Tajvan je zatražio od privatnih proizvođača bespilotnih letjelica da se uključe u pripremu tajvanske vojske za prijetnju koju predstavlja Kina, piše Financial Times. Predsjednica Tajvana Tsai Ing-wen privatnom se sektoru okrenula s ciljem da unutar godinu dana Tajvan dobije lanac nabave dronova za različite borbene misije u slučaju rata s Kinom. Naime, Kina od kolovoza i posjeta američke političarke Nancy Pelosi ne prestaje slati vlastite dronove u misije iznad otoka čiju neovisnost Peking ne priznaje.
Kineski predsjednik Xi Jinping prošlog je mjeseca poručio da "Kina neće odustati od upotrebe sile" kako bi zemlju stavio pod kontrolu Pekinga, piše FT. Tajvanska vlada odlučila je poduzeti protumjere kako bi potencijalni sukob s moćnim susjedom dočekala u što boljoj vojnoj poziciji.
"Rat u Ukrajini osvijestio je koliko su hitne pripreme za potencijalni sukob u Tajvanskom tjesnacu i koliko ključnu ulogu dronovi mogu odigrati u takvu sukobu", izjavio je jedan dužnosnik tajvanske vlade za FT govoreći o vladinu planu.
Arsenal letjelica
Prema njemu, Taipei će potrošiti čak 1,6 milijardi dolara tijekom tri godine kako bi od privatnih proizvođača napravio neku vrstu nacionalnog tima specijaliziranog za opskrbu tajvanskih oružanih snaga dronovima. Pet osoba upoznatih s vladinim planovima potvrdilo je da vlada želi da privatne kompanije počnu zaprimati narudžbe do srpnja sljedeće godine.
Nekoliko tajvanskih tvrtki već proizvodi komercijalne bespilotne letjelice, ali vojska gotovo da i nije dotaknula te resurse. Uglavnom je to zbog zabrinutosti da bi privatni sektor mogao odati vojne tajne Kini i zato što vojska tek treba predstaviti konkretne koncepte za korištenje bespilotnih letjelica u ratnim misijama. "Naša vojska još relativno zaostaje u korištenju bespilotnih letjelica", komentirao je za FT Chen Po-hung, politički analitičar s Instituta za nacionalna obrambena i sigurnosna istraživanja, think-tanka iza kojeg stoji ministarstvo obrane. "Jedan je od glavnih problema i taj što nisu jasno definirane misije za različite dronove", rekao je Chen.
Posljednjih je godina tajvanska vojska proširivala svoj arsenal bespilotnih letjelica uglavnom nabavom sustava iz SAD-a. U rujnu je Taipei s Washingtonom dogovorio kupnju četiriju dronova Q-9B SeaGuardian, pomorske varijante bespilotne letjelice Reaper koju američke snage upotrebljavaju za raketne napade u Afganistanu, za 555 milijuna dolara.
Međutim, vojska sada počinje uspostavljati nove procedure nabave. Tajvanske oružane snage već koriste nekoliko domaćih sustava, uključujući izviđačku bespilotnu letjelicu srednje veličine Albatross i letjelicu Chien Hsiang. No, njih je razvio Nacionalni institut za znanost i tehnologiju Chung-Shan, državna tvrtka za razvoj oružja, a privatne tvrtke bile su angažirane samo za uske proizvodne zadatke. "Kada vojska želi nabaviti novi dron, obično daje samo tehničke specifikacije, kao što su veličina, domet leta ili razlučivost kamere. Institut razvija sustav, a privatne tvrtke nemaju šansu ni davati prijedloge", rekao je visoki dužnosnik nacionalne sigurnosti.
Konkretna operacija
"Sada moraju navesti konkretnu operaciju, reći koja bi vojna postrojba upravljala sustavom, je li namijenjen za uočavanje brodova kineske mornarice koji djeluju u sivoj zoni, za napad na kinesku invazijsku flotu koja se približava tjesnacu ili za borbu na obali", objasnio je dužnosnik dodajući da novi pristup više nalikuje načinu na koji SAD upravlja svojim obrambenim lancem opskrbe.
Timovi sastavljeni od stručnjaka iz više kompanija trebali bi izraditi prijedloge za nekoliko različitih sustava poput izviđačkih dronova koji upotpunjuju ratne brodove i mikrodronova. Taipei se nada da će postići uspjeh poput onoga kada je izgradio domaću proizvodnju zaštitnih maski u samo nekoliko mjeseci na početku pandemije koronavirusa upravo udružujući snage privatnog sektora pod palicom države.