Jakutsk u ruskom Sibiru poznat je kao najhladniji grad u svijetu, piše CNN. Na mjestu gdje čak i samo s otkrivenim nosom tijekom zimskih mjeseci možete zadobiti bolne ozebline, ljudi su navikli poduzimati posebne mjere kako bi se zaštitili od izuzetno niskih temperatura, uključujući i trošenje dodatnog vremena svakoga jutra kako bi na sebe navukli više slojeva odjeće.
Ali sad je grad prekriven izmaglicom zbog dima od silnih požara koji bjesne obližnjim šumama koje su se tijekom proteklih vrućih tjedana posve posušile. Požari su tako veliki, a vjetrovi jaki, da dim putuje sve do Aljaske.
U SAD-u je šumski požar Bootleg u Oregonu (nazvan tako po obližnjem izvoru Bootleg) prerastao u monstruozni kompleks s vlastitim vremenskim prilikama, koji šalje gusti dim skoro 5000 kilometara s jednog kraja kontinenta na drugi. New York City se u srijedu probudio uz izlazak sunca intenzivne crvene boje, miris šumskih požara i gustu smećkastu maglu.
Vatrogasci u obje zemlje, kao i oni iz Britanske Kolumbije u Kanadi, vode gotovo nemoguću bitku da vodenim bombama i crijevima zaustave vatreni pakao i kopajući vatrogasne rovove spriječe njegovo širenje.
Dim u Jakutiji u Sibiru bio je u utorak toliko gust da izvidnički pilot Svjatoslav Kolesov nije mogao raditi svoj posao. Nikako nije mogao uzletjeti svojim zrakoplovom uz tako lošu vidljivost.
Kolesov je viši pilot promatračke postaje u zračnoj plovidbi u dalekoj istočnoj ruskoj regiji Jakutija. Ovaj je dio Sibira sklon požarima, a veliki dijelovi regije prekriveni su šumama. No Kolesov je za CNN rekao da su požari ove godine drugačiji.
"Novi požari pojavili su se na sjeveru Jakutije, na mjestima gdje prošle godine nije bilo požara i gdje prije uopće nije gorjelo", rekao je.
Kolesov iz prve ruke vidi ono na što znanstvenici upozoravaju godinama. Šumski požari postaju sve veći i intenzivniji, a događaju se i na mjestima na kojima to nije uobičajeno.
"Sezona požara sve je duža, požari su sve veći, gori intenzivnije nego ikad prije", rekao je Thomas Smith, docent za geografiju okoliša na London School of Economics.
Mnogi faktori, poput lošeg upravljanja zemljištem, igraju ulogu u ovim požarima, ali klimatske promjene čine ih češćima i intenzivnijima. Većina Europe, zapadnog dijela SAD-a, jugozapadne Kanade i nekih regija Južne Amerike iskusili su u lipnju uvjete sušnije od prosjeka, prema navodima Službe za klimatske promjene Copernicus.
Požari u Jakutiji od početka godine opustošili su više od 6,5 milijuna hektara, prema podacima objavljenima u tamošnjoj Službi za zaštitu šuma iz zraka. To je gotovo pet milijuna nogometnih igrališta.
U Oregonu je dosad u osam požara izgorjelo gotovo 475.000 hektara, u sezoni požara kakva dosad još nije viđena. Požar Bootleg toliko je velik i stvara toliko energije i ekstremne vrućine da ima vlastite oblake i grmljavinske oluje.
Kanadska pokrajina Britanska Kolumbija proglasila je u srijedu izvanredno stanje zbog tamošnjih šumskih požara. U toj je provinciji zabilježeno gotovo 300 aktivnih požara.
Požari su dio začaranog klimatskog ciklusa. Klimatske promjene ne samo da potpiruju požare, već njihovo izgaranje oslobađa još više ugljika u atmosferu, što pogoršava krizu.
Neki znanstvenici kažu da su ovogodišnji požari posebno loši.
"Već sredinom srpnja ukupne procijenjene emisije veće su od većine ukupnih iznosa iz prethodnih godina za ljetna razdoblja, pa to pokazuje da je ovo vrlo težak problem", rekao je Mark Parrington, viši znanstvenik iz Službe za praćenje atmosfere Copernicus.
Rekao je da Jakutija neprestano ima požare visokog intenziteta od kraja lipnja.
"Bilo je već požara jednakog intenziteta, ali nisu trajali tri tjedna. Mislim da je najduži prijašnji požar trajao 10 dana ili nešto slično", rekao je i dodao kako sezona požara obično traje do sredine kolovoza, pa je vjerojatno da bi se požari mogli nastaviti.
Češće i intenzivnije
Smith je rekao da, iako su dijelovi Sibira i Kanade uvijek imali požara, zabrinjava to što su požari sad sve češći.
"Jednom davno imali ste požar na jednom mjestu svakih 100 do 150 godina, što znači da se šuma u potpunosti obnavlja i na kraju imate zrelu šumu, a onda dođe požar i zatim sve ispočetka", rekao je.
"Ono što vidimo u nekim dijelovima istočnog Sibira je da se požari događaju svakih 10 do 30 godina na nekim mjestima, a to znači da šuma neće moći sazrijeti i prostor će na kraju biti prekriven grmljem ili močvarnom livadom".
Vrućine i suše također čine nova područja osjetljivima na požare.
"Na sibirskom Arktiku zabrinuti smo zbog ekosustava tundre, koji je obično previše mokar ili smrznut da bi izgorio. U posljednje dvije godine vidjeli smo puno požara u ovom ekosustavu, što sugerira da se tamo stvari mijenjaju", rekao je Smith.
To također ima ozbiljan, dugoročan učinak na klimu. Pepeo od požara također bi mogao ubrzati globalno zagrijavanje potamnjivanjem površina koje bi obično bile svjetlije boje i reflektirale više sunčeva zračenja.
Područja pogođena ovim požarima uključuju i tresetišta, koja su neka od najučinkovitijih spremnika ugljika na planetu, rekao je Parrington.
"Ako izgaraju, onda se ugljik oslobađa", rekao je Parrington.
"Tako se uklanja sustav za skladištenje ugljika koji postoji već tisućama godina, pa je potencijalni utjecaj toga iznimno velik".