Snažna podvodna vulkanska erupcija koja se dogodila na Tongi mogla bi rezultirati višegodišnjom štetom na koraljnim grebenima i ribljem fondu, upozorili su znanstvenici, a piše Telegraph.
Vlada te otočne nacije u Tihom oceanu, u svojem prvom obraćanju nakon erupcije, kazala je kako ih je zadesila 'katastrofa bez presedana'. Dodali su i da je erupcija na nenastanjenom otoku Hunga-Tonga-Hunga-Ha’ap bila snage ekvivalentne 1.000 atomskih bombi bačenih na Hirošimu, a pepeo i plin izbačeni su čak 30 kilometara u zrak.
Tsunami koji je uslijedio stvorio je valove visoke do 15 metara koji su se razbili o obalu otoka Tongatapu, ‘Eua i Ha’apai te zbrisali čitavo selo na otočiću Mango gdje su zabilježene četiri žrtve erupcije.
Komunikacijski kanali na Tongi i dalje, uglavnom, ne rade, no ipak su se u srijedu pojavile nove fotografije katastrofalne štete - snimili su ih zrakoplovi Kraljevskih zračnih snaga Novog Zelanda.
Fotografije prikazuju drveće iščupano s korijenom, porušene zgrade, oborene dalekovode i ceste zakrčene krhotinama.
Lokalne vlasti u Ventanilli, gradiću na obali više tisuća kilometara udaljenog Perua, kazale su u utorak da je izlijevanje nafte koje je pobilo dosta divljih životinja i zagadilo lokalne plaže, uzrokovano abnormalnim valovima nastalima uslijed erupcije na Tongi.
I dok Tonganci pokušavaju raščistiti pepeo te dok spasilački timovi pokušavaju doprijeti do najudaljenijih pogođenih krajeva, znanstvenici se pribojavaju dugoročne štete po okoliš koja bi mogla nastati zbog otpuštanja velike količine sumporovog dioksida i dušikovog oksida. Naime, zbog toga može doći do pojave 'kiselih kiša' koje su izrazito štetne za usjeve biljke taro, kukuruza, banana i raznog povrća.
S obzirom na tropsku klimu Tonge, 'vrlo je vjerojatna pojava dugotrajnih 'kiselih kiša'', kazao je Shane Cronin, vulkanolog sa Sveučilišta Auckland. 'Ovisno o tome koliko će dugo erupcija trajati, sigurnost hrane mogla bi biti ugrožena.'
Dodatna bojazan odnosi se na život u moru na 700.000 četvornih kilometara isključivog gospodarskog pojasa Tonge, koji prehranjuje mnoge od 100.000 stanovnika te otočne države.
Čak i prije velike erupcije prošli vikend, ribarski brodovi primili su upozorenje da je morska voda sve više kontaminirana toksičnim vulkanskim ispustom koji truje ribe. To bi zagađenje sada moglo natjerati preostala jata riba da migriraju iz ovih krajeva.
Pepeo je također opasan jer može zagušiti koralje koji su prije pandemije Tongi donosili zaradu od turizma u iznosu od pet milijuna dolara godišnje.
I dok se turistički kapaciteti mogu brzo popraviti, stručnjaci upozoravaju da bi zbog loše kvalitete mora, koraljima mogle biti potrebne godine da se oporave.
'Ne može se isključiti daljnja vulkanska aktivnost', upozorio je u srijedu UN-ov Ured za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).
Zasad, humanitarne organizacije najhitnije pokušavaju pomoći ugroženom stanovništvu i opskrbiti ih pitkom vodom.
Međunarodni Crveni križ kazao je da su u srijedu napokon uspjeli stupiti u kontakt sa svojim timovima na terenu. Potvrdili su da je izvore pitke vode prekrio pepeo, a nakon tsunamija i slana voda zbog čega su zagađeni izvori kojima se služe deseci tisuća ljudi.
Katie Greenwood iz Crvenog križa za pacifičku regiju, kazala je da njihovi timovi rade na osiguravanju skloništa za sve raseljene te su poslali hitne zalihe u najpogođenije dijelove otoka.
'Timovi Crvenog križa hitno dostavljaju pitku vodu i opremu za prvu pomoć ljudima koji su izgubili sve. Ova otočna zajednica u strašnom je stanju', kazala je.
'Ključno je ponovno uspostaviti pristup čistoj vodi za piće s obzirom na rizik od pojave kolere i želučanih tegoba.'