Zastupnički dom parlamenta Federacije BiH imenovao je u srijedu Marina Vukoju za novog suca Ustavnog suda BiH, čime je osiguran nastavak njegova funkcioniranja ali i riješena kriza u odnosima unutar vladajuće koalicije prouzročena stalnim odgodama Vukojina izbora.
Nakon maratonske sjednice obilježene brojnim polemikama i uzajamnim optužbama Zastupnički je dom u u ranim jutarnjim satima potvrdio imenovanje Vukoje, za što je glasao 51 zastupnik, dok ih je 39 bilo protiv.
Izbor Vukoje bio je dio koalicijskog dogovora između HDZ BiH i "trojke" odnosno stranaka bošnjačko-građanskog bloka kada je nakon izbora 2022. uspostavljena nova vlast u Federaciji i na državnoj razini.
Vukoja je bio najbolje rangirani kandidat po referencama za suca, no njegov izbor uporno su pokušavali spriječiti Stranka demokratske akcije (SDA) i Demokratska fronta (DF) Željka Komšića zamjerajući mu bliskost s HDZ-om.
Prijedlog da ga se izabere za suca nije imao potporu niti među svim dužnosnicima stranaka "trojke" pa je tako i sadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji je i istaknuti član SDP-a BiH, uoči glasanja pozvao članove te stranke da ne glasaju za Vukoju odnosno da inzistiraju na izboru između više kandidata.
"Nitko nema pravo određivati suce Ustavnog suda BiH na neformalnim međustranačkim sastancima i legalno izabrana tijela vlasti pretvarati u puke izvršitelje dogovora stranačkih čelnika", poručio je Bećirović svojim stranačkim kolegama i zastupnicima u federalnom parlamentu, koji ga u konačnici ipak nisu poslušali.
Bećiroviću je na tom pozivu izravno zamjerio ministar vanjskih poslova i lider stranke Narod i pravda (NiP) Elmedin Konaković, koji je upozorio kako se time dovodi u pitanje funkcioniranje Ustavnog suda BiH.
Čelnik HDZ BiH Dragan Čović ranije je upozorio kako je imenovanje Vukoje svojevrsni test za vladajuću koaliciju.
Popuna Ustavnog suda BiH još jednim sucem iznimno je važna jer je taj sud do sada funkcionirao na ivici kvoruma s obzirom da je u njegovu sastavu trenutačno samo troje od šest predviđenih domaćih sudaca, od čega su dvoje Bošnjaci, a jedna Hrvatica.
U Ustavnom sudu je i troje inozemnih sudaca koje imenuje predsjednik Europskog suda za ljudska prava.
Domaće suce imenuju entitetski parlamenti i to tako što se iz Federacije biraju četiri, a iz Republike srpske dva.
Pozicije koje popunjava RS su upražnjene jer je jedan sudac imenovan iz tog entiteta ranije otišao u redovitu mirovinu, a drugi je, pod političkim pritiscima iz Banje Luke, potkraj prošle godine zatražio prijevremeno umirovljenje.
Vlasti RS predvođene Miloradom Dodikom uporno pokušavaju protjerati inozemne suce iz Ustavnog suda i inzistiraju na njegovu novom ustroju, a dok se to ne dogodi odbijaju imenovati nedostajuće suce ali i poštovati presude i odluke koje taj sud sada donosi.
U srpnju prošle godine u RS je donesen i posebni zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH, kojega je visoki predstavnik Christian Schmidt stavio izvan snage, no Dodik ga je ipak potpisao pa mu se sada zbog toga sudi pred Sudom BiH.