Nema dileme kako Europa svjedoči stvaranju novih rizika koji proizlaze iz produbljivanja geopolitičkog sukoba s Rusijom. Više je činjenica koje navode na taj zaključak. Šest je ključnih: 1) sabotaža na plinovodu Sjeverni tok, 2) održavanje režiranih referenduma u Ukrajini, 3) masovna mobilizacija u Rusiji, 4) rastući energetski problemi pojedini članica, 5) problemi s financiranjem rata u Ukrajini i 6) rast unutrašnjih političkih i ekonomskih tenzija.
Je li EU pred izvanrednim stanjem zbog hibridnog rata i gomile rizika? Evo kratkog pregleda rastućih rizika:
Američka CIA (Central Intelligence Agency) još je sredinom ljeta upozorila kako europske nacije, uključujući Njemačku, trebaju očekivati napad na plinovod Sjeverni tok. Tu informaciju prvi je donio njemački Der Spigel, a New York Times potvrdio ju je kod više visokih američkih dužnosnika upoznatih s obavještajnim podacima CIA-e. Ti američki dužnosnici odbili su identificirati Rusiju kao mogućeg napadača uz obrazloženje kako još nisu došli do konačnog zaključka.
Iz same CIA-e odbijaju komentirati diverzantske napade koji su uzrokovali curenje plina više lokacija te tako onemogućili skoro korištenje i Sjevernog toka 1 i Sjevernog toka 2. Sjeverni tok 2 nije niti bio u upotrebi zbog njemačke odluke o blokadi, a Sjeverni tok 1 Gazprom je zatvorio od kolovoza uz izliku nužnih popravaka. Za saniranje štete izazvane sabotažama bit će potrebno više mjeseci. Napetost raste. Danska i Norveška dižu sigurnosne mjere oko svoje energetske infrastrukture.
Norveška je najvažniji europski proizvođač plina i nafte. Eksperti koji godinama upozoravaju kako su mogući napadi na infrastrukturu kako bi se hibridnim ratom onemogućio normalni život i izazvao kaos u zapadnim demokracijama sada ponavljaju svoje stare teze.
Nejasno je zbog čega Sjedinjene Države još uvijek službeno odbijaju jasno klasificirati pad tlaka u plinovodu kao sabotažu, iako je nacionalni savjetnik za sigurnost, Jake Sullivan, u privatnom tweetu incident ocijenio takvim. Švedski sezmolozi detektirali su dvije podvodne eksplozije magnitude 1,8 i 2,3, nakon čega je monitoring plinovoda registrirao trenutačni pad tlaka, te su šanse da se ne radi o sabotaži, nego o nekom drugom uzroku, praktično nikakve.
Seizmolozi eksplicitno tvrde da se ne može raditi o potresima nego o eksplozijama. Nakon eksplozija, uočeni su široki proboji mjehurića zapaljivog plina na morskoj površini. Bilo kako bilo, ovo je samo potvrda ranjivosti važnih dijelova europske energetske infrastrukture.
Uzrokovati oštećenja na debelim čeličnim cijevima obloženim debelim slojem betona na oko 100 metara ispod morske površine tehnički je vrlo zahtjevna akcija za koju je malo vjerojatno da se može izvesti bez vojnih resursa.
Ruske RIA novosti, koje kontrolira Kremlj, izvijestile su kako Sjedinjene Države pripremaju povećanje prodaje plina Europi kako bi nadoknadile manjak isporuka iz Rusije te nastavljaju biti „aktivni protivnik ruske plinske opskrbe“. Rusija je osiguravala više od 40 posto ukupne opskrbe plinom u Europi.
Švedsko ministarstvo obrane objavilo je video sa snimkom proboja plina na površinu Baltičkog mora.
Nakon objave o mogućoj sabotaži i ispuštanju plina trenutačno je skočila cijena plina; tzv. nizozemski benchmark poskupio je u utorak za 20 posto, i to na 208 eura za megawatt/sat. Prije godinu dana ta cijena iznosila je 39 eura.
