STIGLITZ ZA GLOBUS

NOBELOVAC OTKRIVA ZAŠTO BORBA S KRIZOM NEMA REZULTATA 'Euro je bio velika pogreška!'

 AP PHOTO

ZAGREB - Treba se odmaknuti od nje. Rezovi koje provode Angela Merkel i drugi europski političari su katastrofa. Temeljni problem u Europi je nedostatak potražnje. A upravo to su donijele mjere štednje, piše Globus u novom broju.

Joseph Stiglitz ekonomski je nobelovac za kojega se i novinari i studenti otimaju na sastanku nobelovaca u njemačkom Lindauu, pod pokroviteljstvom njemačke kancelarke Angele Merkel. Svi žele baš Stiglitza. Skroman je, kooperativan i beskrajno simpatičan. U 71. godini Stiglitz je čak među mlađim nobelovcima. Njegovo je sveučilište Columbia, a analize kažu da je on četvrti najutjecajniji ekonomist današnjice. Sve što kaže ili napiše, čita se s uvažavanjem.

Stiglitz je i uživo vedra duha, nasmijan, intelektualno živ i jasan. Jedan je od onih koji ne silaze s liste stotinu najutjecajnijih ljudi svijeta prema izboru prestižnih svjetskih medija, poput Timea.

Globalna nejednakost, to je tema kojom se Stiglitz bavi posljednjih nekoliko godina. O tome je 2012. objavio knjigu i lansirao temu nejednakosti i sve većih razlika između bogatih i siromašnih među svjetske top-teme. Nekada blizak međunarodnim financijskim i monetarnim institucijama, Stiglitz je danas čovjek koji analizira posljedice kapitalističkog sustava koji je promijenio globalni poredak.

U Njemačkoj smo sa Stiglitzom za Globus razgovarali i prije tri godine. Bilo je to još vrijeme duboke recesije i globalnog preispitivanja.

Sada je, kaže Stiglitz, doduše prošlo izgubljeno desetljeće za Europu, ali ekonomija se ponovno nastoji pokrenuti.

Političke odluke i način kako danas funkcionira svijet nešto je što Stiglitz emotivno posve ne razumije iako njegov ekonomski genij i za to nudi jasna objašnjenja.

Nama europskim novinarima koje je pozvao na druženje u Lindauu – a s područja europskog jugoistoka pozvan je jedino Globus – i s kojima je proveo više od sat vremena u razgovoru, Stiglitz kaže:

“Kad sam studirao, ja uopće nisam bio opterećen time hoću li dobiti posao ili neću. Nitko tada nije na taj način razmišljao. A danas je situacija posve drukčija”, objašnjava kad ga pitamo kako doživljava mlade ljude koji su ovamo došli slušati što nobelovci govore i izrazito su edukativno “nabrijani”. Jedna djevojka koju smo upoznali paralelno radi dva doktorata, iz ekonomije i psihologije. Svatko stariji od 35 godina pomislio bi da je potpuno luda. Ali ona je samo svjesna toga u kakvom svijetu živi.

Gospodine Stiglitz, što se promijenilo u posljednje tri godine otkad smo zadnji put razgovarali?

– Globalna financijska kriza promijenila je način razmišljanja ljudi. Na svim razinama, uključujući znanstvenike. Ipak, nije se sve to dovoljno promijenilo. Još se nije odustalo od nekih modela koji nisu bili uspješni. Prije nekoliko godina pitanje nejednakosti nije bilo toliko bitno, ali sada jest. Kad sam bio s vama prije tri godine, rekao sam da su i svijet i ekonomska znanost u krizi. Dogodile su se neke promjene, ali i dalje postoji kriza. Standardni modeli bili su loši. Nisu ni predvidjeli niti su riješili krizu. Zato je takva financijska kriza izazvala i krizu u znanosti. Od problema koje smo tada spominjali nejednakost je sada prepoznata kao veliki problem pa je čak i MMF priznao u kojoj mjeri ona utječe na makroekonomiju.

U kakvom je danas stanju Europa?

– Europa se nije posve oporavila. Sjedinjene Države se nisu potpuno oporavile. Rast nije onoliki koliki bi bio bez ove krize. Vodi se nova debata u svijetu o tome kako možemo objasniti loše stanje koje i dalje traje. Kako je moguće da standardne teorije ekonomskog oporavka nisu uspjele dati odgovor na pitanje zašto se ekonomije nisu oporavile niti su postale stabilne.

...

INTERVJU U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 01:42