Prisutnost topničko-raketnog sustava Pancir S1 na vrhu zgrade Ministarstva obrane Ruske Federacije u Znamenkoj ulici 19 u Moskvi podsjetnik je da živimo u novoj eri ratovanja, piše The Telegraph. Taj Pancir, kojim upravljaju tri osobe te koji je naoružan topovima i raketama zemlja-zrak kratkog dometa, navodno nije napravio ništa kada je pored njega u nedjelju proletio ukrajinski dron oboružan eksplozivom i zabio se u obližnji neboder.
Maleni, jeftini, eksplodirajući dronovi - dronovi samoubojice ili dronovi kamikaze - već su nekoliko godina neizostavan dio inventara tehnološki potkapacitiranih pobunjenika. Koriste ih i Islamska država i Huti. Međutim, Rusi su i Ukrajinci ratovanje jeftinim dronovima pretvorili u umjetnost. Ni jedni ni drugi ne znaju kako se obraniti od njih. To će uvelike promijeniti budućnost ratovanja. Čak bi se i najbogatije i najmoćnije zemlje svijeta trebale zabrinuti.
Nije poznato kojim je dronom Ukrajina prošlog vikenda napala Moskvu. Toliko ih je u upotrebi da ih je praktički nemoguće sve i nabrojati. Ukrajincima su draži dronovi s osam ili četiri propelera koje ili naprave sami ili koje proizvode kineska tvrtka DJI ili francuska Mavic. DJI Mavic 3T koji je težak oko jednog kilograma te koji se u trgovinama može nabaviti za 7000 dolara (6379 eura) osobito je popularan. Rusija svoje dronove uvozi iz Irana, a među njima su i 200 kilograma teški dronovi marke Shahed. Obje se strane koriste i malenim te brzim dronovima koji su dovoljno snažni da iza neprijateljskih linija odnesu eksploziv veličine granate i oštete kakvo vozilo.
Niska cijena, kompaktnost i relativno mala operativna brzina najveće su vrline dronova. Radari koji su optimizirani za pronalaženje velikih i brzih letjelica i projektila često ih ne mogu spaziti. Ne čudi stoga što Pancir na Ministarstvu obrane Rusije nije vidio dron koji je u nedjelju napao Moskvu. Zato se protuzračna obrana muči i s detekcijom vrlo sporih špijunskih balona.
S istim se izazovima suočavaju i Ukrajinci. Rusi ih na tjednoj bazi obasipaju Shahedovima. Iako priličan broj istih obore, neki ipak stignu do svojih ciljeva. Očajni su se Ukrajinci dronovima pokušali suprotstaviti i tako da su stare strojnice iz Prvog svjetskog rata namontirali na fleksibilna postolja i uperili ih u nebo. Međutim, dokle god je najbolja protuzračna obrana skupa, a jeftina neučinkovita, za dronove neće biti lijeka.
Ovakav je razvoj događaja zabrinuo čak i Ameriku. "Ratovi u Jemenu i Ukrajini pokazali su da zemlje poput Irana neprijateljima SAD-a mogu isporučiti veliku količinu dronova iako nisu lideri na polju tehnologije dronova", rekao je bivši analitičar Ministarstva obrane SAD-a Marcel Plichta.
Jeftina protuzračna obrana najbolje je oružje za borbu protiv jeftinih dronova. Sistemi su to kojih morate imati mnogo jer ćete morati srušiti priličan broj dronova, koje si čak i najsiromašnije zemlje mogu kupiti. To znači da bi se na bojište mogli vratiti vozila za protuzračnu obranu Gepard, koje je Sjevernoatlantski savez koristio tijekom Hladnog rata. Gepardi su opremljeni malim radarom i dvama topovima kalibra 35 milimetara. Dizajnirani da ruše helikoptere - relativno spore letjelice - trenutno se nalaze u skladištima jer se rat otad naovamo bitno ubrzao.
The Telegraph navodi da se Gepardi sada vraćaju. Nijemci su 67 komada izvadili iz skladišta i poslali ih Ukrajini. Amerika ih je kupila od Čilea i planira ih poslati Kijevu. Gepardi bi Ukrajini mogli pomoći da se obrani od rojeva ruskih dronova. Mogli bi se i Rusi okrenuti hladnoratovskom oružju kako bi se obranili od ukrajinskih dronova.
Međutim, što će ostatak svijeta napraviti? Te se zemlje ne mogu osloniti na zalihe zaboravljenog oružja. Kada se radi od dronovima, obrambena tehnologija mora sustići napadačku.