DRUGI POGLED NA INVAZIJU

Narativ o Ukrajini koji do Zapada ne dopire: Zašto dobar dio svijeta ne kritizira Rusiju

Svaka zemlja koja nije javno osudila ruski napad na Ukrajinu ili se distancirala od njezinog predsjednika točno zna zašto to nije napravila

Xi Jinping i Vladimir Putin

 Alexei Druzhinin/Sputnik/Profimedia

"Ukrajina i njezini saveznici, uključujući i London, posljednjih 1000 godina prijete Rusiji, prijete da će pomaknuti NATO do naših granica, otkazati našu kulturu - maltretirali su nas godinama."

To je u epizodi BBC-jevog podcasta "Ukrainecast" koja se emitirala 19. travnja rekao je Jevgenij Popov, zastupnik u Dumi, ruskom parlamentu, te utjecajni televizijski voditelj. "Naravno da su NATO-ovi planovi za Ukrajinu direktna prijetnja ruskim građanima", dodao je Popov.

Te i takve tvrdnje Zapad drži neshvatljivima, pa čak i bezobraznima. Međutim, u njih ne vjeruju samo Rusi koji podržavaju politiku Kremlja, već i žitelji drugih dijelova svijeta, piše BBC.

Nakon što je Rusija 24. veljače napala Ukrajinu, Ujedinjeni su narodi održali glasovanje na tu temu. Od 193 članice UN-a, 141 je osudila napad. Nekoliko većih zemalja poput Kine, Indije i Južnoafričke Republike odbile su glasati. Lideri zapadnih zemalja grdo bi pogriješili kada bi pomislili da cijeli svijet rat u Ukrajini vidi onako kako ga vidi Sjevernoatlantski savez. Ne misle svi da je Rusija jedini krivac za katastrofalni rat koji u Ukrajini bjesni već više od dva mjeseca, piše BBC-jev analitičar Frank Gardner.

Zašto onda tolike zemlje ne mogu ili odbijaju zauzeti stav po pitanje ruske invazije na Ukrajinu? Razloga je mnogo. Neke su ekonomski ili vojno vezane za Rusiju te žele zaštititi svoje interese dok druge razloge pronalaze u licemjerju Zapada ili kolonijalnoj povijesti Europe. Drugim riječima - nema konsenzusa. Svaka zemlja koja nije javno osudila ruski napad na Ukrajinu ili se distancirala od njezina predsjednika Vladimira Putina točno zna zašto to nije napravila.

Slučaj Kine

Poput Rusa, velika većina Kineza vijesti o zbivanjima u zemlji i svijetu doznaje preko državne televizije. Netom prije početka invazije na Ukrajinu, Putin je u Kinu došao kako bi nazočio otvorenju Zimskih olimpijskih igara koje su se ove godine održale u Pekingu. Kina je nakon toga objavila priopćenje u kojem je stajalo da njihova suradnja ne poznaje granice. Je li ruski predsjednik svome kineskom kolegi Xiju Jinpingu natuknuo da priprema invaziju? Kina kaže da nije, no teško je zamisliti da se tako važna vijest nije barem nagovijestila tako važnom susjedu.

Kina i Rusija jednog bi dana mogli biti rivali, no danas su ujedinjeni u svom prijeziru prema NATO-u, Zapadu i demokraciji. Kina se sa Sjedinjenim Američkim Državama već sukobila oko vlastitih vojnih ambicija prema Južnokineskom moru. Peking se s brojnim zapadnim vladama sukobio zbog kritika koje su mu uputile zbog tretmana Ujgura, gušenja demokracije u Hong Kongu te periodičkih izjava o vraćanju Tajvana pod svoju kontrolu. Kina i Rusija imaju zajedničkog neprijatelja, NATO, a stavovi njihovih vlada kruže među njihovih stanovnicima te većina njih upravo zato na ruski napad na Ukrajinu i moguće ratne zločine koje su ruske trupe tamo počinile ne gleda s gađenjem.

