SPOR ZBOG NILA

Najveći afrički megaprojekt posvađao tri velike države: ‘Što bi oni htjeli, da sve srušimo!?‘

Etiopija tvrdi da je riječ o ključnom infrastrukturnom projektu koji će pomoći njihovom ekonomskom rastu, a Egipat i Sudan bijesne
Grand Ethiopian Renaissance Dam
 Eduardo Soteras/AFP

Sudan prijavljuje da je rijeka Nil pala na rekordno niski vodostaj, tvrdeći kako je do toga došlo jer se napunila Velika etiopska renesansna brana, optužujući Etiopiju za taj čin.

Uključio se i Egipat, javlja BBC, tražeći hitno objašnjenje Etiopije.

Sudan i Egipat zemlje su u nižem vodotoku Nila te se pribojavaju da bi etiopska brana mogla prouzrokovati velike probleme u opskrbi vodom. Etiopija, pak, gradeći branu tvrdi da je riječ o ključnom infrastrukturnom projektu koji će pomoći ekonomskom rastu te siromašne afričke zemlje i povećati mogućnosti opskrbe električnom energijom.

- Ako Etiopija ne zapuni branu, to znači da smo suglasni da je možemo uništiti nakon što smo ju izgradili. To nema smisla - rekao je premijer Abiy Ahmer obraćajući se parlamentu.

Ranije ovog tjedna tri nacije sastale su se kako bi pregovarali o četiri milijarde dolara vrijednom projektu brane, no suglasja nije bilo. Etiopijski dužnosnici ustvrdili su kako je egipatska strana isključiva i ne otvara mogućnost dijaloga. Upravo se dijalog traži cijelo vrijeme, poručio je sudanski ministar informiranja Faisal Saleh.

image
Grand Ethiopian Renaissance Dam
Eduardo Soteras/AFP

Milijuni građana u opasnosti

Navodi se kako su između tri nacije godine propalih i zavaravajućih pregovora kojima se nije uspjelo postići dogovor kada bi se brana trebala puniti, a kada vodu propuštati, te koliko bi točno vode koja strana trebala zadržati.

Egipatski ministar vanjskih poslova Sameh Shoukry već je upozoravao kako će punjenje brane bez prethodnog sporazuma uzrokovati velike probleme nizvodnim teritorijima, pojačati tenzije i provocirati krize i sukobe koje bi mogle dodatno destabilizirati ionako problematičnu regiju.

BBC napominje kako bi bilo kakav ozbiljniji sukob Etiopije i Egipta doveo u veliku opasnost milijune građana.

Etiopski ministar vodoprivrede Seleshi Bekele u srijedu je pokazao satelitske snimke prema kojima, po njegovom mišljenju, brana ne zadržava toliko vode koliko se govori, te je njezina funkcija u skladu s prirodnim procesima gradnje. Satelitske snimke nastale od kraja prošlog do sredine ovog mjeseca pokazuju razmjeran rast količine vode na području brane. Dva neimenovana etiopska dužnosnika za državnu su agenciju EBC ustvrdili kako to nije dokaz etiopskog utjecaja na Nil, već rezultat jakih kiša koje su tih dana pogodile područje.

Treba istaknuti kako će jednom kada bude dovršena etiopska brana biti najveće postrojenje za proizvodnju energije u čitavoj Africi, te bi trebala omogućiti opskrbu električnom energijom za oko 65 milijuna ljudi. S druge strane medalje je Egipat, čija se vodoopskrba gotovo u potpunosti temelji na Nilu, pa su i njihovi strahovi shvatljivi.

image
Grand Ethiopian Renaissance Dam
Eduardo Soteras/AFP

Osnovna ideja brane čija je izgradnja počela 2011. je da se, pokušavajući što manje utjecati na vodotok, puni tijekom kišne sezone, koja u Etiopiji traje od lipnja do rujna. Egipat smatra kako je to neodrživo,jer se upravo tih mjeseci stvara kritična količina vode koja je i njima potrebna.

Dodatan je problem sama gradnja. Graditelji su, kako bi mogli izvršavati svoje zadaće, posebnim cijevima i tunelima preusmjeravali vodotok, što je dovelo do dodatnog pada nilskog vodostaja.

Stručnjaci kažu kako je, s kišnom sezonom, došlo do situacije u kojoj akumulacijsko jezero etiopske velike brane ima čak i previše vode, te bi ju trebalo preusmjeriti, što ne bi trebao biti problem. To nitko ne čini.

Naime, čini se kako su etiopske vlasti prilično oportunistički pristupile problemu. Svjesne su da je brani potrebno samo u prvoj godini oko pet milijardi kubičnih metara vode, što je najniža moguća razina brane na kojoj bi mogli testirati novoizgrađene skupocjene turbine.

image
Grand Ethiopian Renaissance Dam
Eduardo Soteras/AFP

Sve je na Afričkoj Uniji

Etiopijske vlasti kažu kako će im trebati pet do sedam godina da napune akumulacijsko jezero veliko 250 kilometara do njegovog maksimalnog kapaciteta.

Egipat je tim podacima zgrožen. Pribojavaju se da će tijekom tog razdoblja oskudijevati pitkom vodom. A kada proces i bude dovršen, nema garancije da će Etiopija propuštati dovoljnu količinu vode u Nil. Dogode li se suše, kakve su u ovom području česte, katastrofa je neizbježna. Zbog toga je Egipat prošle godine zatražio intervenciju Sjedinjenih Američkih Država. Egipatski predsjednik Abdel-Fattah al-Sisi zatražio je da medijator sukoba bude Donald Trump s obzirom da su sve tri nacije saveznici Sjedinjenih Američkih Država. Etiopija je to odbila. SAD i Svjetska banka ipak su se uključili u pregovore, no sporazum nije postignut. Sada se javila Afrička unija na kojoj je, zaključuje BBC, da pronađe rješenje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 15:22