NOVI OMJER SNAGA

Nakon odlaska SAD-a iz Afganistana, jedna sila agresivno želi popuniti vakuum: ‘Drže sve karte‘

Američki geopolitički protivnici žele, što je prije moguće, proširiti krak svog utjecaja na novopečenu afganistansku vladu
Joe Biden
 Brendan Smialowski/AFP

Strateško povlačenje američkih vojnika iz Afganistana nakon mučnog, 20-godišnjeg rata, ima drugačiji predznak na Zapadu i na Istoku. I dok administracija američkog predsjednika Joea Bidena ponavlja kako je cilj, a to je suzbijanje onih koji su se drznuli napasti centar američke trgovinske moći 2001. godine, uspješno ispunjen, Rusija i Kina, tradicionalni geostrateški protivnici Zapada, likuju nad povlačenjem kojeg nazivaju - porazom.

Kako piše Financial Times, posebno se sladostrasno Kina osvrće na američko posrnuće i kaotično povlačenje, koje je rezultiralo rekordno brzim padom Kabula i Afganistana u ruke talibana. Premda su obavještajna predviđanja početkom mjeseca govorila o 90 dana do pada Kabula, kao što je i Biden početkom srpnja govorio kako se to neće tako skoro dogoditi, velika ofenziva talibana rezultirala je paničnim padom vlade Ashrafa Ghanija u čudesnom modernom blitzkriegu.

Afganistanska vojska pala je - moglo bi se reći - bez ispucanog metka, unatoč tome što se radilo o 300 tisuća od talibana bolje opremljenih i treniranih vojnika. Međutim, u zadnje vrijeme se rasvjetljavaju brojni fakti o tome radi li se zapravo o 300 tisuća vojnika ili je ta brojka bila višestruko preuveličana.

Kako su vojnici bili na plaći SAD-a, brojni lokalni zapovjednici prijavljivali su fantomske vojnike u svojim redovima kako bi dobiven novac zgrtali sebi. Osim toga, mnogi izvori prenosili su svjedočanstva o logističkoj i prehrambeno lošoj situaciju u afganistanskoj vojsci te policiji, koje se nisu mogle nositi s nasrtajima fanatičnih talibana te mnogi vojnici zbog male plaće nisu htjeli riskirati svoje živote. Tim više nakon što su krajem lipnja svijet obišle fotografije krvavog razračunavanja talibana s afganistanskim komandosima koji su nakon jedne opsade ostali bez metaka te su brutalni likvidirani.

Kineski novac za afganistansku ekonomiju

U svjetlu događaja, Kina i Rusija iskazale su želju za posredovanjem i mirnoj tranziciji vlasti, kao i velikim paketima ekonomske pomoći, a radi se o stotinama milijuna dolara, koje bi pripomogle izraditi infrastrukturu prijeko potrebnu za ekonomski polet višestrukim ratovima uništene srednjoazijske zemlje, kako je rekao neimenovani viši kineski diplomat. No, nije ni približno jedini koji važe aktualnu situaciju.

- Kina ima koristi od neodgovornog ponašanja Amerikanaca koje je duboko potkopala međunarodni imidž Washingtona i njegovih saveznika - rekao je Zhu Yongbia, savjetnik kineske vlade za srednjoazijska pitanja te profesor na sveučilištu Lanzhou, a njegov stav dijele ruske kolege.

Arkadij Dubov, politički analist i moskovski stručnjak za zemlje Srednje Azije, ima sličan stav.

- Imamo usklađene interese kao Kinezi po pitanju protivljenja SAD-u. Što je dobro za nas, loše je za Amerikance. Što je loše za nas, dobro je za Amerikance. Današnja situacija je loša za njih, stoga je dobra za nas - kaže Dubov.

Zamijenik stalnog predstavnika Kine pri Ujedinjenim narodima, Geng Shuang, kaže:

- Nadamo se da su talibani ujedinili sve afganistanske stranke i da utvrđuju političke okvire koje su u skladu s nacionalnim interesima te da će to pridonijeti stvaranju dugotrajnog mira u zemlji - veli Shuang.

Na dugoročnijem diplomatskom planu suradnje Kine i Afganistana nalazi se škakljivija stavka u kojoj će morati surađivati i sa SAD-om, a to je skidanje talibana s UN-ove liste terorističkih skupina te priznanje nove vlade kao legitimne. Iako su talibani i kod Rusa na popisu terorističkih skupina, to nije zaustavilo Putinovu administraciju da raširenih ruku dočeka američko povlačenje i talibansko preuzimanje poluga vlasti.

Žele spriječiti ujgurske borce

O pojačanoj suradnji kineskih i talibanskih predstavnika svjedoči i srpanjski susret kineskog šefa diplomacije, Wang Yija te predsjednika talibanske političke komisije i vjerojatnog budućeg predsjednika, Abdula Ghanija Baradara u Tianjinu.

Jedna od tema koja se najviše tiču kineske strane su osiguranja talibana da na njihovom prostoru neće djelovati terorističke frakcije Istočno-turkestanskog islamskog pokreta (ETIM), predominantno ujgurskih boraca koji se bore protiv kineske represije na krajnjem zapadu zemlju u regiji Xinjiang koja granici s Afganistanom.

Upravo je kinesko tlačenje Ujgura jedna od briga svjetske zajednice, budući da sigurnosno vijeće UN-a nerijetko donosi izvještaje o ugnjetavanju milijuna Ujgura i drugih manjina, interniranih u posebne kampove. UN i SAD, koji procjenjuju da ETIM ima oko 3.500 boraca, imali su od 2002. skupinu na svom popisu terorističkih grupacija, ali je tu klasifikaciju SAD prošle godine uklonio.

Kako su po završetku njihova sastanka javili kineski mediji, talibanska strana razumjela je razloge kineskih kolega.

- Afganistanski talibani iskreno žele raditi na ostvarenju mira. Nikad neće dozvoliti nijednoj grupaciji korištenje afganistanskog teritorija kako bi stupali u nasilne aktove usmjerene ka Kini. talibani vjeruju kako njihova zemlja treba razvijati prijateljske odnose s okolnim susjedima te međunarodnom zajednicom - glasila je službena izjava s kineske strane.

Kineski utjecaj, međutim, ne isključuje utjecaj drugih velesila. Andrey Serenko, čelnik Centar za suvremene afganistanske studije, govori kako Rusija mora uključiti veći aktivistički pristup u pregovorima s novom afganistanskom vladom.

- Diplomatski, moraju se dodvoriti talibanima i stranama koje imaju kontrolu nad njima, ponajviše Kina i Pakistan. Vrlo vjerojatno će Moskva morati surađivati s Kinom koja drži sve karte u svojim rukama. Kina utječe na Pakistan, zadržavaju svoju poziciju unutar Afganistana te talibane drže odgovornima za situaciju unutar njihovih granica. Ruska strategija po pitanju Afganistana tako će sad ovisiti o Kini. Stariji brat, Peking, prvi će ovdje zasvirati violinu - smatra Serenko.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 00:32