Donald Trump je 45. predsjednik SAD-a, što znači da se ta zemlja u 236 godina svog postojanja susrela s raznoraznim aferama u Bijeloj kući. Ljubavnice, izvanbračna djeca, porezne malverzacije, zloupotreba predsjedničkih ovlasti, nepotizam, laganje pod prisegom, plava haljina, sve su to afere koje su u većoj ili manjoj mjeri uzdrmale američke temelje i testirale građane do koje su granice svojim liderima spremni progledati kroz prste.
No, u više od dva stoljeća nije se dogodilo da se predsjednik SAD-a toliko grčevito držao za ključeve Bijele kuće da je uložio apsurdno velik trud u sabotažu uhodanog postizbornog procesa i mirnu tranziciju vlasti. Do 2020. i Donalda Trumpa, naravno.
U studenome 2020., nakon što se višednevnoj postizbornoj trakavici konačno počeo nazirati kraj te su televizijske kuće, jedna za drugom, proglašavale pobjedu demokrata Joea Bidena, poraženi Trump dao je naslutiti da iz Ovalnog ureda neće otići milom, nego samo i jedino silom.
Odbio je čestitati izbornom pobjedniku, što je dotad bila praksa svake civilizirane kampanje, i već su se tada nazirale prve konture "velike laži" o izbornoj prevari koju je mrtav-hladan počeo širiti. Sljedećih se mjeseci, kao predsjednik na odlasku, počeo služiti i cijelim državnim aparatom kako bi pokušao sabotirati svaki raspoloživi korak usvajanja i obrade izbornog rezultata. Veliko finale uslijedilo je 6. siječnja kada su Trumpovi simpatizeri marširali na zgradu Kongresa u pokušaju da spriječe američke zakonodavce da prihvate izborni rezultat.
Rat teoriji zavjere
Sve mu je to pošlo za rukom. Zašto? Zato što osnivačima 1776. godine nije na pamet palo da bi netko poput Donalda Trumpa ikad mogao sjediti u Ovalnom uredu. Da bi narod, čija je država osnovana zbog pobune monarhiji tadašnjeg kralja Georgea III., mogla izabrati kandidata koji će otvoreno pokazivati simpatije prema baš takvom stilu vladavine.
Upravo zato je federalni pravosudni aparat SAD-a ovaj tjedan konačno objavio rat jednoj od najopasnijih teorija zavjere u povijesti svoje demokracije.
Specijalni istražitelj Jack Smith predstavio je treću optužnicu protiv bivšeg predsjednika, ovu zbog uloge koju je imao u širenju laži o izbornoj prevari. Na 45 stranica pedantnog elaborata Smith u ime američkog naroda sažima točke po kojima tereti Donalda Trumpa: opstrukcija službene izborne procedure, obmana naroda te pokušaj oduzimanja građanima njihova prava da biraju i budu birani.
Za razliku od prethodna dva slučaja s kojima će Trumpov stožer u jeku kampanje trebati izaći na kraj, a koji se odnose na Zakon o izbornom financiranju i kompromitiranje nacionalne sigurnosti, ovaj će se fokusirati samo i isključivo na zaštitu demokratskog ustavnog poretka SAD-a, zbog čega je najvažniji od svih.
Ishod ove optužnice sasvim sigurno definirat će budućnost američke demokracije.
Što se događalo
Smith je uspio ući u trag svemu što se događalo iza kulisa Zapadnog krila u razdoblju od 3. studenoga 2020., kada su se održali predsjednički izbori, do 20. siječnja 2021. kada je Joe Biden ušao u Bijelu kuću. Tužiteljstvo je, navodno, uspjelo dokazati da je 45. predsjednik sa svojim najodanijim simpatizerima u tom razdoblju koristio apsolutno svaku priliku da pokuša sabotirati mirnu tranziciju vlasti.
Istragom se ispostavilo da su Trumpa gotovo svi pokušavali upozoriti da je izborni rezultat točan. Od tadašnjeg ministra pravosuđa Williama Barra, preko nekoliko visokih dužnosnika Ministarstva pravosuđa, potpredsjednika Mikea Pencea, prominentnih dužnosnika Trumpove kampanje i nekolicine republikanskih guvernera i zastupnika u Kongresu do istražitelja koje je Trump osobno angažirao da pokušaju pronaći dlaku u jajetu kojom bi mogao upitnima učiniti valjanost izbornog rezultata.
Ispostavilo se, gle čuda, da nitko, pa čak ni Trump i njegovi najbliži suradnici, nikad nije osobno povjerovao u tezu da su izbori ukradeni. Baš, kao što se to ispostavilo i u slučaju Fox Newsa u tužbi kompanije Dominion.
- Optuženik je znao da su njegove tvrdnje lažne, ali to ga nije spriječilo da ih nastavi širiti. Sve je to stvorilo vrlo intenzivnu kolektivnu atmosferu vođenu bijesom, nepovjerenjem i mržnjom, koja je rezultirala nasiljem bez presedana u povijesti naše demokracije - istaknuo je Smith.
Očekivano, puno se rasprava trenutačno vodi oko pitanja jesu li demokrati, tj. dužnosnici Ministarstva pravosuđa u kojem sad sjede Bidenovi izabranici, uopće trebali pokretati ovakve procese protiv najizglednijeg rivala na izborima 2024. jer se time stvorio opasan presedan kojim će se svakom sljedećem predsjedniku omogućiti da kazneno goni svoje političke protivnike.
Nije bilo alternative
No, koja je točno bila alternativa? Prekriženih ruku, uz slijeganje ramenima, mirno prihvaćati napad po napad na vladavinu prava i ustavni poredak?
Da, njujorški tužitelj Alvin Bragg, koji je svojom prvom, prilično bizarnom optužnicom prešao Rubikon, možda uistinu to nije trebao učiniti. Međutim, nezakonito postupanje tajnim dokumentima i širenje velike izborne laži potpuno su druge priče te zaslužuju svoj dan pred američkim sudom.
Trump je, u vrlo kratkom roku, počinio golemu štetu. U bizarnu je laž uspio uvjeriti svakog trećeg Amerikanca, što znači da je gotovo 30 posto birača - nepovratno - izgubilo povjerenje u izborni proces.
Unatoč tome, Trump je i dalje debelo najveći favorit za osvajanje nominacije Republikanske stranke, a ankete mu i na nacionalnoj razini najavljuju mrtvu utrku u revanšu s Joeom Bidenom zbog čega je još uvijek prerano odbaciti vjerojatnost njegova drugog mandata.
U sljedećih 15 mjeseci američko pravosuđe i izborni sustav vodit će utrku oko toga tko će prvi zacementirati Trumpovu sudbinu, a ishod te utrke definirat će i budućnost američke demokracije.