Roditelji djece koja su stradala 3. svibnja, kao i mame i tate učenika koji su pod traumom, trebaju pustiti struku da riješi pitanja i probleme vezane za daljnji rad Osnovne škole “Vladislav Ribnikar”, u što ne bi trebalo da se miješati politika, ni političari. Nama će pomoći kolege, tim psihoterapeuta iz Norveške, koji su se 2011. godine bavili traumama njihovih građana nakon masakra koji je počinio Andresa Breivik, a u Srbiju stižu danas, potvrdila je u razgovoru za Nova.rs profesorica psihologije Tamara Džamonja Ignjatović, članica Radne grupe za podršku mentalnom zdravlju i sigurnosti mladih, koja je formirana nakon ubojstva devetero učenika i čuvara osnovne škole na Vračaru u Beogradu.
U posljednjih nekoliko dana, u javnosti su se naizmjenično oglašavali roditelji učenika OŠ “Vladislav Ribnikar”, po pitanju održavanja nastave i odlaska djece na nastavu u ovu školu. Nisu, nažalost, jednoglasni, već podijeljeni u suprotstavljene grupe, pa se s pravom postavlja pitanje što se događa sa psiholozima i terapeutima, koje je okupila srpska premijerka Ana Brnabić, a kojima je posao da pruže podršku i riješe probleme roditelja, djece i nastavnika?
Naime, jedna grupa roditelja smatra da učenici treba da završe s nastavom za ovu godinu 2. lipnja i da se isele u drugu zgradu, a da u postojećoj nikne memorijalni centar. Druga grupa roditelja se međutim ne slaže i zahtjeva da djeca do kraja školske godine normalno idu na nastavu, a da je preseljenje nepotrebno.
“Ovdje je problem u tome što je malo tko spreman razmišljati o potrebama druge strane. Jedni imaju potrebu da se djeca okupljaju, idu u školu, drugi ne mogu ni da zamisle da ta škola nastavi da radi i često tu bol koju ne mogu dovoljno da podijele s drugima, transformiraju u ljutnju. Zato se mora pitati struka, a da se politika i političari ne miješaju, ni slučajno! Pustite struku da radi i nemojte donositi odluke preko noći jer to može da dovede do kaosa. Roditelji će sudjelovati u svim rješenjima i dati konačni sud, a kako će ta škola raditi i u kom pravcu će sve ići, odlučit će eksperti, ali ništa neće biti učinjeno bez prethodnog mišljenja roditelja. Njihovi zahtjevi su suprotstavljeni, ali su potrebe da svako obilježi i izrazi svoju patnju – iste”, naglašava Džamonja.
U Beograd, ističe profesorica, danas stiže tim stručnjaka iz Norveške, koji su se bavili traumama građana nakon što je Breivik, ekstremist i "ideološki terorist", u jednom danu ubio 77 studenata u roku od 85 minuta.
“Kolege nam stižu u pomoć jer imaju slično iskustvo. U tom timu su psiholozi, psihoterapeuti, čak i arhitekti, koje su projektirali memorijalni centar nakon ubojstva u Norveškoj. Oni će sudjelovati u planiranju memorijalnog centra u ‘Ribnikaru’, a tim psihologa i terapeuta će, zajedno sa nama, pažljivo saslušati svakog roditelja i vidjeti što tko od njih želi, na koji način se bore s traumom, strahovima, bolom i kako to premostiti”.
Ovi eksperti su, dodaje ona, nakon Breivikovog masakra, napravili prvo Trauma centar, u kojem su se bavili pružanjem pomoći svim ljudima koji su direktno pogođeni ubojstvima, ali i onima koji su proživljavali traumu.
“Iz njihovih razgovora s ljudima je zapravo proizašao Trauma centar u Oslu, a potom i Memorijalni centar na otoku Utoja. Isto kao što su radili s ljudima u Norveškoj, postupit će i s ljudima u Beogradu. Sve će ih saslušati, to je prvo i najvažnije, a onda ćemo zajedno napraviti pažljiv plan kako da dođemo do zajedničkog rješenja, prije svega po pitanju škole, i kako da spriječimo dalje konflikte među roditeljima”, kaže profesorica Džamonja.
Pomoć tima stručnjaka iz Norveške kolegama u Srbiji, kao i građanima, bit će pružena potpuno besplatno.
“Kolege je pozvala Ambasada Norveške, a oni su se inače, odmah uključili i ponudili pomoć, čim se desio masakr. Također, imaju dugu suradnju s Institutom za mentalno zdravlje, a kolege iz Norveške dolaze ovdje da rade potpuno besplatno. Nadam se da će problemi biti riješeni tako da svi roditelji i nastavnici budu zadovoljni. Prijedlog je da se renovira škola i da se u dijelu zgrade, gdje su se desila ubojstva, više ne održava nastava, dok drugi dio zgrade može renovirati i koristiti za nastavu. Ipak, saslušat ćemo kolege Norvežane. Da čujemo kako su sličan problem riješili oni, koji su već prošli kroz ovakvu traumu”, zaključuje Džamonja za Novu.rs.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....