Njemačka Ukrajini odbija poslati teško oružje. Ipak, pronašla je drugi način da joj pomogne

Po Ugovoru o konvencionalnim oružanim snagama u Europi, svi tenkovi i oklopna vozila i sva topnička oruđa kalibra 100 mm i više – smatraju se teškim naoružanjem. Borbeni zrakoplovi i jurišni helikopteri se također klasificiraju kao teško naoružanje, piše Deutsche Welle.

Njemačka slijedi primjer svojih saveznika

Mantra kancelara Olafa Scholza od izbijanja rata glasi da sve radi u bliskoj koordinaciji s partnerima iz NATO-a i EU-a. Na konferenciji za novinare prošlog utorka on je ukazao da zemlje poput Kanade, Britanije i SAD-a isporučuju isto oružje kao i Njemačka.

Ali SAD je u četvrtak objavio novi paket vojne pomoći Ukrajini od 740 milijuna eura, uključujući teško topništvo. Time američka vojna pomoć prelazi tri milijarde dolara od početka ruske invazije.

Nasuprot tome, prema podacima njemačkog ministarstva gospodarstva, Njemačka je od početka travnja za vojnu obranu Ukrajine dala oko 186 milijuna eura. To je uglavnom korišteno za kupovinu protuzračnih projektila, mitraljeza, streljiva i zaštitne opreme – ali ne i teškog naoružanja.

Dvostruka poruka Scholza

Profesor Carlo Masala, stručnjak za obranu i sigurnost na Sveučilištu Bundeswehra u Münchenu, rekao je da Scholz s jedne strane šalje poruku Rusiji. S druge strane, to je i signal njemačkom stanovništvu i stranci Olafa Scholza, socijaldemokratima, koji intenzivno raspravljaju o ovoj temi:

„Scholzu su potrebni svi oni koji ne žele isporuku teškog naoružanje jer misle da će to dovesti do eskalacije sukoba i učiniti Njemačku ruskom metom“, kaže Masala.

Zabrinutost je opravdana, ali je teško prihvatljiva kada se čuje da je nekoliko zapadnih zemalja isporučilo teško naoružanje, tvitala je ukrajinska zastupnica Lesia Vasilenko.

Češka je također navodno pristala isporučiti nekoliko desetaka sovjetskih tenkova T-72 i oklopna vozila BMP-1. Sjedinjene Američke Države su prošlog tjedna objavile da će uskoro poslati 11 helikoptera Mi-17 ruske proizvodnje, 200 oklopnih transportera M113 i 90 običnih haubica od 155 mm s 40.000 topničkih granata, što se sve smatra teškim naoružanjem. Francuska je u petak objavila da će staviti na raspolaganje haubicu Caesar (kalibar 155 mm). Nizozemska također hoće isporučiti samohodne haubice.

Bundeswehr doseže svoje granice

Njemačka je rekla da nije u stanju pružiti daljnju vojnu pomoć Ukrajini jer tada neće moći ispuniti svoje obveze. „Da bismo osigurali operativnu sposobnost naše vojske, potrebni su nam sustavi naoružanja", rekao je Markus Laubenthal, zamjenik načelnika glavnog stožera Bundeswehra. Na primjer, oklopno vozilo Marder je potrebno za nacionalne i NATO-zadaće.

Marder je borbeni sustav koji uključuje vođene projektile, malokalibarsko oružje i streljivo i zahtijeva opsežnu obuku. Iako bi se vrijeme obuke moglo skratiti, „još uvijek se radi o tjednima, a treba i pripremiti opremu", rekao je Laubenthal.

On je time reagirao na izjave ukrajinskog veleposlanika u Njemačkoj Andrija Melnika, jednog od najžešćih kritičara držanja njemačke Vlade.

„Neshvatljiva je tvrdnja da Bundeswehr nije u stanju nešto isporučiti Ukrajini“, rekao je nedavno Melnik. Njemačka ima oko 400 Mardera. Od toga se 100 koristi za obuku i odmah bi se moglo predati Ukrajini, dodao je on.

Stručnjak za obranu Masala vjeruje da Vlada tu izjavu koristi kao izgovor. „Ako obrana teritorija NATO-a ovisi o, recimo, dvadeset njemačkih oklopnih vozila, onda ne bismo trebali ni pokušavati braniti se, jer bi to bila katastrofa", rekao je on.