Zamjenik predsjednika Ruskog vijeća sigurnosti, Dmitrij Medvedev, na Telegramu je čestitao na rezultatima „referenduma“ kojima se dijelovi okupiranog ukrajinskog teritorija pridružuju Rusiji: „Rezultati su jasni. Dobro došli kući u Rusiju“.
Ruski predstavnici tvrde kako je pridruživanje izglasano s podrškom višom od 99 posto, što samo po sebi govori o tome zbog čega UN ne priznaje to izjašnjavanje. Uz pokretanje masovne mobilizacije u Rusiji, provođenje ovih referenduma jasni je znak nove eskalacije sukoba jer je jasno kako Ukrajina neće pristati na farsičnu ‘legalizaciju‘ okupacije.
Iako padaju teze kako je EU spremna ući u zimu bez ruskog plina, što je sve izvjesniji scenarij s obzirom na dizanje intenziteta vojnog i političkog obračuna, taj scenarij potencijalno je puno dramatičniji nego što to europski političari žele priznati.
Slovački premijer Eduard Heger jedan je od prvih koji je javno priznao kako bi bujanje troškova električne energije moglo u njegovoj zemlji uzrokovati ekonomski kolaps. Konkretno, Heger je rekao kako će rast cijena nakon ruske invazije na Ukrajinu „ubiti našu ekonomiju“ te stoga traži hitnu pomoć Brusselesa mjerenu milijardama eura. U protivnom će, upozorava, biti prisiljen nacionalizirati energetske izvore u Slovačkoj.
Njegova zemlja ima značajnu vlastitu proizvodnju nuklearne i hidro energije, ali je najveći nacionalni isporučitelj energije početkom godine prodavao je viškove na međunarodnom tržištu, a sada trgovci energijom preprodaju te stare ugovore Slovačkoj po cijenama pet puta višim od onih po kojima su ih oni kupili.
S obzirom da, kaže Hedgar, „Slovaci plaćaju 500 eura ono što su prodali za 100“ za njih europska ideja uvođenja nacionalnog poreza na ekstraprofite nema smisla, pa traži da taj porez bude europski. Hedger od zajedničkog europskog poreza na energetske ekstraprofite očekuje 1,5 milijardi eura te još 5 milijardi iz izvanrednih fondova koji bi trebali rezati energetske troškove za biznise.
Uz rast energetskih problema u više članica EU, otvara se i pitanje financiranja rata u Ukrajini. Sjedinjene države upravo podižu pritisak na EU da hitno poveća isplate financijske pomoći i kredita ukrajinskoj vladi. Predsjednik Vijeća Europe Charles Michel procjenjuje kako Kijevu treba 3,5 milijardi eura svaki mjesec. Do sada su Sjedinjene Države osigurale 8,5 milijardi dolara pomoći, a Biden je od Kongresa zatražio odobrenje još 4,5 milijarde. Iz Bruxellesa je pak Kijevu isplaćena jedna od devet obećanih milijardi eura. Dogovoreno je plaćanje 5 milijardi ovaj mjesec, ali tek treba osigurati plasman tih fondova.
Traju i hitni pregovori o uključivanju MMF u financiranje Ukrajine. Bilo bi to prvi put da MMF indirektno financira ratne napore jedne zemlje, ali se traži rješenje kroz tzv. „food shock window“, mehanizam koji omogućuje MMF-u slanje pomoći zemlji koja se hrve s rastućim troškovima prehrambenih proizvoda. Do sredine listopada MMF bi mogao osigurati Ukrajini oko 1,3 milijardi dolara.
Nervozu u europskim mainstream političkim krugovima podiže očigledno jačanje (populističke) desnice u nizu članica, što može transformirati niz javnih politika. U 2022. najbolje političke rezultate u svojo povijesti ostvarili su portugalska Chega, Orban u Mađarskoj, Le Pen u Francuskoj, Vox u dijelovima Španjolske, švedski Demokrati, kao i Braća Italije, dok se njemački AfD i slovenski SDS drže oko svojih najboljih izbornih uspjeha.