blizini ruskih veleposlanstava otkako je Rusija započela svoju invaziju na Ukrajinu.

Vilnius je još 2018. godine nazvao trg u javnom parku u blizini ruskog veleposlanstva po ubijenom oporbenom zastupniku te zemlje Borisu Nemcovu.


7:02 Singapur je u subotu najavio sankcije Rusiji kojima obuhvaća četiri banke i zabranjuje izvoz elektronike, računala i vojne opreme, što je rijedak potez tog azijskog financijskog središta kao odgovor na, kako je priopćio, "opasan presedan" Moskve u Ukrajini. Mali grad-država, međunarodno brodarsko središte, rijetko sam nameće sankcije, ali je priopćio da neće dopustiti izvoz predmeta koji bi mogli nanijeti štetu ili podčiniti Ukrajince ili pomoći Rusiji da započne cyber napade.

"Ne možemo prihvatiti kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta druge suverene države od strane ruske vlade", navodi se u priopćenju ministarstva vanjskih poslova u kojem nije naveden vremenski okvir kada će sankcije stupiti na snagu. "Za malu državu poput Singapura, ovo nije teorijski princip, već opasan presedan. Zbog toga je Singapur oštro osudio ničim izazvan napad Rusije."

Ograničenja zabranjuju financijskim institucijama Singapura da posluju s ruskom središnjom bankom, kao i javnim dioničkim društvom VTB banke, korporacijskom bankom za razvoj i vanjske ekonomske poslove Vnesheconombank, javnom dioničkom bankom Promsvyazbank i bankom Rossiya. Mjere obuhvaćaju i kriptovalute.

Stav Singapura protiv ruske invazije najjači je do sada od strane neke zemlje jugoistočne Azije. U priopćenju Udruge nacija jugoistočne Azije (ASEAN), čiji je Singapur član, poziva se na prekid vatre u ukrajinskoj krizi, ali se ne spominje uloga Rusije.


Deseti je dan ruske invazije na Ukrajinu. Niz gradova i dalje je pod silovitim pritiskom ruskih trupa, a posebice je teško na jugu države u blizini crnomorske obale, iako Rusi nadiru i sa sjevera i istoka.

U Mariupolju nema vode, struje i grijanja, a ponestaje im i hrane, kazao je gradonačelnik tog grada u petak, a snage koje se bore protiv Rusa kažu da im trebaju pojačanja kako ne bi izgubili ovaj strateški važan lučki grad. Gradonačelnik Vadim Bojčenko zatražio je vojnu pomoć i stvaranje humanitarnog koridora kako bi se evakuiralo 400.000 stanovnika koje već pet dana bombardiraju ruske snage.

„Jednostavno rečeno, uništavaju nas“, izjavio je u televizijskom apelu i opisao bombardiranje stambenih područja i bolnica. „Žele izbrisati Mariupolj i njegovo stanovništvo s lica zemlje“, rekao je video vezom. „Ovo grad je zadnja prepreka stvaranju kopnenog koridora od Rusije do Krima“, napisao je u objavi na službenoj Telegram stranici Azova pod svojim pseudonimom Kalyna. „Mariupolj ne možemo izgubiti.“

Neki stanovnici Mariupolja pobjegli su u centar grada kako bi izbjegli najjače granatiranje u periferiji, rekao je 30-godišnji poduzetnik Ivan Jermolajev koji se skriva u malom podrumu svoje kuće dok je pored lokalnog bunara čekao u redu za vodu.

„Građani se s djecom skrivaju u centru grada i slušaju kako se rat približava“, rekao je Reutersu u online poruci. „Svi smo nesigurni, u strahu, plačemo i paničarimo.“

Zelenski: Padne li Ukrajina, pada i cijela Europa

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u kasnovečernjem obraćanju u petak je osudio zapadne lidere nakon što je na sastanku NATO-a odlučeno da neće biti uspostavljanja zone zabrane letenja nad njegovom zemljom. Tijekom svog obraćanja, Zelenski je ustvrdio da su zapadni lideri bili svjesni da Vladimir Putin ima namjeru pojačati svoju agresiju na Ukrajinu te ih je optužio da su mu dali dozvolu za nastavak bombardiranja gradova i sela.

- Znajući da su novi napadi i žrtve neizbježni, NATO je namjerno odlučio ne zatvarati nebo nad Ukrajinom, rekao je Zelenski u videoporuci navodno snimljenoj u Kijevu.

- Vodstvo alijanse danas je, odbijajući uspostavljanje zone zabrane leta, dalo zeleno svjetlo za daljnje bombardiranje ukrajinskih gradova i sela, dodao je.

image

Volodimir Zelenski

Photo by Europa Union Frankfurt/Handout/ANADOLU AGENCY/Anadolu Agency via AFP

- Svi koji od današnjeg dana budu izgubili život umrijet će i zbog vas. Zbog vaše slabosti, zbog vaše odsječenosti od stvarnosti. Danas se održao summit NATO-a. Jadan summit. Zbunjujući summit. Summit koji pokazuje da borba za slobodu ipak nije svima u Europi glavni cilj, izjavio je Zelenski.

- Sve obavještajne agencije NATO država dobro su znale planove neprijatelja. Potvrdili su da Rusija želi nastaviti s ofenzivom. Ali, namjerno su odbili uspostaviti zonu zabrane leta. NATO države stvorile su narativ prema kojemu bi zatvaranje zračnog prostora nad Ukrajinom isprovocirali direktnu agresiju Rusije protiv NATO-a. To je samozavaravnje, autohipnoza onih koji su slabi, iznutra nesigurni, unatoč činjenici da posjeduje oružje znatno jače od našeg, dodao je Zelenski.

