Oklopna vojna oprema zapadne proizvodnje baš i ne uspijeva u Ukrajini jer nije dizajnirana za sukobe ovakvog intenziteta, tvrdi vojni analitičar Taras Čmut. Ovaj ukrajinski analitičar, koji je inače na čelu Zaklade Come Back Alive (Vrati se živ), a koja je prikupila novac za kupnju i opskrbu Ukrajine oružjem i opremom, rekao je za The Wall Street Journal da "mnogo zapadnog oklopa tamo ne funkcionira jer nije dizajnirano za sveobuhvatni rat, nego za sukobe niskog ili srednjeg intenziteta".
"Ako ga bacite u masovnu ofenzivu, jednostavno neće moći ispuniti zadaću", rekao je on.
Čmut navodi da bi zapadni saveznici Ukrajine umjesto toga trebali usmjeriti pozornost na isporuku jednostavnijih i jeftinijih sustava, ali u većim količinama, nešto što je Ukrajina također više puta tražila.
‘Masa je važna‘
Unatoč Čmutovim komentarima, činjenica je da su neki napredni zapadni sustavi koje je Ukrajina dobila od zapadnih zemalja zamišljeni upravo s ciljem borbi najvećeg intenziteta - NATO-ovog sukoba sa sovjetskim snagama. Američka borbena vozila pješaštva Bradley i glavni borbeni tenkovi Abrams izrađeni su specijalno za suprotstavljanje sovjetskim kopnenim snagama.
No, kao i drugi oklopni sustavi, oni su osjetljivi na topništvo i mine, a oboje se pokazalo kao zastrašujući izazov dok Ukrajina izvršava pritisak na ruske obrambene linije.
Manje od 5 posto tenkova uništenih od početka rata uništili su drugi tenkovi, prenosi WSJ ukrajinske dužnosnike, a ostatak otpada na mine, topništvo, protutenkovske projektile i dronove. To znači da relativna sofisticiranost tenka više nije toliko važna.
Njemački general-bojnik Christian Freuding rekao je za WSJ, kako prenosi Business Insider, da zapadni vojni stratezi još nisu prihvatili da kvantiteta nadmašuje kvalitetu. "Trebaju vam brojke, trebaju vam brojke snaga. Na Zapadu smo smanjili našu vojsku, smanjili smo naše zalihe. No, kvantiteta je bitna, masa je važna", ističe on.
Unatoč tome, Ukrajina nastavlja tražiti sofisticirane tenkove i vojnu opremu od svojih zapadnih saveznika. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opetovano je kritizirao zapadne saveznike zbog kašnjenja u isporukama oružja, rekavši ranije ovog mjeseca da sporije isporuke oružja štete izgledima Ukrajine za uspjeh u njezinoj protuofenzivi.
Lokalna proizvodnja streljiva
U izvješću iz srpnja, koje je sastavio Kielski institut za svjetsku ekonomiju, stoji da su saveznici Ukrajine isporučili tek oko polovice teškog naoružanja koje je bilo obećano. "Jaz između obećane i isporučene vojne pomoći je velik", kaže Christoph Trebesch, voditelj Istraživačkog centra za međunarodne financije i makroekonomiju na Institutu Kiel.
U međuvremenu, novi ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov rekao je za The Economist prošlog tjedna da njegova zemlja daje prioritet domaćoj proizvodnji streljiva. "Sve što se može proizvesti lokalno, mora biti proizvedeno lokalno", rekao je on.
Sergej Sumlenny, osnivač njemačkog think tanka European Resilience Initiative Center, ranije je za Business Insider rekao da Ukrajina pojačava svoju domaću proizvodnju djelomično zbog zabrinutosti da zapadne isporuke neće moći zadovoljiti njezine vojne potrebe.
Podsjetimo, ranije ovog tjedna prvi američki tenkovi Abrams stigli su u Ukrajinu, nakon višemjesečnih molbi Kijeva za veću vojnu pomoć. Radi se o jednoj od najvećih želja Kijeva u borbi protiv ruskih okupatora.