Putin možda doživljava uzastopne ponižavajuće poraze u pokušaju da osvoji Ukrajinu. No, sudeći po smrtonosnoj paljbi iranskih bespilotnih letjelica koje posljednjih tjedana rovare Ukrajinu, čini se da je vožd odlučan natjerati tamošnji narod da plati krvavu cijenu za osujećivanje ruskih imperijalnih ambicija. Time, naravno, riskira eskalirati sukob koji će se preliti i izvan granica Ukrajine, piše britanski Telegraph. Mogućnost se značajno povećala kada je Iran zaigrao aktivnu ulogu u ukrajinskom ratu.
Od početka rata u veljači, jedno od najznačajnijih postignuća NATO-a bilo je sprječavanje širenja sukoba izvan ukrajinskih granica. To je prvenstveno postignuto tako što su države NATO saveza ograničile potporu Kijevu na oružje i obuku, umjesto da se izravno uključe u vojni sukob s Rusijom.
Ova pažljivo modulirana politika bila je ključna da uskrati Putinu mogućnost da opravda tvrdnju o tome da su Rusi u ratu protiv NATO-a, iako je ovaj to retorički svesrdno pokušavao. No, povećano oslajanje Kremlja na Iran pri vođenju kampanje terora nad civilnim stanovništvom Ukrajine prijeti tome da odškrine mogućnost rata koji bi se raširio i van ukrajinskih granica. Na užas civiliziranog svijeta.
Iranska upletenost povećava izglede za formiranje nove "osovine zla" između Moskve i Teherana. Povijesno gledano, Rusija i Iran proveli su više vremena kao suparnici nego saveznici, no ti se odnosi u posljednje vrijeme radikalno poboljšavaju. Nakon Putinova posjeta Teheranu u srpnju, Iran je ponudio pomoć Rusiji u izbjegavanju sankcija korištenjem takozvane "tamne flote" naftnih tankera.
Zauzvrat, Moskva je dogovorila sporazum o naoružanju s Iranom, koji uključuje kupnju 2400 bespilotnih letjelica Shahed-136. Upravo su ove iranske bespilotne letjelice sada glavno Putinovu oružje pri namjeri izazivanja kompletnog kaos u Ukrajini, a krucijalne su i jer Rusima iz dana u dan ponestaje zaliha konvencionalnih projektila.
Unatoč tome što Iran niječe ovu trgovinu, što nije ništa novo, pojavila su se izvješća da će još ovog mjeseca Teheran Moskvi isporučiti i projektile zemlja-zemlja. Osim toga Iran je poslao tim Revolucionarne garde na Krim u operaciji pružanja pomoći ruskoj ratnoj ofenzivi.
Iz perspektive europske sigurnosti, ne može se zanemariti značaj sve većeg angažmana Teherana u ukrajinskom sukobu. Ostavljajući po strani činjenicu da je ovo prvi put od Islamske revolucije 1979. da je neko iransko oružje korišteno na europskom tlu, sve veća potpora Teherana Putinu drastično povećava izglede za širu eskalaciju. Zapad bi se lako mogao naći uvučen u rat koji uključuje ne jednu, nego dvije "odmetničke države".
Spremnost Irana da opskrbi Moskvu oružjem potaknula je istaknute političare u Izraelu da pozovu naciju na svojevrsni konsenzus koji bi rezultirao promjenom izraelske paradigme, a što se tiče prodaje oružja Kijevu. I dok je službeni stav Izraelaca i dalje takav da se Ukrajini neće prodavati ništa, ostaje za razmatrati mogućnost da bi se Izrael i Iran mogli naći u ratu na ukrajinskom tlu.
Putinova eskalacija sukoba u Ukrajini svakako predstavlja veliki izazov za zapadne sile - o čemu možda najbolji govori i hitan dolazak Bena Wallacea, britanskog ministra obrane, na razgovore u Washington. Sastanak Wallace i njegovog američkog kolege, Lloyda Austina, vjerojatno će završiti time da će se postići nekakav dogovor kojim bi se Ukrajincima pojačala podrška u borbi protiv bespilotnih letjelica, za početak - pojačanom protuzračnom obranom.
Istovremeno, izgledi da se s Teheranom postigne nekakav sporazum po pitanju ograničenja nuklearnih ambicija sada su gotovo pa ravni nuli. Stavljajući se otvoreno na stranu Moskve, Iran je pokazao pravi cilj, a to je izazvati Zapad svim mogućim sredstvima, uključujući i vojnu silu. Na Zapadu je sada da shvati da su šanse o postizanju dogovora s ajatolahom nikakve, dok god se iranske ‘kamikaze‘ koriste za teror nad civilima u ukrajinskim tj. europskim gradovima.
U tom se smjeru mogu iščitati i nove sankcije Iranu koje je Europska unija nametnula Teheranu, piše New York Times. Sankcije će primarno biti usmjerene na tvrtku koja je proizvela dronove Shahed-136. Najnovije sankcije dodaju se drugim kaznenim mjerama koje je europski blok nametnuo Iranu iz razloga koji nisu povezani s ratom u Ukrajini. Recimo, zbog gušenja mirnih protuvladinih prosvjeda koji i dalje dominiraju naslovnicama svjetskih medija.
Ranije u srijedu Ursula von der Leyen nazvala je ruske ciljane napade na ukrajinske civile i infrastrukturu "ratnim zločinima": "Međunarodni poredak je jasan. To su ratni zločini", poručila je iz Strasbourga. "Ciljani napadi na civilnu infrastrukturu s jasnim ciljem da se muškarcima, ženama i djeciu uskrati voda, struja i grijanje s dolaskom zime - to je čin čistog terora."