Dana 24. veljače prošle godine Bruno Kahl, šef njemačke vanjske obavještajne službe, boravio je u Ukrajini kada je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio svojim snagama da prijeđu granicu sa susjednom zemljom. Invazija je počela. Kahl je otputovao na "hitne razgovore" u Kijev, kako se čini, nesvjestan neposredne opasnosti od invazije.
Osoba na čelu jedne od najvažnijih europskih obavještajnih agencija na kraju je bila ispraćena kući od strane specijalnih snaga u očajničkom povlačenju. Njegovo dvodnevno putovanje kopnom bilo je posljednje u nizu neugodnosti za njemačku Saveznu obavještajnu agenciju (BND), organizaciju koja je od kraja ‘Hladnog rata‘ doživjela kadrovsku i funkcionalnu eroziju.
BND je tako u jednom trenutku predvidio da Moskva neće pokrenuti napad, unatoč upozorenjima američkih i britanskih obavještajnih službi da je Putin na korak od invazije.
U njemačkim obavještajnim krugovima prošlog tjedna opet su se crvenila lica od srama i neugode nakon što je Carsten Linke, inače omiljeni nogometni trener u lokalnom klubu u Weilheimu, razotkriven kao osumnjičeni ruski špijun. Kako su pisali mediji, Linke je bio dvostruki agent i radio za BND, a onda je informacije prenosio Rusima. Da stvar bude gora, tog dvostrukog agenta, za kojeg se strahuje da Moskvi prenosi izuzetno osjetljive informacije s bojnog polja, detektirala je strana obavještajna agencija, piše britanski The Telegraph.
Pitanje jest jesu li Amerikanci ponovno razotkrili BND jer to ne bi bilo prvi put - Berlin je, naime, tek nakon što su procurile informacije američkog ‘zviždača‘ Edwarda Snowdena doznao da je Washington prisluškivao mobilni telefon bivše kancelarke Angele Merkel. U međuvremenu, London je ljutit zbog mogućnosti da je Linke proslijedio neke svoje obavještajne podatke Moskvi.
Neugodno iskustvo Gestapoa i Stasija
Postavlja se pitanje kako je došlo do toga da vanjska obavještajna služba najbogatije europske zemlje toliko griješi. Njemački Der Spiegel za to krivi bivšeg kancelara Gerharda Schroedera, bliskog prijatelja Vladimira Putina, koji je već dugo na ruskom platnom spisku preko svojih poslovnih veza s državnim energetskim divom Gazpromom. U vrijeme kada je predstavljao njemački ‘odgovor‘ na laburističkog britanskog premijera Tonyja Blaira, on nije učinio ništa da obnovi poharane obavještajne službe zemlje.
BND je tako u potpunosti ugasio svoju jedinicu za kontrašpijunažu 1997. godine, nakon masovnog otpuštanja osoblja do kojeg je došlo poslije ponovnog ujedinjenja Njemačke 90-ih, što je greška koju Rusija od tada iskorištava.
Druge zemlje kojima je Rusija u susjedstvu, poput skandinavskih zemalja, zadržale su istovremeno prvorazredne obavještajne jedinice pa se postavlja pitanje zašto to nije učinila i Njemačka. Dio razloga zbog kojih je tako nešto bilo moguće, piše Telegraph, kulturne su i povijesne prirode. Nijemci, naime, gaje duboko nepovjerenje prema državnim agencijama i snažno vjeruju u potrebu za privatnošću zbog svog iskustva s Gestapom i Stasijem.
Kontraobavještajna jedinica ponovno je oformljena tek 2017. godine, tri godine nakon Putinove nezakonite aneksije Krima, te je morala započeti delikatan posao kreiranja mreže izvora od nule. Unatoč prijetnjama iz Rusije, Kine i drugih zemalja, jedinica je donedavno imala tek nekoliko desetaka zaposlenika. U BND-u ne postoji čak ni poseban tim koji bi bio u potpunosti posvećen detektiranju i iskorjenjivanju ruskih agenata pa nije ni čudo što se Moskva osjećala dovoljno samouvjereno da likvidira čečenskog disidenta u parku u Berlinu 2019. godine.
Erich Schmidt-Eenboom, vodeći stručnjak za njemačku špijunsku službu, kaže da je BND uvijek imao problema sa svojom unutarnjom sigurnošću. Tako je davnih 50-ih godina prošlog stoljeća, prvi šef kontrašpijunaže u BND-u, Heinz Felfe, bio dvostruki agent zloglasnog sovjetskog KGB-a.
Samozadovoljni i arogantni
I dok druge zapadne tajne službe imaju u svojim redovima ‘krtice‘, nemaju ih ni približno tako često i uobičajeno kao BND, koji druge europske agencije smatraju izrazito samozadovoljnim i arogantnim. Stručnjaci kažu da kad se regrutira špijune, rijetko ih se provjerava kako bi se osiguralo da će biti lojalni.
Čini se da će slučaj Carstena Linkea biti jedan od najvećih skandala dosad i novi udarac za njemačku vladu, koju se tako često optužuje da je pogriješila kada je Ukrajina u pitanju. Otkriće da je Putin imao čovjeka u višim krugovima njezine vanjske obavještajne službe još je jedan dokaz da je Njemačka podcijenila opasnost koju predstavlja Rusija. Sada postaju sve glasniji pozivi da se BND-u pruži ista vrsta radikalne reforme koju je kancelar Olaf Scholz obećao, ali još nije isporučio, propadajućoj i nedovoljno opremljenoj njemačkoj vojsci.
U listopadu prošle godine, Thomas Haldenwang, šef Saveznog ureda za zaštitu Ustava - sigurnosne službe zadužene za unutarnju sigurnost - rekao je Bundestagu da je Rusija "agresivan akter s nečasnim sredstvima i motivima". Pokraj njega u plavoj košulji s ljubičastom kravatom i s naočalama bez okvira sjedio je Bruno Kahl, koji je pobjegao iz Ukrajine osam mjeseci prije. Ako je i znao da postoji ruska ‘krtica‘ duboko u njegovoj organizaciji u to vrijeme, nije to otkrio.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....