NATO u sljedećim mjesecima namjerava ubrzati napore za gomilanje opreme duž istočnog ruba Saveza i odrediti desetke tisuća snaga koje mogu požuriti u pomoć saveznicima u kratkom roku. To je potez koji treba spriječiti Rusiju da proširi svoj rat izvan Ukrajine.
Međutim, da bi se to i dogodilo, NATO mora uvjeriti pojedinačne zemlje da doprinesu različitim elementima: vojnicima, obukom, boljom infrastrukturom i, što je najvažnije, velikim količinama skupog oružja, opreme i streljiva. No, uz zemlje koje su već ionako zabrinute za vlastite zalihe streljiva, i Ukrajinu koja akutno treba više granata i oružja od saveznika, postoji rizik da svi NATO saveznici neće ispuniti svoja obećanja da će doprinijeti novim planovima saveza.
‘Potrebno znatno više trupa‘
S istim se izazovima NATO već suočavao u prošlosti, a stručnjaci strahuju da će to postati glavni problem za zapadni savez dok rat ulazi u drugu godinu. .
Iako SAD i EU oružje namjeravaju što brže nabaviti, taj će proces, piše Politico, neizbježno potrajati.
Vojni čelnici će ovog proljeća podnijeti ažurirane regionalne obrambene planove s namjerom da pomognu u redefiniranju načina na koji savez štiti svojih milijardu građana, no budući da dužnosnici iznose ideju o 300.000 NATO snaga potrebnih za funkcioniranje novog modela, prema sadašnjem će raspoloženju za to biti potrebno puno nagovaranja i koordinacije.
„Mislim da su nam potrebne snage za suprotstavljanje realističnoj Rusiji”, rekao je jedan visoki vojni dužnosnik NATO-a, naglašavajući potrebu za znatno “više trupa”, a posebno više snaga u “spremnosti”.
Nekoliko je razina spremnosti. Prva razina — koja bi se mogla sastojati od oko 100.000 vojnika spremnih za pokret u roku od 10 dana — mogla bi se povući iz Poljske, Norveške i baltičkih država (Estonije, Latvije i Litve), rekao je Heinrich Brauß, bivši pomoćnik glavnog tajnika NATO-a za obrambenu politiku i planiranje snaga. Ona također može uključivati multinacionalne borbene skupine koje je savez već postavio na istočnom krilu.
Druga bi razina trupa tada poduprla te vojnike, spremne za raspoređivanje iz zemalja poput Njemačke za 10 do 30 dana.
Ali taj bi proces mogao postati nezgodan. Zašto? Jer tako brza selidba, čak i za mjesec dana, zahtijeva mnogo ljudi, opreme i obuke — i mnogo novca.
Neke će vojske morati pojačati svoje napore u novačenju, mnogi će saveznici morati povećati izdatke za obranu i svi će morati kupiti više oružja, streljiva i opreme.
Ben Hodges, bivši zapovjednik američke vojske u Europi, rekao je da je "spremnost" "u osnovi, „imate li sve stvari koje biste trebali imati za izvršenje misije dodijeljene jedinici određene veličine?"
‘Nedostatno je gomilati jeftino streljivo‘
- Topnička bojna treba ispaliti X metaka godišnje za potrebe planiranja kako bi održala svoju razinu stručnosti. Tenkovski bataljun treba pogađati mete, reagirati na različite situacije i pokazati sposobnost u pokretu, danju i noću, pogađajući mete koje se kreću. Sve je to vrlo izazovno - rekao je, ukazujući na potrebu za poligonima za obuku i streljivom, kao i održavanjem stručnosti kako se osoblje s vremenom mijenja. „Ovo očito zahtijeva vrijeme i također je skupo", zaključio je.
Sve to pada u vodu ne mogu li zemlje pronaći tvrtke koje će brzo proizvoditi kvalitetne metke.
Stacie Pettyjohn, direktorica obrambenog programa u Centru za novu američku sigurnost, ima svoje mišljenje.
- Nastojimo jeftino gomilati streljivo... to je krajnje nedostatno. Mislim da su problemi koje naši saveznici imaju u NATO-u čak i akutniji jer se mnogi od njih često oslanjaju na SAD kao svojevrsni backstop - rekla je
Međutim, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u međuvremenu je ponovio da su saveznici posljednjih mjeseci pojačali rad na proizvodnji streljiva i da savez radi na novim zahtjevima za zalihama. Ipak, priznao je problem. - Trenutna stopa potrošnje u usporedbi s trenutnom stopom proizvodnje streljiva nije održiva - rekao je početkom ožujka.
Nakon što NATO završi planiranje, glavni gradovi članica će biti zamoljeni da iznesu mišljenja i na koncu - stave na raspolaganje trupe, plane, brodove i tenkove za različite dijelove nacrta.
Pravi test za NATO bit će, piše Politico, u ljeto kad se čelnici 30 zemalja članica saveza sastanu u Litvi.
Visoki vojni dužnosnici NATO-a, pod uvjetom da ostanu anonimni, za Politico priznaju da očekuju mnogo problema. Države članice boje se velikih ulaganja, a pukovnik André Wüstner, čelnik neovisne Udruge oružanih snaga, za novine Bild am Sonntag kaže da je ključna i brzina. - Bilo u pogledu materijala, osoblja ili infrastrukture - rekao je.
U pitanju ‘bilanca doprinosa‘
Njemačka vojska, na primjer, izvršava svoje dodijeljene misije, rekao je, "ali to nije ništa u usporedbi s onim što ćemo morati doprinijeti NATO-u u budućnosti."
Berlin sad ima toliko hvaljeni fond za modernizaciju od 100 milijardi eura za nadogradnju njemačke vojske, iz kojega, izjavila je ranije ovog tjedna povjerenica njemačkog parlamenta za oružane snage Eva Högl. dosad nije potrošen niti jedan cent.
Prije devet su godina, 2014., čelnici NATO-a obećali da će u roku od deset godina potrošiti dva posto svojeg gospodarskog učinka na obranu. Na srpanjskom summitu u Vilniusu čelnici će morati odlučiti o novom cilju. Visoki dužnosnik NATO-a upozorava da dva posto nije i neće biti dovoljno za sve. Također, pitanje je i "bilanca doprinosa“. Dužnosnici i stručnjaci očekuju da će većina vojnika visoke spremnosti doći od europskih saveznika. To znači da će se europske prijestolnice morati pojačati dok Washington razmatra kako odgovoriti na izazove iz Kine.
- NATO je, rekao je, usred testa otpornosti na stres. Svi mi govorimo prave stvari. Ali hoćemo li na kraju dana proći i učiniti pravu stvar? Ili ćemo se pokušati izvući s "donošenjem čipsa"? Žiri je vani – zaključio je bivši zamjenik pomoćnika ministra obrane SAD-a za Europu i politika NATO-a, James J. Townsend Jr.