Prosvjetni radnici u novookupiranim područjima Ukrajine suočeni su sa zastrašivanjima, prijetnjama i pritiskom da se školski program prilagodi proruskoj retorici.
Prije ruske invazije na Ukrajinu, oko 4,23 milijuna učenika bilo je upisano u škole diljem zemlje, prema podacima ukrajinske državne agencije za obrazovanje. Sada je više od milijun djece interno raseljeno ili je bilo prisiljeno pobjeći u inozemstvo. Djeca koja su ostala suočavaju se s problemom rusifikacije u školskom sistemu.
Jedna od prosvjetnih žrtava ruskog progona prosvjetnih radnika bila je 48-godišnja učiteljica Nina koja je pristala ispričati svoju priču za CNN.
Otmice učitelja
Ruski vojnici su krajem travnja pretresli njen doma na sjeveroistoku Ukrajine tražeći udžbenike. ''Tražili su posvuda čak i odvode i vanjski WC'', rekla je. Vojnici su je tjerali da govori ruski, odvukli su ju u školu gdje su je tjerali da preda udžbenike iz povijesti. Rekla je da su joj otmičari stavili crnu kapuljaču na glavu prije nego su je odvezli na drugo mjesto gdje se nastavilo ispitivanje, ponajviše o školskom programu. ''Optuživali su me da sam previše domoljubna, previše nacionalistička. Pitali su zašto koristim ukrajinski jezik...zašto idem u ukrajinsku crkvu'', rekla je.
Nakon puštanja na slobodu Nina i njezina obitelj pobjegli su u strahu da će se ruske trupe vratiti. Njen slučaj nije jedini jer se izvještaju o prijetnjama prosvjetnim radnicima gomilaju nakon okupacije. Jedna učiteljica za CNN rekla je da su ruske trupe pristupile ravnateljici njezine škole i ''naredile joj da preda sve udžbenike ukrajinskog jezika i povijesti''. Stav ravnateljice u tom slučaju bio je strog te su vojnici ''otišli praznih ruku''.
Učiteljica matematike iz okupirane oblasti Lugansk koja je pristala govoriti pod pseudonimom Maria, rekla je kako su učitelji u njenoj školi primili ultimatum da predaju prema ruskom programu. Navodno su vojnicima rekli da se rusko obrazovanje nigdje ne priznaje te djeca neće moći ići na fakultete. Na to su dobili odgovor:' 'Koja sveučilišta? Zašto? Trebaju nam radnici i vojnici.'', prepričala je. No, učitelji u njenoj školi i dalje se žestoko opiru rusifikaciji s nadom da će ukrajinska vojska uskoro osloboditi područja.
Rad pod nišanom
S uništenim školama neki su učitelji nastavili izvoditi nastavu online kao tijekom pandemije. No, u mjestima gdje su prekinute internetske veze zbog sukoba, škola je stala. U obraćanju 2. svibnja ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je najmanje 1.570 obrazovnih ustanova uništeno tijekom granatiranja. Ukrajina je 7. svibnja optužila Rusiju da je bacila bombu na školu u regiji Lugansk u kojoj se sklonilo 90 ljudi. Pretpostavlja se da je 60 ljudi izgubilo život.
Prema izjavi Sergeja Horbačova, pučkog pravobranitelja za obrazovanje, vlada je primila više od 100 poziva za pomoć od učitelja, roditelja i učenika u okupiranim regijama. ''Poznati su slučajevi otmice čelnika obrazovnih vlasti i ravnatelja škola. Učitelji su prisiljeni na suradnju i rad u školama pod nišanom mitraljeza.''
Prema regionalnim dužnosnicima u okupiranim područjima, ruske snage haraju selima i postavljaju nove ravnatelje škole i učitelje koji su na strani okupatora.
Militarizacija obrazovanja
Želja da se ukrajinski obrazovni sustav uskladi s ruskim školskim programima sličan je rusifikaciji u područjima koje su prethodnih godina zauzele ruske snage i separatisti koje je podržala Rusija. Jedan od njih je Krim. Oleg Ohredko, analitičar organizacije koja prati promjene u obrazovanju u okupiranim područjima, Centru za građansko obrazovanje Almenda rekao je za CNN da je na Krimu započela ''militarizacija obrazovanja'' nakon aneksije.
Krajnji cilj predsjednika Vladimira Putina je nametnuti ruski jezik i rusku propagandu koja će preoblikovati povijesne događaje. ''Ukrajina je potpuno povučena iz školskih udžbenika i sve postaje povijest Rusije'', rekao je Ohredko.
A u toj povijesti Rusije, učenici uče o Ukrajini kao o neprijatelju.