Čelnici 27 zemalja Europske unije postigli su načelni dogovor o mjerama za smanjenje cijena energenata, čime se otvara i mogućnost ograničenja cijene plina. Upravo je to bila jedna od ključnih prepreka za kompromis na sastanku koji je trajao do 2 sata ujutro. Međutim, kompromis je bio u klasičnom stilu EU, što znači da će se detalji dogovora tumačiti danima, a dužnost za normalizaciju konkretnih odluka ostavljena je Europskoj komisiji i ministrima energetike koji će se sastati sljedeći utorak.
I premijer Andrej Plenković smatra izuzetno važnim dogovor koji je postignut nakon nekoliko tjedana konzultacija.
- Osigurali smo mehanizme koji će se konkretizirati na sastanku ministara energetike, a predložiti Komisija. Tri su cilja: smanjenje cijene plina, sigurna opskrba plinom i ograničenje potražnje - rekao je Plenković nakon sastanka. Prema njegovim riječima, smanjenje cijene plina neće se postići limitiranjem cijene na neki fiksni broj, nego mehanizmom koji neće dopustiti da spekulacijama cijene na burzama lete u nebo. Plenković je rekao da se efekt dogovora lidera EU već osjetio na tržištu, gdje je cijena plina pala nakon objave ove odluke.
Međusobno pomaganje
Plenković je govorio i o bilateralnim sporazumima o solidarnosti koje će sklapati međusobno susjedne države članice EU kako bi si u slučaju hitne potrebe uslijed nagle nestašice plina države mogle međusobno pomagati. Jedan takav sporazum je već spreman sa Slovenijom. Plenković je rekao da Hrvatska sada postaje značajan regionalni hub za plin i da će to biti još više povećanjem kapaciteta na LNG terminalu na Krku. Istaknuo je da će se sa sadašnjih 2,9 milijardi kubika kapaciteti povećati na 6,1 milijardu kubika, a ukupne potrebe Hrvatske su 2,8 kubika godišnje.
Nizozemska i Njemačka
Njemačka i Nizozemska bile su najveći protivnici ograničenja cijene plina, ali su na ovom summitu ipak popustile i omogućile kakav-takav napredak u pregovorima koji idu u tom smjeru. Prema dogovoru, uvest će se privremena kontrola cijena plina dok se ne uspostavi novi sustav formiranja cijene.
"Trebalo bi mobilizirati sve relevantne alate na nacionalnoj razini i razini EU da bi se povećala otpornost naših gospodarstava, uz istodobno očuvanje globalne konkurentnosti Europe i održavanje jednakih uvjeta i integriteta jedinstvenog tržišta. Europsko vijeće predano je bliskoj koordinaciji odgovora politike. Naglašava važnost bliske koordinacije i zajedničkih rješenja na europskoj razini, ako je to primjereno, i predano je postizanju naših ciljeva politika na ujedinjen način. Vijeće će nastaviti pomno pratiti gospodarska kretanja i predano je daljnjem jačanju naše koordinacije kako bi se dao odlučan i agilan odgovor politike", piše između ostalog u zaključcima koje su dogovorili čelnici 27 zemalja članica EU.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na konferenciji za novinare rekla je da je ovaj dogovor dobra osnova koja daje strateške smjernice. Prema dogovoru, nastavit će se napori za ograničenje cijene plina koji se koristi za proizvodnju električne energije, ali uz određene uvjete. Ta je mjera već dobila nadimak "Iberijski mehanizam" jer su mjere koje su poduzele Španjolska i Portugal doista dovele do smanjene cijene električne energije.
Važna odluka, koja bi trebala dovesti do povoljnije cijene plina za zemlje EU, jest ona o zajedničkoj nabavi plina. Ali, na inzistiranje Mađarske to neće biti obvezno, već na dobrovoljnoj osnovi. Dakle, oni kupci iz različitih zemalja koje će biti spremne udružiti i kao kartel kupovati plin, računajući da će tako postići nižu cijenu. Tome se mogu pridružiti i zemlje Zapadnog Balkana.
Belgijski premijer Alexander De Croo bio je zadovoljan i ovim polovičnim uspjehom, iako je i on snažno zagovarao ograničenje cijene plina. On smatra da je ovaj sastanak ipak pokazao veliku razinu povjerenja među liderima različitih država članica, što je jako bitno. No, kako je rekao, prave učinke svih odluka vidjet ćemo tek kada počnemo dobivati manje račune za plin i struju.
Novi plinovod
Ovo je zadnji summit za Marija Draghija kao talijanskog premijera. On je ponovio da je potrebno pronaći rješenje na razini EU, kao i da je nužan novi paket pomoći. No Nizozemska i Njemačka smatraju da u postojećim paketima EU ima dovoljno novca koji se može koristiti i za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata. Ipak, njemački kancelar Olaf Scholz nije isključio mogućnost novog paketa pomoći.
Na marginama ovog summita održalo se i nekoliko bilateralnih sastanaka. Među njima se izdvaja i sastanak francuskog predsjednika Macrona i njemačkog kancelara Scholza, koji su se dogovorili sastati još jednom sljedeći tjedan u Parizu. Oboje su pokušali u Bruxellesu relativizirati medijske napise da je došlo do udaljavanja u stavovima Pariza i Berlina upravo zbog velikih razlika u pristupu energetskoj krizi.
Iako nije bila izravna tema summita, velik događaj bio je i dogovor čelnika Španjolske, Portugala i Francuske o gradnji novog cjevovoda. Trebao bi biti napravljen za manje od godinu dana i biti ključan za diversifikaciju opskrbe jer bi plin dolazio iz Sjeverne Afrike.