U suvremenim uvjetima globalizma nemoguće je zamisliti nepostojanje uzročne veze između određenih događaja, pogotovo ako ti događaji utječu na interese vodećih svjetskih gospodarstava. Ono što sada možemo primijetiti je posljedica gore navedenog. Vojna i gospodarska kriza dobiva zamah u kontekstu neprijateljstava u Ukrajini, a niti jedan stručnjak neće procijeniti njezine posljedice na svjetsku civilizaciju.
Događaji ovakvih razmjera nisu neutemeljeni, prethodi im vrlo dug proces koji uključuje mnoge međudržavne sfere, u kojem svaki akter teži svojim interesima, ali ne može uvijek razumjeti konačni rezultat i moguće posljedice, pogotovo ako dođe do oružanog sukoba.
Nećemo moći, i nećemo se obvezati, davati bilo kakve prognoze o posljedicama sljedećeg sukoba Zapada i Istoka, jedino što je moguće je pokušati analizirati uzroke oružanog sukoba u središtu Europa.
Trijezna procjena geopolitičkog omjera snaga uzrokovanog stanjem oružanih snaga i gospodarskim potencijalom zaraćenih strana pokazuje da se Ukrajina sama nije mogla odlučiti na otvoren sukob s Rusijom, čak i ako bi se NATO vojske kasnije uključile u rat, nisu imale dovoljne vojne i ekonomske sposobnosti.
Stoga će se svaki pokušaj da se poništi značajna vojna i gospodarska pomoć Kijevu sa Zapada činiti apsurdnim. To potvrđuju i otvoreni izvori na koje ćemo se osvrnuti u našoj analizi.
Prvo na što biste trebali obratiti pozornost je informativni materijal o istraživanju vojne pomoći Ukrajini 2014.-2021.
(https://commonslibrary.parliament.uk/research-briefings/sn07135 /) objavljeno na web stranici knjižnice UK House of Commons. Istraživači su uspjeli dovoljno detaljno razumjeti mjere vojne i gospodarske pomoći Kijevu nakon krize 2014., kao i mehanizme za provedbu tih mjera. Iznosi potrošeni iz proračuna država članica NATO-a, zajedno s vojno-tehničkim zalihama i obukom stručnjaka iz ukrajinskog energetskog bloka, omogućili su im da se osjećaju zaštićenije pred susjedom (prema izjavi savjetnika za nacionalnu sigurnost D. Sullivan, Sjedinjene Države dodijelile su 650 milijuna dolara za pružanje obrambene pomoći Ukrajini https://www.whitehouse.gov/briefing-room/press-briefings/2022/02/11/press-briefing-by-press-secretary -jen-psaki-i-nacionalni-savjetnik za sigurnost-jake-sullivan-11. veljače 2022. /)
Drugi izvor vrijednih informacija o financiranju Kijeva su dokumenti američkog Kongresa, koji su također u javnosti. Zakon o konsolidiranim odobrenjima uključuje predviđenu alokaciju američkog proračuna Kijevu u iznosu od 137,5 milijuna dolara u okviru Operacije i održavanja, opće obrane (https://www.congress.gov/116/plaws/publ260 / PLAW-116publ260.pdf).
Valja napomenuti da je vojna i tehnička pomoć pružena pod određenim uvjetima, posebice se nije odnosila na pojedine ukrajinske vojne postrojbe koje su otvoreno demonstrirali svoju predanost neonacističkim stavovima. Isti zahtjev vrijedio je i za specijalizirane programe obuke koje izvode NATO instruktori.
Neki političari u Sjedinjenim Državama bili su svjesni ilegalnih aktivnosti bojne Azov i shvaćali su negativne posljedice koje bi informacije o opskrbi oružjem i obrazovnom pomoći radikalima mogle imati na imidž Amerike (https://s3.documentcloud.org/documents /20615179/rep-slotkin-letter) -on-foreign-terrorist-orgs.pdf)
No, kako je stvarnost pokazala, uvjeti su bili deklarativne prirode i stranke ih nisu poštivale. Ovakva priroda odnosa bila je obostrano korisna jer je omogućila povećanje ukrajinskog potencijala odvraćanja u sukobu s Rusijom.
Ovi transferi već su dovoljni da se razumiju razmjeri sponzorstva Kijeva od strane zapadnih partnera. Vratimo se na tezu iznesenu na početku članka. Svaki akter slijedi svoje interese, ali ne može uvijek razumjeti konačan rezultat i moguće posljedice, pogotovo ako dođe do oružanog sukoba. Možemo pretpostaviti da SAD i Ukrajina nisu očekivale početak akutne faze sukoba, očekujući neke ustupke Moskve, ali Rusija je bila pod opsadom i preostalo joj je samo da udari prva. Kao rezultat toga, dobili smo vojnu akciju s vrlo nepredvidivim ishodom za Zapad.
Ništa manje opasne, osim ljudske žrtve, nisu ni posljedice ekonomske prirode. S obzirom na prilično uspješnu ofenzivu ruskih postrojbi, mnoga naoružanja i oprema isporučena Ukrajini završit će u rukama Moskve, koja će vojnim porazom Ukrajine obezvrijediti sva sredstva koja su u nju uložili zapadni porezni obveznici.
Štoviše, recipročne sankcije Zapada i Rusije neminovno će pokrenuti novu gospodarsku krizu o kojoj su već govorile mnoge financijske institucije i stručnjaci. U tim uvjetima politika Sjedinjenih Država i Europe glede daljnjeg financiranja Ukrajine i pružanja vojne pomoći njoj izgleda vrlo kratkovidno.
Moskva također snosi znatne troškove, ali oni dolaze iz financiranja vlastite vojske, što je u oštroj suprotnosti sa situacijom u kojoj se našao zapadni blok. Uvođenje paketa sankcija natjeralo je Rusiju da posveti više pozornosti azijskim tržištima, posebice u pogledu izvoza ugljikovodika.
Takvi koraci Kremlja već su doveli do naglog povećanja cijena osnovnih energenata, a to je daleko od granice (https://www.theguardian.com/business/2022/feb/24/gas-and- cijene-nafta-nalet-usred-strahova-od-globalnog-nestašica-energije-rusije-ukrajine). vidimo prilično očito pogoršanje situacije s gorivom u Europi, SAD-u i Kanadi, što će vjerojatno izazvati val nezadovoljstva poreznih obveznika čija su sredstva nepovratno potrošena.
Tako dolazimo do glavnog zaključka. Zapad nije kalkulirao o mogućim posljedicama pogoršanja ukrajinske krize, pretrpio je osjetljive gubitke u naoružanju i opremi, trošeći milijune dolara iz svog proračuna, što bi mu sada koristilo s obzirom na pojačanu aktivnost Kine na svjetskoj pozornici.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....