Predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen u svom je govoru o stanju unije spomenula mjere koje Komisija predlaže kako bi se ublažile posljedice rasta cijena energenata. Rekla je da fokus mora ostati na ulaganjima u obnovljivu energiju i LNG terminale. "To jako puno košta, ali znatno je veća cijena ovisnosti o ruskom plinu i nafti", istaknula je.
Podsjetila je da Europska unija i prije roka puni svoja skladišta plina koja su već sada popunjena na razini od 84 posto. Spomenula je i brojke prema kojima je uvoz plina iz Rusije s 40 posto u ovo doba prošle godine pao na manje 9 posto.
"Ali to, nažalost, neće biti dovoljno. Diversificirali smo opskrbu udaljavajući se od Rusije. Uvozimo iz SAD-a, Norveške, Alžira i drugih zemalja", rekla je.
Velika socijalna cijena
Optužila je Rusiju da manipulira cijenama, ali je spomenula i činjenicu da su velike vrućine povećale potražnju za električnom energijom, a suše utjecale na zatvaranje nekih hidroelektrana, pa i nuklearnih reaktora.
"Kao rezultat toga imamo 10 puta veće cijene plina u odnosu na vrijeme prije pandemije. To milijune kućanstava i biznisa dovodi u situaciju da teško spajaju kraj s krajem. Ali Europljani se hrabro nose s time", rekla je i spomenula smanjenu potrošnju struje u vremenima velikih opterećenja. Kao primjer je navela tvornicu keramike u Italiji koja je prešla na ranojutarnju proizvodnju, kad je struja jeftinija.
No, i to, naglasila je, ima veliku socijalnu cijenu.
"Zamislite samo roditelje među tim radnicima koji moraju rano ići na posao dok njihova djeca još spavaju, i to zbog rata koji oni nisu izabrali", rekla je Von der Leyen.
U govoru nije spomenula sve prijedloge o kojima se proteklih dana govorilo, jer će se o tome razgovarati sljedećih dana, sve do 30. rujna, kada se u Bruxellesu održava još jedan izvanredni sastanak Vijeća za energetiku.
‘Profit se mora dijeliti‘
Kao prvu mjeru spomenula je zahtjev državama članicama da smanje ukupnu potrošnju struje.
Druga mjera je prijedlog da se postavi plafon na prihode kompanijama koje proizvode struju s niskim troškovima.
"Te kompanije imaju prihode na kakve nikada nisu računale, o kojima nikada nisu niti sanjale. U našem socijalnom gospodarstvu profiti su dobra stvar. Ali u ovakvim vremenima je pogrešno primati nezamislivo rekordne profite kao benefit od rata i na štetu potrošača. U ovakvim vremenima se profit mora dijeliti i kanalizirati prema onima koji najviše trebaju", naglasila je šefica EK.
Rekla je da će prijedlog Komisije osigurati više od 140 milijardi eura za članice EU kojima će izravno ublažiti posljedice.
Rekla je da i velike naftne kompanije imaju visoke profite te da se i od njih očekuje da pošteno snose dio odgovornosti i daju doprinos prevladavanju krize.
Privremene hitne mjere
Iako u govoru nije izričito ponovila prijedlog o ograničenju cijene plina, čini se da EK od toga nije odustala, ali se još vodi rasprava kako bi se testirala volja zemalja članica.
"Ovo su sve privremene hitne mjere na kojima radimo, uključujući raspravu o ograničenju cijene plina. Moramo nastaviti raditi kako bismo smanjili tu cijenu. Moramo istodobno osigurati opskrbu i globalnu konkurenciju. Zato ćemo s državama članicama razviti set mjera koje uzimaju u obzir specifičnu prirodu naših odnosa s dobavljačima - od nepouzdanih dostavljača kakva je Rusija do prijatelja kakav je Norveška", rekla je Von der Leyen.
Ponovila je da je i način na koji se utvrđuje cijena struje "neopravdan".
"Moramo razdvojiti dominantni utjecaj plina na cijenu električne energije. Zato ćemo provesti duboku i sveobuhvatnu reformu tržišta električne energije", poručila je.