Najzahtjevnije slijetanje u povijesti: Prije rudarenja na Marsu, robota čeka ‘7 minuta terora’

Odbrojavanje je počelo: nakon osam mjeseci putovanja NASA-in robot Curiosity (Radoznalost) došao je do Marsa, na koji bi trebao sletjeti u ponedjeljak ujutro u 7 sati i 31 minutu prema našem vremenu.

Oko 2,5 milijardi dolara vrijedna misija Curiosity, formalno nazvana Mars Science Laboratory (MSL), najveća je, najsmionija i najskuplja misija na Crveni planet, a njezin je cilj potraga za izvanzemaljskim životom. Curiosity je lansiran 26. studenoga 2011. godine, a nakon 567 milijuna kilometara puta 6. kolovoza trebao bi se spustiti u krater Gale, na mjestu za koje se smatra da je nekad bilo jezero.

Tehnološka ludost

Krater Gale nalazi se u blizini Marsova ekvatora u podnožju 5000 metara visoke planine, a njegova se starost procjenjuje na 3,5 do 3,8 milijardi godina. No spuštanje Curiosityja, koje će trajati sedam minuta, najzahtjevnije je u povijesti. Stoga u NASA-i govore o “sedam minuta terora”.

- Prosječna osoba na ulici misli da je to ludo. Čak i mi u timu ponekad mislimo da je sve to suludo - izjavio je za New Scientist Adam Steltzner, u NASA-i odgovoran za spuštanje robota Curiosity na površinu Crvenog planeta. Steltznerov je tim razvio tehnologiju koja će Curiosityju omogućiti “meko” slijetanje uz pomoć potisnika.

Prijašnji posjetitelji

Povijest misija na Mars obiluje neuspjesima: od 40 pokušaja osvajanja u posljednje 52 godine uspješno je bilo svega 14. Ipak, NASA se može pohvaliti s dva uspješna robota na Marsu koji su lansirani 2003. godine: Spirit i Opportunity.

S kamerama i opremom za geološka istraživanja bili su “tempirani” na tromjesečnu analizu sastava stijena i tla na Marsu ne bi li možda otkrili nalazišta vode ili mjesta pogodna za nastanak života na Crvenom planetu.

Prikupili su niz važnih podataka, a njihovo se istraživanje višestruko produljilo. Tako je Spirit posljednji signal na Zemlju poslao 2010. godine, dok je njegov blizanac Opportunity prošle godine stigao do svog krajnjeg odredišta, kratera Endeavour.

No 900 kilograma težak Curiosity mnogo je veći i sofisticiraniji robot koji sadrži čak 10 znanstvenih instrumenata namijenjenih potrazi za tragovima izumrlog ili mogućeg primitivnog mikrobnog života.

Ljudi su od davnina fascinirani mogućnošću života na Marsu pa je tako 1877. godine talijanski astronom Giovani Schiaparelli objavio mapu “kanala” na tom planetu. Kada je 1965. godine američka letjelica Mariner 4 projurila pokraj Marsa i na Zemlju poslala prve snimke, pokazalo se da je površina tog planeta suha i beživotna. Ni misije landera Viking 1 i Viking 2, koje su se na površinu Marsa spustile 1976. godine, nisu otkrile nikakve opipljive tragove života.

Obećavajući tragovi

Međutim, kada su 1996. u meteoritu podrijetlom s Marsa nađeni tragovi organskih molekula, ponovno se javio entuzijazam za istraživanje Crvenog planeta. Posljednjih godina znanstvenici su došli do niza spoznaja koje ukazuju da su na Marsu mogli postojati uvjeti za nastanak primitivnih oblika života. Ako tragovi izumrlih mikroorganizama postoje, Curiosity bi ih mogao otkriti. Naravno, najprije se mora sretno spustiti.