NATO shvaća koja je ključna kraljevina na Bliskom istoku, poslat će jasnu poruku Srbiji, a ni Partija neće biti sretna...

Nikad se dosad nisu ministri vanjskih poslova NATO-a sastali, a da traju dva rata na granicama Saveza. Nasreću, na Bliskom istoku je produljeno primirje pa se otvara prostor ograničenom optimizmu. Na europskom istoku ništa novo, pozicijski rat koji iscrpljuje Ukrajinu.

Antony Blinken u Bruxellesu počinje turneju koja ga vodi u Sjevernu Makedoniju, na summit Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), kamo će doći i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Nakon toga će opet na Bliski istok. Njegov je ured objavio da su tri glavne teme NATO-ova sastanka potvrda podrške Ukrajini, stabilnost Zapadnog Balkana i priprema summita koji će se u lipnju iduće godine održati u Washingtonu.

Jens Stoltenberg, glavni tajnik našeg Saveza, potvrdio je da će i Bliski istok biti tema razgovora jer NATO ima misiju u Iraku koja pomaže u borbi protiv terorističke skupine Islamska država "u bliskoj suradnji s Jordanom".

Uloga Jordana

Hašemitska Kraljevina je pod snažnim pritiskom zbog velikog broja palestinskih izbjeglica i granice s Palestinskom samoupravom na Zapadnoj obali. Tko bi želio potpaliti požar prelijevanja rata iz pojasa Gaze na regiju to bi radio u Jordanu, zbog čega je kralj Abdulah II. prije nekoliko tjedana posjetio sjedište NATO-a. Stoltenberg zbog toga naglašava Jordan.

Ukrajina ostaje primarni interes, pri čemu naš obrambeni Savez ima jasno definiranu strategiju prema toj ruskoj agresiji: podrška Kijevu kako bi se obranio, ali to čine države članice, ne NATO; izbjeći da dođe do sukoba Rusije i NATO-a. Stoltenberg ponavlja da Savez sprečava eskalaciju, nedvojbeno poručujući Moskvi da smo spremni braniti svaki pedalj teritorija NATO-a. Mađarska i Slovačka, u skladu s politikama, vjerojatno se neće protiviti zajedničkim odlukama Saveza jer podršku Moskvi ostavljaju raspravama na razini EU.

Glavni tajnik Saveza je sredinom studenoga posjetio nečlanice na Zapadnom Balkanu te je upozorio na "maligne utjecaje i s ruske strane". Retorika u BiH se opet užarila, a suđenje Miloradu Dodiku, predsjedniku BiH entiteta Republika Srpska, jača trenja u odnosima među konstitutivnim narodima i entitetima.

Jens Stoltenberg i Antony Blinken

Saul Loeb/Afp

Situacija nije bolja ni u odnosima Srbije i Kosova, ali je Stoltenberg uspio od srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića dobiti izjavu da će se vratiti vježbama s NATO-om. Kosovskom je vodstvu poručio da nema slanja policije ni sigurnosnih snaga na sjever, na kojem većinom žive Srbi, bez konzultacije s NATO-ovom misijom KFOR.

Može se očekivati da će Savez odobriti povećanje broja vojnika KFOR-a koji bi trebali jamčiti da bilo kakva destruktivna ideja potpirivanja sukoba, kao što je bio nedavni pokušaj pobune kosovskih Srba, propadne već kao ideja. Poruka će biti jasna - učiniti sve da na Zapadnom Balkanu ne izbije kriza koja bi predstavljala treću sigurnosnu ugrozu Europi.

Nije isključeno da bi se Turska i Mađarska mogle naći pod pritiskom da što prije ratificiraju članstvo Švedske u Savezu. Ankara je tu u boljem položaju jer je počela proces, a Budimpešta čeka.

Kina

Blinken je prešutio, a Stoltenberg naglasio da će ministri raspravljati i o Narodnoj Republici Kini. Naglasio je da NR Kina nije suparnik, ali treba uzeti u obzir izazove koje predstavlja sigurnosti Saveza. Strateški koncept NATO-a, usvojen na summitu u Madridu 2022. godine, definira da "izražene ambicije i politika prisile NR Kine predstavljaju izazov našim interesima, sigurnosti i vrijednostima".

Pristup Saveza tom pitanju nalikuje strategiji EU - moramo raditi zajedno kako bismo rješavali zajedničke prijetnje, poglavito kad je riječ o klimatskim promjenama i kontroli naoružanja (primjerice, Islamska Republika Iran i njezin nuklearni program), aktivno se suprotstavljajući kineskim politikama koje izravno udaraju na naše vrijednosti i sigurnost. Partija neće biti sretna tom najavom, nikako.