NOVA VLADA, ISTI SMJER Inzistirat će na odluci o arbitraži i neće micati žilet-žicu s granice

U četvtrak, 13. rujna, Slovenija je dobila svoju 13. vladu u modernoj povijesti koja je u tom nizu jedinstvena po dvije odlike: prva je manjinska vlada iako je u koaliciji pet stranaka, a vodi ju najmlađi premijer. Za nju je glasalo točno pola zastupnika, njih 45, a protiv ih je bilo 34.

Marjan Šarec ima 40 godina, javnost ga je prvo upoznala kao televizijskog glumca, komičara, koji je imitirao vodeće slovenske političare. U politiku se upustio prije sedam godina, kada je postao član Pozitivne Slovenije (PS), stranke koju je vodio ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković. Nakon raskola PS-a Šarec se povukao u lokalnu politiku, postao gradonačelnik pitomog Kamnika i onda “presenetio” - iznenadio - kompletnu slovensku javnost kad se prošle godine kandidirao na predsjedničkim izborima i ušao u drugi krug protiv favorita, bivšeg i budućeg predsjednika Boruta Pahora.

Pet stranaka

Nakon toga je svoju Listu Marjana Šarca pretvorio u stranku te na izborima u proljeće osvojio drugo mjesto iza Slovenske demokratske stranke Janeza Janše. Budući da s Janšom nitko osim Nove Slovenije, stranke desnog centra i radikalno desne Slovenske nacionalne stranke koju vodi osebujni Zmago Jelinčič Plemeniti, nije želio koalirati, Šarec je uspio sklopiti koaliciju pet stranaka liberalne i lijeve političke opcije i dobiti izvankoalicijsku podršku radikalne Ljevice.

Janša je u povodu formiranja nove vlade rekao da je “svaki njezin radni dan gubitak za budućnost zemlje”. “Dokazali smo da znamo govoriti, i to puno, ako je potrebno. Sada je vrijeme da počnemo raditi”, rekao je Šarec u parlamentu predstavljajući vladu u kojoj je dvoje bivših premijera, Alenka Bratušek i Miro Cerar.

Ne želi bumerang

Šarec je u parlamentu odbacio kritike da je u prvim nastupima bio nekonkretan i apstraktan. Izjavio je da su prošle vlade obećavale puno, pa je puno toga ostalo nerealizirano, što im se vraćalo kao bumerang. Naime, od 2011. godine na dvama su izborima pobijedile tek osnovane stranke - 2011. PS, a 2014. SMC (Stranka Mire Cerara), koje su na sljedećim izborima odmah krahirale: PS 2014. nije uspjela ući u parlament, a SMC se ove godine sveo na sedmero zastupnika s njih 35 prije četiri godine.

Glavni je zadatak nove vlade, naveo je Šarec, sređivanje stanja u zdravstvu te ukidanje administrativnih i birokratskih prepreka i ulaganje dodatnih napora za povećanje investicija. U vladi je mjesto dobio svevremenski Karl Erjavec, lider stranke umirovljenika. On je ministar neprestano od 2004. godine, kada je preuzeo resor obrane u koji se sada vratio: u međuvremenu je bio ministar za socijalnu skrb i vanjske poslove.

Poznat je po oštrim stavovima prema Hrvatskoj, ali je sada najavio da će dobro surađivati s ministrom Damirom Krstičevićem. Vanjske će poslove voditi Miro Cerar, koji je kao premijer stalno zagovarao primjenu odluke ad hoc Arbitražnog suda u Den Haagu unatoč tome što je procedura, zbog slovenskog nedozvoljenog uplitanja kompromitirana, te je pokrenuo i tužbu protiv Hrvatske na sudu EU. Budući da je Šarec u vanjskoj politici neiskusan, može se očekivati nastavak dosadašnje slovenske politke u tom smjeru. Rekao je da se zauzima za dobrosusjedske odnose sa svim susjednim državama, pa tako i s Hrvatskom, s kojom dopušta i dijalog, ali ne o meritumu arbitražne odluke koju treba primijeniti.

Stara štednja

Novi slovenski ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar smatra da žilet-žica do daljnjeg mora ostati na granici s Hrvatskom. Ministar gospodarstva ostaje Zdravko Počivalšek, s kojim je hrvatska vlada dobro surađivala tijekom rješavanja krize u Agrokoru koji je vlasnik slovenskog Mercatora. Osim granice, ključna točka spora i dalje će ostati tužbe hrvatskih banaka, Zagrebačke i Privredne protiv Ljubljanske banke zbog prenesnog duga koji su banke isplatile hrvatskim štedišama, ali nisu dobili povrat novca iz Slovenije.

Ti su se procesi pretvorili u ozbiljan problem za prodaju udjela Nove ljubljanske banke, obveznu prema dogovoru s Bruxellesom s obzirom na to da joj smanjuju cijenu. Stoga je slovenski parlament donio zakon kojim se jamči državna nadoknada u slučaju gubitaka sudskih postupaka koje pokreću hrvatske banke.