Tvrtka Rheinmetal koja proizvodi Marder je pak službeno uputila zahtjev njemačkoj Vladi da izveze sto ovih polovnih oklopnih vozila u Ukrajinu. Sada će službeni Berlin biti prinuđen reći „da" ili „ne", piše Deutsche Welle.

Mogu li Ukrajinci opsluživati njemačko oružje?

Njemačka Vlada tvrdi da ukrajinski vojnici mogu koristiti samo oružje koje im je poznato. To uključuje i logistiku – popravke s odgovarajućim rezervnim dijelovima.

Masala smatra da je to opravdana zabrinutost. „Što se događa ako ima tehničkih problema s Marderom?“ Ipak, on smatra: „Čak i ako se može koristiti samo tri tjedna, i to je bolje nego ništa. Ako se pokvari, to je peh. U međuvremenu možemo raditi na logističkom lancu za isporuku rezervnih dijelova. Tako da mi se čini da je tu u pitanju izgovor, jer je politička odluka da se teška oklopna vozila ne šalju u Ukrajinu."

Bivši general NATO-a Hans-Lothar Domröse čak odbacuje tvrdnju da je za ovladavanje Marderom potrebna opsežna obuka. „Riječ je o iskusnim ukrajinskim zapovjednicima koji su na terenu od 2014. Ne treba ih učiti kako da ih koriste. Oni koji su koristili sovjetski model BMP-1 mogu se upoznati s Marderom za manje od tjedan dana", rekao je on za WDR.

Odgovor Berlina: više novca

Scholz je rekao da Ukrajini stavlja na raspolaganje više od milijardu eura za kupovinu vojne opreme od Njemačke. On je kao primjer naveo protutenkovsko oružje, protuzračnu opremu i streljivo, ali nije spomenuo tenkove i zrakoplove koje zahtijeva Ukrajina.

List Bild je ranije objavio da su njemačke kompanije za naoružanje prvobitno ponudile da isporuče teško naoružanje kao što su Marder, oklopna vozila Boxer, tenkovi Leopard 2 i samohodne haubice. Međutim, prema ovom tabloidu, to je najprije bilo uklonjeno s popisa.

„Izgleda da su u ovom trenutku tenkovi crvena linija za njemačku vladu. A možemo li se držati te crvene linije ovisi u velikoj mjeri od toga kako će se rat razvijati u idućim tjednima ili mjesecima", kaže Masala.

Čini se da kritika njemačke taktike odugovlačenja ima efekta. Ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je na konferenciji za novinare u Estoniji u četvrtak: „Za nas nema tabua kada su u pitanju oklopna vozila i drugo naoružanje koje je potrebno Ukrajini", aludirajući na moguću isporuku Mardera.

Izgleda da je izlaz za Njemačku plan – da se zemljama koje isporučuju oružje Ukrajini osigura nova ratna oprema ili da novac.

Ministrica obrane Christine Lambrecht potvrdila je u četvrtak planiranu razmjenu s NATO-om i EU-om. „Govorimo o tenkovima, oklopnim vozilima.“ Vlada je u razgovorima, to se sada odvija vrlo brzo", rekla je Lambrecht.

Razmjena sa Slovenijom?

Jedna opcija na kojoj vlada radi je razmjena sa Slovenijom, članicom NATO-a: Slovenija bi u Ukrajinu poslala neke od svojih sovjetskih tenkova T-72, a Njemačka bi joj onda dala svoje Mardere.

S Nizozemskom se navodno pregovara o drugom rješenju. „Nizozemska će poslati oklopne samohodne haubice, najsuvremenije njemačko oružje, a mi ćemo Ukrajincima osigurati streljivo i obuku, vjerojatno na njemačkom tlu“, rekao je Masala.

Ovaj pristup bi mogao ublažiti pritisak na Njemačku. Međutim, kako je istaknuo Masala, to neće dugo trajati. „Našim istočnoeuropskim partnerima ponestaje starog sovjetskog oružja. A sovjetski tenkovi koje su poslale Poljska, Slovačka ili Slovenija bit će uništeni u ovom ratu", rekao je on.

„Ukrajina će također ostati bez tog naoružanja. U jednom trenutku ponovo će se postaviti pitanje treba li obučavati Ukrajince i opskrbljivati ih modernim zapadnim sustavima naoružanja", dodao je Masala.