Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, čini se, nije baš sklona plesu s vukovima - pogotovo kad se oni okome na njezino vlasništvo. A priča o predsjednici Europske komisije i ‘Velikom zločestom vuku‘ započela je jedne tople noći odmah početkom rujna u ‘zemlji konja‘ - ruralnoj njemačkoj pokrajini Donjoj Saskoj. Nešto poslije ponoći 1. rujna, sivi vuk ušuljao se u šumski zaselak Burgdorf-Beinhorn u potrazi za hranom. Predator je plijen pronašao na dobro čuvanom imanju na kraju jedne od dviju cesta u zaseoku.
Kobila Dolly, stara 30 godina, nije imala šanse. Njezino je truplo pronađeno idućeg jutra u visokoj travi, gdje je pasla. To bi vjerojatno bilo posljednji put kako je itko čuo za Dolly da nije činjenice da je mjesto njezine pogibije udaljeno tek 100 metara od ladanjske kuće Ursule von der Leyen, dok je Dolly bila njezin nagrađivani poni. "Cijela je obitelj užasno potresena viješću", rekla je von der Leyen u izjavi nakon smrti svoje ljubimice.
Lokalne vlasti kao na počinitelja sumnjale su na vuka poznatog pod oznakom GW950m. Mjesec dana kasnije, taj je predator stavljen na listu za odstrel. Iako su vukovi zaštićena vrsta u Europi, vlade dopuštaju njihovu eliminaciju u posebnim okolnostima.
Od ranije na putu pred ‘streljački vod‘
Uz pomoć DNA dokaza, istražitelji su u prosincu potvrdili da je GW950m, osumnjičeni počinitelj u više od desetak drugih ubojstava, vuk kojeg traže, a čini se da je čak i prije nego što je Dolly dočekala svoj kraj, GW950m već bio na putu pred ‘streljački vod‘, prenosi dobro obaviješteni Politico.
"Zahtjev za posebnom iznimkom od zakona o zaštićenim vrstama je podnesen i ocijenjen kao u skladu s relevantnim pravnim zahtjevima", izjavila je Christina Kreutz, glasnogovornica regije Hannover - regionalnih vlasti koje su donijele smrtnu kaznu za GW950m - njemačkom dnevniku Taz početkom prosinca, odbivši reći je li predsjednica EK umiješana u cijelu stvar.
Kada ju je Politico prošlog tjedna upitao je li Dollyna smrt utjecala na odluku o eliminaciji vuka GW950m, Kreutz je inzistirala da nije. "Napad na ponija gospođe von der Leyen nije bio razlog", napisala je u e-mailu, dodajući da je zahtjev za odstrel GW950m podnesen još ranije.
Prema službenoj potvrdi kojom se dozvoljava njegov odstrel (odnosno, kopiji potvrde koju je Politico pregledao nakon redigiranja radi usklađivanja s pravilima GDPR-a), prvi zahtjev za eliminaciju jedinke GW950m podnesen je 31. kolovoza, samo dan prije napada na Dolly. No, pitanje je, navodi Politico, tko je podnio taj zahtjev. Glasnogovornik Europske komisije inzistira da to nije bila von der Leyen. "Komisija i predsjednica ni na koji način nisu uključeni u odluku", rekao je.
‘Vuk u janjećoj koži‘
Kao vješta jahačica koja je odrasla u sedlu, von der Leyen nije imala - možda i razumljivo - previše razumijevanja za masakriranje jednog od njezinih omiljenih konja. Unatoč tome, malo tko bi očekivao da će se uvijek nasmijana von der Leyen i sama pokazati kao vuk u janjećoj koži. Umjesto božićne amnestije za zvjerku GW950m, bivša njemačka ministrica obrane i sada šefica EK izvukla je teško naoružanje, uzimajući na nišan ne samo Dollynog ubojicu, već i cijeli njegov čopor.
U tjednima nakon Dollyne smrti, von der Leyen je naredila službenicima EK da preispitaju pravila koja strogo štite vukove u Europi. Krajem studenog pozvala je na "dubinsku analizu" prijetnje vukova nakon izvješća o povećanim napadima na stoku, osobito u Alpama.
"Bilo je brojnih izvješća o napadima vukova na životinje i povećanom riziku za lokalno stanovništvo", napisala je von der Leyen u pismu demokršćanskim zastupnicima u Europskom parlamentu, u koje je Politico imao uvid, a prvi izvijestio njemački Taz. "Razumljivo, ova situacija postavlja pitanja u pogođenim regijama o tome je li trenutačni status zaštite vukova opravdan".
Europski farmeri godinama se žale na vukove, no pitanje je da li je ‘smrtna presuda‘ pravi odgovor na pritužbe. Vukovi sum bili potpuno nestali u rodnoj regiji Ursule von der Leyen, sve dok napori za očuvanje divljih životinja nisu doveli do njihove ponovne pojave prije otprilike 15 godina. Od tada je njihova prisutnost izvor stalne napetosti. S oko 1200 jedinki koje šetaju Njemačkom, godišnji gubici u stočnom fondu popeli su se na tisuće zaklanih životinja.
‘Obično upucaju krivog‘
No, čak i uz povećanu populaciju vukova, ovi grabežljivci rijetko love konje. "Vuk je vuk, ali ovaj vuk vjerojatno je naučio da je moguće napasti i pojesti konje", kaže Frank Faß, njemački stručnjak za vukove, referirajući se na jedinku GW950m te dodajući da je ovaj slučaj ipak iznimka od pravila.
Iako Faß kaže da prihvaća argumente za eliminiranje vuka koji stoji iza koljačkog pohoda, kao što je to u slučaju GW950m, loviti te životinje - vlasti, naime, za taj zadatak angažiraju lokalne lovce - lakše je reći nego učiniti. Faß smatra da su posebne ograde, iako skupe, bolje rješenje. "Ono što smo već vidjeli u Donjoj Saskoj jest to da vuk kojeg se upuca nikada nije onaj pravi", kaže.
A jedinka GW950m je živi dokaz te činjenice - naime, vlasti su tog vuka prvi put stavile na svoj popis za odstrel 2021 godine., ali su ga skinule s popisa nakon što je lovac upucao i ubio vučicu iz skupine koja je postala poznata kao "Burgdorfski čopor".
Za sada, GW950m je i dalje bjegunac. Trenutačna nagrada za njegovu glavu istječe 31. siječnja, nakon čega će ponovno moći slobodno lutati. Barem dok mu predsjednica Europske komisije ne stane na put.