Ugledna američka novinska agencija Associated Press (AP) navodno je surađivala s Hitlerovim nacističkim režimom, piše britanski Guardian , pozivajući se na tvrdnje jedne njemačke povjesničarke.
AP je američkim medijima distribuirao sadržaj koji je proizvodila i odabirala propagandna mašinerija Hitlerove Njemačke, navodi povjesničarka Harriet Scharnberg, koja svoje nalaze temelji na proučavanju arhivske građe, uključujući i one AP-ove.
Nacisti su na vlast došli 1933. godine, a jedan od njihovih prvih ciljeva bio je preuzeti kontrolu nad domaćim medijima, a sa stranima postići dogovor koji im odgovara ili ih naprosto protjerati iz Njemačke. Guardian je tako izletio iz nacističke države već 1934., a 1935. slijedili su ih tada veliki Keystone i Wide World Photos čiji je krimen u očima nacista bio taj što su zapošljavali židovske novinare.
AP se u Njemačkoj uspio zadržati do 1941. godine, sve do trenutka kad se Amerika uključila u Drugi svjetski rat. Do toga su vremena, tvrdi spomenuta povjesničarka, radili na temelju zakona 'Schriftleitergesetz' po kojem nisu smjeli objaviti nikakve materijale "koji bi umanjili snagu Trećeg Reicha u domovini ili inozemstvu".
Taj zakon je od medija, pa tako i AP-a, tražio da angažiraju reportere koji su radili za režim, od kojih je jedan, fotoreporter Franz Roth, navodno bio član SS-a te osobno radio za Hitlera.
U AP-u su odlučno demantirali povjesničarku, tvrdeći da nikada nisu namjerno kolaborirali s nacistima, ali su pokrenuli provjeru njezinih tvrdnji te su stoga privremeno uklonili iz svojih internetskih fotoarhiva uratke koji se povezuju sa spomenutim Rothom, za kojega u agenciji kažu da nisu svjesni ni tko je on, a kamoli je li uistinu bio član SS-a, s obzirom da je sva dokumentacija iz njihova berlinskog dopisništva, uključujući i onu o njihovim zaposlenicima i suradnicima, uništena. Agencija pritom ističe da je, kao i svi drugi mediji, bila pod strašnim pritiskom tadašnjeg režima, a navodi i notornu činjenicu da je šef njezina berlinskog dopisništva Louis P. Lochner 1939. godine osvojio Pulitzerovu nagradu za izvještavanje iz Trećeg Reicha. Navode i da je Lochner osobno bio uhićen te da je prije toga spasio nekoliko kolega židova, kojima je nakon enormnih pritisaka režima koji je tražio njihovo otpuštanje uspio pronaći druga radna mjesta unutar agencije, ali izvan Njemačke.
O tezi povjesničarke da su ustupili svoje fotoarhive nacistima, koji su onda neke AP-ove fotografije koristili u antisemitskim propagandnim pamfletima, u agenciji kažu da je zapravo bila riječ o njemačkoj fotoagenciji, koja je funkcionirala kao AP-ova podružnica, a koja je uistinu 1935. godine potpala pod ranije spomenuti zakon 'Schriftleitergesetz'. U AP-u ističu da su sav fotomaterijal koji su zaprimili od te agencije svojim klijentima distribuirali uz jasnu napomenu o izvoru i uvjetima u kojima je materijal nastao pa tako i u slučaju službenih fotografija propagandnog aparata režima. Napominju i da su nakon stupanja Amerike u rat novinari AP-a napustili berlinsko dopisništvo koje je tada potpalo pod apsolutnu kontrolu režima koji je zatim mogao koristiti pronađeni materijal u svojim propagandnim uratcima.
Ovi se komentari odnose i na najteže optužbe povjesničarke, koja tvrdi da je AP pomagao nacistima u prikrivanju pogroma u Ukrajini, kada je agencija objavila samo fotografije ratovanja, a ne i istrebljivanja ljudi.
Inače, valja napomenuti da AP nije jedini strani medij koji je bio prisutan u Trećem Reichu do kraja 1941. Dopisništvo je ondje do stupanja Amerike u rat imao i New York Times.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....