Kad su lokalne vlasti odlučile izgraditi toranj za promatranje na brežuljku u Wolinu, na otočiću u Baltičkom moru, pozvali su poljskog arheologa kako bi pregledao ondje iskopane artefakte, piše New York Times.
Danas javni park Hangmen’s Hill, nekoć je bio mjesto za pogubljenja i groblje, a neki vjeruju i mjesto za prinošenje ljudskih žrtava.
No ono što je arheolog Wojciech Filipowiak ondje pronašao, izazvalo je pravo uzbuđenje: pougljenjeno drvo odavalo je postojanje vikinškog uporišta iz 10. stoljeća.
Već se dugo zna da su nordijski ratnici prije više od tisuću godina imali predstraže na danas poljskoj obali Baltičkog mora, a otamo su porobljavali slavensko stanovništvo i trgovali solju, jantarom i drugim robama.
U tekstu iz 12. stoljeća spominje se najveće vikinško naselje i vojno uporište Jomsborg, povezano s mitskim plaćeničkim odredom Jomsvikinzima, no njegova lokacije nikad nije točno utvrđena.
Neki čak i ne vjeruju da je Jomsborg bio stvarno mjesto, već legenda. No nalazi na Hangmen’s Hillu to bi mogli promijeniti.
‘Ovo bi moglo riješiti 500 godina staru misteriju o tome gdje se nalazio Jomsborg‘, kaže uzbuđeno dr. Filipowiak.
Doba Vikinga izaziva mnogo interesa javnosti, a zanimanje je posebno potaknuto serijama poput ‘Igre proijestolja‘.
‘Vikinzi su seksi i ljudima su jako zanimljivi‘, kaže gradonačelnica Wolina Ewa Grzybowska i dodaje kako je potrebno uložiti mnogo novca kako bi njezin grad postao središnje mjesto proučavanja vikinške kulture.
Wolin je do 1945. bio dio Njemačke i istraživali su ga nacistički arheolozi želeći dokazati superiornost nordijske rase u odnosu na slavensku. Nakon 2. svjetskog rata, poljski su arheolozi pretraživali područje želeći naglasiti da nekoć njemački teritorij sada pripada Poljskoj.
Škole u Wolinu organizirale su prikaze vikinške invazije na poljsku obalu Baltika, a ‘djeca su uglavnom željela biti Slaveni koji brane otok‘, kazala je Karolina Kokora, ravnateljica povijesnog muzeja u Wolinu. To se promijenilo tijekom razdoblja SSSR-a kad su svi, iznenada, željeli biti Vikinzi, prisjeća se Kokora.
I mnogi povjesničari-amateri fascinirani su Vikinzima, a jedan od njih, Marek Kryda, kaže kako su poljski arheolozi uglavnom slijepi na uologu koju su Vikinzi imali u osnivanju prve države Poljske.
Kryda je prošle godina izazvao pravu buru tvrdeći da se ondje nalazi i grob Haralda Modrozubog, legendarnog danskog kralja Vikinga koji je nekoć vladao ovim prostorima.
Na kraju je zaključeno da je Harald možda doista i umro u Wolinu, no pokopan je negdje na prostoru Danske.
Ipak, mjesto gdje je pokopan legendarni Viking - čijim je imenom kasnije nazvana Bluetooth tehnologija - i dalje je predmet rasprava.
Gradonačelnica Grzybowska kaže kako nije dovoljno stručna da o tome sudi, no kaže kako bi bilo sjajno kad bi se pokazalo da je Modrozubi doista pokopan u Wolinu.
U okolici Wolina nalaze se slavensko i vikinško selo s drvenim kućicama i runskim zapisima u kamenu koji slave Haralda Modrozubog, no to su moderne krivotvorine u turističke svrhe.
Ravnateljica muzeja, Kokora, mitski Jomsborg opisuje kao ‘srednjovjekovni New York na Baltiku‘, s tisućama kuća, utvrdom i dugim dokom uz kojeg su mogli pristajati ogromni vikinški brodovi.
Nedavna iskapanja koja je proveo dr. Filipowiak otkrila su ono za što se vjeruje da su ostaci bedema iz 10. stoljeća, a poljski je arheolog kazao kako je ‘80 posto siguran‘ da se doista radi o Jomsborgu.
‘Nagađanja o točnoj lokaciji Jomsborga traju jako dugo, a ja se nadam da ću moći ponuditi neke konačne odgovore.‘