Njemačka ‘semafor koalicija‘ odlučila je u izbornoj godini redizajnirati mirovinski sustav čija je stabilnost nagrižena odlaskom sve većeg broja Nijemaca iz generacija babyboomera u mirovinu. Predugo oslanjanje Nijemaca na prvi stup međugeneracijske solidarnosti, u kojem zaposleni u osnovi financiraju penzionere, dovelo ih je u situaciju da je ne mogu održavati omjer visine plaće u odnosu na visinu mirovine, pa sada kreću u zakašnjelu modernizaciju sustava koja sa sobom donosi ekstremne rizike.
Jedna od ideji reforme, koju su predstavili ministar financija Christian Lindner i ministar rada Hubertus Heil, jest osnivanje fonda koji će investirati najmanje 200 milijardi eura u dionice do 2035. godine. S obzirom da su cijene europskih i američkih dionica na visokim razinama dojam je da su u ‘semafor koaliciji‘ kod donošenja odluka o mirovinskoj reformi pristupili politikantski odnosno previše optimistično – računaju da će ulaganje u dionice donijeti značajne povrate, iako su rizici pada pri visokim valuacijama realniji.
Njemačke vlasti boje se agresivnije povećati stope doprinosa, kao i dodatno povećati dob za odlazak u mirovinu, što su sigurnija i jednostavnija rješenja. Ekonomija im je zaglibila u recesiji, sve češće se pojavljuje teza da su izgubili model rasta, a sada postaje očigledno i da im mirovinski sustav puca po šavovima.
U osnovi se političari ‘semafor koalicije‘ nadaju da će zahvaljujući sistemskom ulaganju u dionice sačuvati mirovinski sustav od kolapsa uz povećanje mirovinskog doprinosa za zaposlenike i poslodavce za 1,1 posto na 22,3 posto do 2035., čime bi udio penzija u ukupnom trošku rada zadržali na 44,6 posto. Kao i svugdje, sustav koji se predugo oslanjao na međugeneracijsku solidarnost postaje rizičan kad broj umirovljenika raste u odnosu na broj zaposlenih, pogotovo u vrijeme ekonomske kontrakcije. Kancelar Olaf Scholz plasira, naravno, priču da sve rade kako bi osigurali pristojne penzije budućim generacijama, ali u osnovi mogu ugroziti mirovinsku sigurnost onih koji će ići u mirovine za dva ili tri desetljeća.
„Odlazak u mirovinu generacije baby boomera doveo je do neravnoteže u mirovinskim doprinosima. To se može riješiti kasnijim odlaskom u mirovinu, manjim povećanjem mirovine ili većim doprinosima. SPD, stranka koju većinom podržavaju stariji ljudi, ne iznenađuje da podupire veće doprinose. SPD gleda svoje. Kada govorimo o tome kako starenje društva utječe na buduću inflaciju, to je jedan od kanala kroz koji se ona događa. Pod sadašnjim sustavom, generacijska neravnoteža bi se automatski apsorbirala nižim povećanjem mirovina, zbog čega je SPD bio toliko zainteresiran za ovu reformu. Kao zaslađivač za FDP, u novi će sustav biti uveden element ulaganja. Nada da će to dodatno spriječiti povećanja doprinosa iznad onoga što je sada dogovoreno. Počevši od povijesno visokih cijena imovine i pada domaće produktivnosti, sumnjamo da će njemački mirovinski fondovi koji ulažu na domaćem tržištu ostvariti visoke povrate“, upozorava Eurointelligence.
Ono što je već sada ogromni njemački problem, koji nije prepoznat u široj europskoj javnosti, jest činjenica da je prosječna ukupna stopa poreza i doprinosa koji plaća njemački građanin-samac već sada na razini 48,1 posto primanja, dok je na razini ostalih članica OECD-a na 34,6 posto.
„Nije iznenađujuće da mladima nije atraktivan ulazak na tržište rada, kada za nešto manje neto primanja mogu povući socijalnu pomoć. Mladi se racionalno ponašaju kada mirovinske doprinose smatraju porezom jer je to postao redistributivni sustav. Dakle, ovo je politika koja se temelji na ideji da su djeca glupa. A svi znamo kako ta priča završava“, upozorava Eurointelligence.
Lindner pak javno poručuje da to što rade moraju napraviti jer se to moralo napraviti još prije 20 godina, tvrdi da to čine zbog budućnosti njemačke djece.
Ozbiljniji mainstream mediji poručuju pak da Nijemcima niti kalkulacije mirovinske sigurnosti čak niti na relativno kratki rok, do 2035., nisu dobre. Bloomberg tako citira sugovornika koji upozorava na kalkulacije superuglednog IW instituta da bi novi fond za ulaganje u dionice treba biti barem četiri oputa veći od zamišljenog da bi izbjegli rast dodatnih troškova/doprinosa.
Bilo kako bilo, ‘semafor koalicija‘ očekuje da će od 2035. fond koji će ulagati u dionice uza isplate mirovina godišnje vraćati po 10 milijardi eura. Čini se optimistično ali nedovoljno. Pri tome političari u svakom slučaju žele izbjeći ono najlakše – rezanje relativno visokih penzija. Čak i Lindner priznaje da ovo nije dugoročno rješenje.
„Kancelar Olaf Scholz, čiji je trostranački vladajući savez doživio pad rejtinga posljednjih mjeseci, pozdravio je planove, rekavši da je ‘pitanje pristojnosti i poštovanja‘ spriječiti pad mirovina ispod određene razine. ‘Usput, poštovanje, ne samo za sadašnje umirovljenike‘, rekao je Scholz u videoporuci objavljenoj u utorak. ‘Ali i prema onima pred kojima je još veći dio radnog vijeka‘“, prepričava Bloomberg poruke njemačkog kancelara, koje i njemu samome vjerojatno zvuče neuvjerljivim.