Među zemljama koje ne žele naljutiti Rusiju nalaze se i Indija i Pakistan. Indija većinu svog oružja nabavlja od Rusije, a s obzirom na to da njezin sukob s Kinom oko njihove zajedničke granice na Himalaji traje skoro dvije godine, Delhi ne želi otuđiti svog potencijalnog saveznika i zaštitnika. Oružje od Rusije nabavlja i Pakistan, a njegov donedavni premijer Imran Khan u više je navrata kritizirao politiku Zapada, a poglavito SAD-a. Uz to, Moskva mora amenovati trgovinski prodor Pakistana na sjever središnje Azije. Khan je 24. veljače, na dan početka ruske invazije na Ukrajinu, u sklopu ranijeg dogovora posjetio Moskvu. Niti Indija niti Pakistan nisu glasovali na spomenutom glasovanju u UN-u.

"Licemjerje Zapada"

Mnoge zemlje, poglavito one u kojima su muslimani u većini, Zapad drže krivim za licemjerje i dvostruke standarde. SAD i Velika Britanija nisu mnogo marile za mišljenje UN-a i ostatka svijeta kada su 2003. godine izvršile invaziju na Irak. Neki drže da građanski rat u Jemenu još uvijek traje samo zato što Washington i London Saudijskoj Arabiji prodaju oružje kojim ona potom napada šijitske pobunjenike Hutije, oponente sunitske vlade koja uživa potporu Rijada.

Što se tiče afričkih zemalja, Moskva je u doba Sovjetskog Saveza na taj kontinent slala mnogo oružja kako bi suzbila širenje utjecaja SAD-a i Zapada. Uz to, rane koje su u 19. i 20. stoljeću nekim zemljama nanijeli europski kolonizatori još nisu zacijelile. Francuska nije pretjerano popularna u Maliju. Francuski vojnici koje je Pariz 2013. poslao u tu zemlju kako bi ugušio ustanak pristaša al-Qaide zemlju su u međuvremenu napustili upravo zbog te netrpeljivosti. Na njihovo su mjesto došli ruski plaćenici iz grupe Wagner.

Sirija, Sjeverna Koreja, Bjelorusija i Eritreja podržale su rusku invaziju na Ukrajinu. Sirijski predsjednik Bašar al-Asad još je uvijek na vlasti samo zato što se dodvorio Moskvi. Iako su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) u UN-u osudili napad Rusa na Ukrajinu, nije baš da na sva zvona kritiziraju Putina. De facto lider UAE-a Mohammed bin Zayed al-Nahyan gaji dobre odnose s Putinom, a bivši ambasador UAE-a u Moskvi s ruskim je predsjednikom više puta išao u lov.

Putin i saudijski princ

Saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman nije u najboljim odnosima s predsjednikom SAD-a Joeom Bidenom. Njihov međusobni prijezir navodno ide toliko daleko da si ne odgovaraju na telefonske pozive. Nakon što je Zapad krajem 2018. godine saudijskog prestolonasljednika optužio za naručivanje ubojstva saudijskog novinara Jamala Khashoggija, većina zapadnih političara na samitu skupine G20 u Buenos Airesu u Argentini nije htjela ništa imati s bin Salmanom. Za razliku od njih, Putin ga je srdačno pozdravio. Princ to sigurno nije zaboravio.

Ništa od spomenutog, međutim, ne znači da te zemlje podržavaju rusku invaziju. Osim, naravno, Bjelorusije. Kada se u UN-u o njoj glasalo, podršku je dobila od samo pet zemalja, a jedna od njih je bila Rusija - agresor. Spomenuto samo znači da Zapad ne može očekivati da će cijeli svijet srčano i bezrezervno podržati sankcije koje je nametnuo Rusiji, da će dijeliti njegovo mišljenje o Putinu te suprotstaviti mu se tako što će Ukrajini slati oružje kako bi se mogla od njega obraniti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. svibanj 2022 14:41