- Ne preživi li Ukrajina, neće ni Europa. Padne li Ukrajina, past će i čitava Europa, zaključio je ukrajinski predsjednik.

Zona zabrane leta

On se u svojem obraćanju referirao na sastanak šefova diplomacija država članica NATO-a na kojem je u petak otklonjena ideja o zoni zabrane leta, a nakon kojeg je glavni tajnik Jens Stoltenberg situaciju u Ukrajini opisao kao "strašnu" napominjući da NATO u tu državu nema namjeru slati svoje vojnike ni na kopnu ni u zraku.

Zapadni dužnosnici već neko vrijeme govore da bi ispunjenje zahtjeva Volodimira Zelenskog dovelo do Trećeg svjetskog rata, budući da bi NATO-ovi borbeni avioni bili prisiljeni rušiti ruske avione, što bi za Moskvu predstavljalo ratni čin.

Rusija svoje akcije u Ukrajini naziva „specijalnom operacijom“ kojoj nije svrha zauzeti teritorij, već, kako tvrde u Kremlju, uništiti vojne kapacitete i uhvatiti one koje smatra opasnim nacionalistima.

Zapad je, reagirajući na rusku invaziju, Moskvi uveo sveobuhvatne ekonomske sankcije, a čitav niz velikih zapadnih kompanija samoinicijativno se već danima odlučuje za prekid poslovanja u Rusiji i s njom. U sklopu svojevrsnog egzodusa, takve su odluke u zadnja 24 sata donijeli i Microsoft, Samsung, Hermes, Chanel i LVMH.

Povlačenje medija

Istovremeno, ruska je Duma u petak donijela zakon kojim je moguće zatvorskim kaznama u trajanju do 15 godina kazniti "dezinformacije" koje se odnose na djelovanje ruske vojske. Niz inozemnih medijskih kuća je zbog toga do daljnjega suspendirao svoj rad u Rusiji, a svi redom kao razlog navode činjenicu da novi zakon neovisno novinarstvo kao takvo smatra kaznenim djelom.

Prvi je od izvještavanja iz Moskve odustao BBC, a zatim su uslijedili Bloomberg, CNN, ABC, CBS i druge kuće.

'Udvostručenje invazije'

Britanski premijer Boris Johnson vjeruje da Vladimir Putin namjerava "udvostručiti" svoju invaziju na Ukrajinu jer ne vidi opciju izlaska nego namjerava „nastaviti s uništavanjem”.

U intervjuu za novine La Repubblica, Die Welt i El Pais, Johnson je opisao trenutak kada ga je usred noći probudila vijest o ruskom granatiranju nuklearne elektrane Zaporožje u Ukrajini, rekavši da je europska sigurnost "jednako ugrožena" takvim napadom.

„Naša sigurnost je jednako uključena, jednako ugrožena takvim napadom. Sjećamo se što se dogodilo s Černobilom. Radioaktivni oblaci su se bili proširili po cijelom kontinentu, a koliko se sjećam i u Sjevernu Ameriku”, rekao je Johnson.

„Očito je da postoji rizik. Zabrinut sam kako ćemo zaustaviti katastrofu. Postoje i druga ukrajinska postrojenja i sigurno postoje druga ukrajinska radioaktivna odlagališta nuklearnog otpada”, kazao je Johnson dodajući da se treba razmotriti na koji način surađivati s ciljem sprječavanja takve katastrofe.

Rekao je da je Putin podcijenio spremnost Ukrajinaca da se bore i brane svoju zemlju, kao i predsjednika Zelenskog. "Putin je također podcijenio jedinstvo Zapada. Vlade svih zemalja predstavljenih za ovim stolom stvarno su radile zajedno, vrlo učinkovito, kako bi proizvele paket ekonomskih sankcija koji je imao vrlo značajan učinak na Rusiju", dodao je.

Johnson je rekao kako se čini da je Putin spreman nastaviti s "uništavanjem" Ukrajine.

"Čini mi se kao da je Vladimir Putin odlučio, i jasno je iz onoga što se događa, da se odlučio udvostručiti (uništavanje). On ne vidi izlaz iz slijepe ulice u kojoj se nalazi, osim na način da nastavi s uništavanjem i satiranjem nedužnog stanovništva u nedužnim europskim gradovima", kazao je.

"Ne smijemo prihvatiti narativ Vladimira Putina da se radi o njegovoj borbi protiv NATO-a ili Zapada", zaključio je.

10 milijuna izbjeglica

Njemački stručnjak za migracije Gerald Knaus procijenio je da Europa može očekivati priljev od 10 milijuna ukrajinskih izbjeglica.

"Rat ruskog predsjednika Vladimira Putina u Čečeniji rezultirao je protjerivanjem četvrtine Čečena", rekao je u subotu Knaus medijskoj skupini RND. Europa bi sada trebala očekivati slične brojke.

"Četvrtina Ukrajinaca je ekvivalentna broju od deset milijuna ljudi", objasnio je Knaus. S obzirom na trenutnu dinamiku rata, to je sasvim moguće, dodao je.

Rekao je da je svoje izračune temeljio na tome kako Rusi vode ovaj rat.

“U tjedan dana u EU je stiglo onoliko ljudi koliko u cijelom bosanskom ratu. Ova brzina pokazuje da se suočavamo s najbržom i najvećom izbjegličkom katastrofom u Europi od Drugog svjetskog rata”, ustvrdio je Knaus.

Događaje tijekom jučerašnjeg, devetog dana ruske invazije na Ukrajinu, možete pročitati OVDJE.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 01:18